tag:blogger.com,1999:blog-13103347299042729522024-02-19T06:43:25.134+01:00Cipelice Skitaliceputuju, pišu i fotografišuUnknownnoreply@blogger.comBlogger40125tag:blogger.com,1999:blog-1310334729904272952.post-21683942368904640352015-08-02T23:50:00.000+02:002015-08-03T00:15:07.842+02:00Kroz zlatonosni kanjon Velikog Peka<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<br />
Rano je jutro, osam sati. Na Požarevackoj naplatnoj rampi nekolicina nas
sa nestrpljenjem čeka grupu <b>KAUP</b>-ovaca iz Beograda da zajedno krenemo u još jednu novu kanjoning avanturu. Vrlo brzo nam se približava autobus, pun već uveliko raspoloženih i vedrih ljudi. <span lang="FR">Ulazimo, a u busu već poznata lica sa nekih od prethodnih akcija. Odmah su
usledila pitanja "Gde si... kako je... jel` bilo nekih akcija u
međuvremenu... gde... kada... kako je bilo…?" I tako, dok smo prepričavali
svako svoje doživljaje i evocirali uspomene na zajedničke akcije, prolazimo
Kučevo i nastavljamo dalje ka Homolju i selu <b>Debeli Lug.</b><o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="FR">Goca nas i ovaj put vodi na, kako to ona voli da kaže<b> "kanjonjarenje"</b> ni manje ni više no u <b><span style="color: red;">mitski kanjon zlatonosnog Velikog Peka.</span></b><o:p></o:p></span><br />
<span lang="FR"><b><span style="color: red;"><br /></span></b></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgl70A4v1Ms74XIGF4S3bKUMN5R_qpc4ghrALIYW34_HcRJtTuUB538KVBsadLinDhJQdZEopgEc6fH7c9aS1xP4OkylVSMw3MxRhk7BGoC8hV-ymn4MZR1NdtKE6Yq9SsRFIYCEmWIBMOu/s1600/Veliki-Pek.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgl70A4v1Ms74XIGF4S3bKUMN5R_qpc4ghrALIYW34_HcRJtTuUB538KVBsadLinDhJQdZEopgEc6fH7c9aS1xP4OkylVSMw3MxRhk7BGoC8hV-ymn4MZR1NdtKE6Yq9SsRFIYCEmWIBMOu/s1600/Veliki-Pek.jpg" /></a></div>
</div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="FR">Po dolasku u <b>Debeli Lug</b>, spremamo se za kanjonjarenje i sa sobom nosimo
samo ono najneophodnije od stvari. Ranac sa vodom, jer voda u kanjonu nije za
piće, a izvora usput nema, nešto malo hrane, neoprenske patike za prolazak kroz
kanjon i dobro i vedro raspoloženje.</span><br />
<span lang="FR"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<span lang="FR">Kao što već rekoh, krećemo iz sela Debeli Lug i pre spusta u sam kanjon
krećemo se ka ostacima mosta iznad Peka i dalje ka <b>vidikovcu "Paunova
stena"</b>, praveći kraću pauzu kraj <b><span style="color: red;">De</span></b></span><b><span style="color: red;">beloluške pećine</span></b>, radi razgledanja i
fotografisanja. Pećina je na pristupačnom mestu, bezbedna je i u nju se može
ući, ali se voda u njoj ne sme dirati. Voda iz flotacionog jezera je kroz nju
70-ih godina prošlog veka sebi probila put, pa je pećina postala simbol
ekološke katastrofe iz tog vremena.</div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi9Ncpz2lEzB8IIqTtJcBBoVf3wB5DxF1mgw60utjm4WiqiVWf0EuMa3MuV5cDo-0DG0W9m5pcPzDPASFUnTNED8VCxHEyd5O_WW_46U2vKCNCkKGclZ2KKuLlA50kJNNkYEFitVAd_mXIt/s1600/Debeloluska+pecina.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi9Ncpz2lEzB8IIqTtJcBBoVf3wB5DxF1mgw60utjm4WiqiVWf0EuMa3MuV5cDo-0DG0W9m5pcPzDPASFUnTNED8VCxHEyd5O_WW_46U2vKCNCkKGclZ2KKuLlA50kJNNkYEFitVAd_mXIt/s1600/Debeloluska+pecina.jpg" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<b>Debeloluška pećina</b></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<span lang="FR">Iznad pećine, ne levoj strani je stazica za jedan lep vidikovac, a na
desnoj-epski <b><span style="color: red;">vidikovac "Paunova stena" </span></b>sa kog se pruža zadivljujuć pogled
niz okomitu i oštru stenovitu liticu, sa koje se mladi <b>Paun Ilić</b>, negde pred
sam Drugi svetski rat bacio zbog neuzvraćene ljubavi, onog trenutka kada je
saznao da se njegova voljena devojka Jelica udala za drugoga…Tako <b>Paun i Jelica</b>
postadoše srpski <b>Romeo i Julija</b> a ovaj deo Homolja<b> srpska Verona</b>. </span>I kao što Goca kaže, ima ovde materijala za
dramu ali nema tog Šekspira da je napiše, a ova ljubav nema ni spomenik osim
ove špicaste stene iznad Debeloluške pećine.</div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<o:p></o:p></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiZkU6Ecb2Ym8fZCJ5fl27yhJiP5ezVEwPVi1C3hIQrpc0X26xnWP599urKS-r5FJHqNBchcKxVQX51rg4U124e2PYg6R8Aq87qaotv5hQD5OCMODF3pxma5uIms7KbXuPHW3sK1dGd_0UN/s1600/Paunova-stena.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiZkU6Ecb2Ym8fZCJ5fl27yhJiP5ezVEwPVi1C3hIQrpc0X26xnWP599urKS-r5FJHqNBchcKxVQX51rg4U124e2PYg6R8Aq87qaotv5hQD5OCMODF3pxma5uIms7KbXuPHW3sK1dGd_0UN/s1600/Paunova-stena.jpg" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<b>Paunova stena</b></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
</div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
Većina hrabrijih se penje na ovu ostru stenu (u koje danas ubrajam i
sebe :) ), a pogled odatle vodi do ushićenja, pa se ispostavilo da je
penjanje na ovu stenu zaista velika avantura. Sledi fotografisanje. Motivi su
predivni, a kontrasti prirode nestvarni. Ujedno, svi smo saglasni i da je
fotografija sa ove litice dokaz izuzetne hrabrosti :), jer opšti je
zaključak da sa ove stene može skočiti samo onaj ko je čvrsto rešen da pogine. <span lang="FR">Ipak, mladi Paun je preživeo, kasnije se i
oženio...<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgQA23B6eOYGdRQRb4DZFmMtK8SG6YrTx1uTv0R1jL-Ydf0k3oBmHSpJXSak93IhAMjjpiYAGEUO7cDVmRjhIqk0fVl6TNJ00JTDeEHJBMY1EOgTVxTRH-4mW-pzFnyNZR-gEmnzyLMJTiJ/s1600/Veliki-Pek-2.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgQA23B6eOYGdRQRb4DZFmMtK8SG6YrTx1uTv0R1jL-Ydf0k3oBmHSpJXSak93IhAMjjpiYAGEUO7cDVmRjhIqk0fVl6TNJ00JTDeEHJBMY1EOgTVxTRH-4mW-pzFnyNZR-gEmnzyLMJTiJ/s1600/Veliki-Pek-2.jpg" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<b>Srpska Amazonija - Veliki Pek</b></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
</div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="FR">Sa vidikovca se spuštamo u kanjon, u novu avanturu koja tek počinje. Ulazimo
u korito reke i nastavljamo stazom koja na desetak mesta vodi preko vode. U
jednom delu, skoro na samom početku dolazimo do lagune u kojoj se nekolicina
pravih avanturista koji su na sebi imali kupaći okupala i malo zaplivala u
ledeno hladnoj vodi, dok smo se mi ostali malo brčkali i uživali. Nastavljamo
kanjonom koji se lako prelazi jer voda je bezopasna i mirna. Nije bilo
prelazaka uskih tesnaca, nije bilo ni skakanja ni penjanja kao na Brnjici a
voda nije ni bila nešto posebno duboka. Staza je bila idealna za opuštanje po
sunčanom i vrelom danu, i kao takva nije izazivala bilo kakav napor.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="FR">Da Srbija ima svoju <b>Amazoniju</b> uverih se danas kraj Velikog Peka. Prizori
stvoreni za fotografisanje, a sam krajolik za uživanje i beg sa asvalta,
gradske vreve, obaveza i svega onog što nas svakodnevno guši ... Kretanje
kanjonom je bilo prepuno uzbuđenja, pa pređenih nekoliko kilometara njegove
dužine i ne osetih. U senci šume, u kojoj u ovom kraju vlada zla vila, <b>šumska
majka (Muma Panduri)</b>, kanjon je kao začaran, a vreme buđenja prirode idealno
za ovu vrstu pešačenja. Na sunčanom delu bajkovite doline kanjona, Pek je
svetlucao jakim svetlosnim kontrastima zeleno-plave boje.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="FR">Na izlasku iz kanjona prelazimo livadu, još ne pokošenu i stižemo do crpne
stanice, mesta gde pravimo pauzu za užinu, okrepljenje i presvlačenje za
nastavak pešačenja. </span>Nastavljamo
dalje kolskim putem iznad kanjona, da bismo nakon nesto malo više od pola sata
stigli do priobalnog dela <b>Valja Fundate</b>.<o:p></o:p></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjoN_8WEKYMLfHs4xM-NzRtCgT60rnkZnpW8GQiumWKWAJG7mkZ6TWII2vHUHQYEfc_2lZ8zVAvlhC-8aQsp3y6qY-yqYzPApcPvERO8z2L_FWY_lOCo9LP1m-oQozzZkULbv8EJPNDazBR/s1600/Debeli-Lug-2.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjoN_8WEKYMLfHs4xM-NzRtCgT60rnkZnpW8GQiumWKWAJG7mkZ6TWII2vHUHQYEfc_2lZ8zVAvlhC-8aQsp3y6qY-yqYzPApcPvERO8z2L_FWY_lOCo9LP1m-oQozzZkULbv8EJPNDazBR/s1600/Debeli-Lug-2.jpg" /></a></div>
Goca ne bi bila Goca, ako ne bi pripremila još koje sasvim neočekivano
iznenađenje. Uspela je da nas u jednom danu za samo nekoliko sati iz zamki džunglovite
Amazonije izvede u pravu pravcatu <b>Saharu. </b>Da, ambijent pravi pustinjski. Uliva
duh nove avanture koji dovodi do euforične atmosfere i raspoloženja. Ne
verujete? Samo bacite pogled na fotografiju i sve će vam biti jasno.<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjsTZmGmrKUQwgL4GDslyp9UiPhF53lYNhNj4jdWKaom3osWWNM6inYKKAoq0S8LUv66dATpYJpsMYuHdvTMRQp_dKepTubZIPYZQpGtH5miNwF4N_ns81Kr5vnorTwCqJY7qrqfvUj4umX/s1600/Debeli-Lug.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjsTZmGmrKUQwgL4GDslyp9UiPhF53lYNhNj4jdWKaom3osWWNM6inYKKAoq0S8LUv66dATpYJpsMYuHdvTMRQp_dKepTubZIPYZQpGtH5miNwF4N_ns81Kr5vnorTwCqJY7qrqfvUj4umX/s1600/Debeli-Lug.jpg" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<b>Srpska Sahara</b></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
Pred nama
je ogromno pusto prostranstvo koje se spaja sa nebom. <b><span style="color: red;">Ko bi rekao da Srbija ima
i Amazoniju i Saharu?</span></b> Retko ko, a ja sam se u samo jednom danu uverila u oba, čak i doživela, a i preživela…Želim da osetim ovaj pustinjski prizor i ostajem
pržeći se na suncu onoliko koliko uspevam da izdržim vrućinu.</div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
</div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
Nakon ovog neočekivanog doživljaja, skrećemo stazom levo i silazimo ka
kanjonu na mesto sa kog smo u kanjon i ušli. I sada na kraju, nalazim se na
početku... :)<o:p></o:p></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
Odatle se spuštamo u dolinu još jedne <b><span style="color: red;">zlatonosne reke – Todorove</span></b> uz koju
dalje nastavljamo makadamom. Kraj reke se može videti i par pojata, a na
priobalju vidimo i nekoliko snažnih konja. Vrlo su pitomi i dopuštaju nam da im
se približimo i dodirnemo ta divna stvorenja. <o:p></o:p></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
</div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
Danas, rekla bih, iznenađenjima nikad kraja. Naravno, prijatnim i
uzbudljivim. <o:p></o:p></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
Sasvim neočekivano u reci smo ugledali i <b><span style="color: red;">ispirača zlata,</span></b> meštanina
Debelog Luga. Sedeo je na sred reke, na malom drvenom tronošcu, sa gumenim čizmama i rukavicama, pažljivo ispirajući rečni mulj, prebirajući po njemu
sitna zrnca čistog zlata. Nakratko nam je i pokazao postupak ispiranja. Za mene
je ovo bio doista jedan neočekivani i pravi doživljaj čija se slika urezala u
dugo pamćenje. Za ovako nešto nije potrebna samo veština, već i iskustvo,
veliko strpljenje i znanje. Zlato je dosta teže od ostalih sastojaka rečnog dna
i prilikom ispiranja uvek ostaje na dnu <b>ispitka koji je tradicionalno drven i
oblika je ovalne lopte, a napravljen je obično od lipe, </b>za koju se u ovim
krajevima veruje da se zlato oko nje skuplja, a može biti napravljen i od vrbe.
Ovaj ispitak se nalazi i na pečatu ove akcije....<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiezJynVIiGj9bBEraAmpE4__fEL7GkWOiRvn4heIr0hJmVfc2AuNcZjSSREQJg_evCimPZp5I9QAkU8hDLnNHrHxr-HEKr2EFLD-fKFep0Xt8UBivyWVEE-X6RUbiIQbZnSJihvJYrtP5X/s1600/Todoreva-reka.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiezJynVIiGj9bBEraAmpE4__fEL7GkWOiRvn4heIr0hJmVfc2AuNcZjSSREQJg_evCimPZp5I9QAkU8hDLnNHrHxr-HEKr2EFLD-fKFep0Xt8UBivyWVEE-X6RUbiIQbZnSJihvJYrtP5X/s1600/Todoreva-reka.jpg" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<b>Todoreva reka</b></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<b><br /></b></div>
</div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
Bila je ovo idealna akcija za opustanje, bez ikakvog napora, sa
predivnim uspomenama i vrlo, vrlo prijatnim utiscima. Em što sam divno provela
dan, em sam nešto korisno i naučila. Možda se i meni jednog dana posreći, pa i
ja naletim na neki grumenčić zlata. Ako ništa drugo, ono bi moglo biti razlog
da se ponovo vratim ovom čarobno lepom delu Homolja…<o:p></o:p></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
Hvala Goci i KAUP-u (Klub aktivnih uživalaca prirode) na divnom danu!<o:p></o:p><br />
<br />
Fotografije na linku: <a href="http://www.putovanja.info/galerije/album/3658-kanjon-velikog-peka/" target="_blank"><b>Kanjon Velikog Peka</b></a><br />
<br />
<div style="background: 0px 0px rgb(255, 255, 255); border: 0px; box-sizing: border-box; color: #7f8a94; font-family: 'Open Sans'; font-size: 14px; line-height: 25px; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;">
<b style="background: 0px 0px; border: 0px; box-sizing: border-box; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;">Ostali tekstovi iz šnjuranja po Srbiji se mogu pročitati klikom na linkove ispod:</b></div>
<div style="background: 0px 0px rgb(255, 255, 255); border: 0px; box-sizing: border-box; font-family: 'Open Sans'; font-size: 14px; line-height: 25px; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;">
<span style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-color: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: 0px 0px; background-repeat: initial; background-size: initial; border-image-outset: initial; border-image-repeat: initial; border-image-slice: initial; border-image-source: initial; border-image-width: initial; border: 0px; box-sizing: border-box; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; vertical-align: baseline;"><a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/07/gvozdacke-stene-i-kanjon-reke-tresnjice.html" target="_blank"><span style="color: red;"><b>1. Gvozdačke stene i kanjon reke Trešnjice</b></span></a></span></div>
<div style="background: 0px 0px rgb(255, 255, 255); border: 0px; box-sizing: border-box; font-family: 'Open Sans'; font-size: 14px; line-height: 25px; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;">
<span style="background: 0px 0px; border: 0px; box-sizing: border-box; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;"><span style="background: 0px 0px; border: 0px; box-sizing: border-box; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;"><span style="background: 0px 0px; border: 0px; box-sizing: border-box; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;"><span style="background: 0px 0px; border: 0px; box-sizing: border-box; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;"><span style="color: red;"><b>2. </b><a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/06/dve-pecine-ceremosnja-i-ravnistarka-i.html" style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-color: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: 0px 0px; background-repeat: initial; background-size: initial; border-image-outset: initial; border-image-repeat: initial; border-image-slice: initial; border-image-source: initial; border-image-width: initial; border: 0px; box-sizing: border-box; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; text-decoration: none; vertical-align: baseline;" target="_blank"><span style="color: red;"><b>Dve pećine - Ceremošnja i Ravništarka i planinski vrh Štubej - biseri Homolja</b></span></a></span></span></span></span></span></div>
<div style="background: 0px 0px rgb(255, 255, 255); border: 0px; box-sizing: border-box; font-family: 'Open Sans'; font-size: 14px; line-height: 25px; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;">
<span style="background: 0px 0px; border: 0px; box-sizing: border-box; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;"><span style="background: 0px 0px; border: 0px; box-sizing: border-box; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;"><span style="background: 0px 0px; border: 0px; box-sizing: border-box; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;"><span style="background: 0px 0px; border: 0px; box-sizing: border-box; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;"><span style="color: red;"><b>3. </b><a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/06/planina-malinik-lazarev-kanjon-lazareva.html" style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-color: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: 0px 0px; background-repeat: initial; background-size: initial; border-image-outset: initial; border-image-repeat: initial; border-image-slice: initial; border-image-source: initial; border-image-width: initial; border: 0px; box-sizing: border-box; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; text-decoration: none; vertical-align: baseline;" target="_blank"><span style="color: red;"><b>Planina Malinik, Lazarev kanjon i Lazareva pećina-biseri istočne Srbije</b></span></a></span></span></span></span></span></div>
<div style="background: 0px 0px rgb(255, 255, 255); border: 0px; box-sizing: border-box; font-family: 'Open Sans'; font-size: 14px; line-height: 25px; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;">
<span style="background: 0px 0px; border: 0px; box-sizing: border-box; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;"><span style="background: 0px 0px; border: 0px; box-sizing: border-box; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;"><span style="background: 0px 0px; border: 0px; box-sizing: border-box; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;"><span style="background: 0px 0px; border: 0px; box-sizing: border-box; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;"><span style="color: red;"><b>4. </b><a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/06/biseri-srema-zasavica-galerija-sa.html" style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-color: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: 0px 0px; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; box-sizing: border-box; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; text-decoration: none; vertical-align: baseline;" target="_blank"><span style="color: red;"><b>Biseri Srema – Zasavica, Galerija sa spomen kućom Save Šumanovića, Gradina na Bosutu, Carska palata Sirmijum</b></span></a></span></span></span></span></span></div>
<div style="background: 0px 0px rgb(255, 255, 255); border: 0px; box-sizing: border-box; font-family: 'Open Sans'; font-size: 14px; line-height: 25px; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;">
<span style="background: 0px 0px; border: 0px; box-sizing: border-box; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;"><span style="background: 0px 0px; border: 0px; box-sizing: border-box; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;"><span style="background: 0px 0px; border: 0px; box-sizing: border-box; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;"><span style="background: 0px 0px; border: 0px; box-sizing: border-box; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;"><span style="color: red;"><b>5. </b><a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/06/srbijom-uzduz-i-popreko.html" style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-color: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: 0px 0px; background-repeat: initial; background-size: initial; border-image-outset: initial; border-image-repeat: initial; border-image-slice: initial; border-image-source: initial; border-image-width: initial; border: 0px; box-sizing: border-box; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; text-decoration: none; vertical-align: baseline;" target="_blank"><span style="color: red;"><b>Srbijom uzduž i popreko</b></span></a></span></span></span></span></span></div>
<div style="background: 0px 0px rgb(255, 255, 255); border: 0px; box-sizing: border-box; font-family: 'Open Sans'; font-size: 14px; line-height: 25px; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;">
<span style="background: 0px 0px; border: 0px; box-sizing: border-box; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;"><span style="background: 0px 0px; border: 0px; box-sizing: border-box; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;"><span style="background: 0px 0px; border: 0px; box-sizing: border-box; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;"><span style="background: 0px 0px; border: 0px; box-sizing: border-box; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;"><span style="color: red;"><b>6. </b><a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/06/cipelice-skitalice-u-portalu-ziveti-sa.html" style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-color: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: 0px 0px; background-repeat: initial; background-size: initial; border-image-outset: initial; border-image-repeat: initial; border-image-slice: initial; border-image-source: initial; border-image-width: initial; border: 0px; box-sizing: border-box; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; text-decoration: none; vertical-align: baseline;" target="_blank"><span style="color: red;"><b>Tekst i fotografije prirode Srbije-Cipelice Skitalice u portalu Živeti sa prirodom</b></span></a></span></span></span></span></span></div>
<div style="background: 0px 0px rgb(255, 255, 255); border: 0px; box-sizing: border-box; font-family: 'Open Sans'; font-size: 14px; line-height: 25px; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;">
<span style="background: 0px 0px; border: 0px; box-sizing: border-box; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;"><span style="background: 0px 0px; border: 0px; box-sizing: border-box; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;"><span style="background: 0px 0px; border: 0px; box-sizing: border-box; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;"><span style="background: 0px 0px; border: 0px; box-sizing: border-box; color: red; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;"><b>7. <span style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-color: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: 0px 0px; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; box-sizing: border-box; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; text-decoration: none; vertical-align: baseline;"><a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/03/cipelice-skitalice-u-travel-portalu_27.html" style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-color: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: 0px 0px; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; box-sizing: border-box; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; text-decoration: none; vertical-align: baseline;" target="_blank">Fotografije Srbije – Cipelice Skitalice u travel portal Beautiful Serbia.info</a></span></b></span></span></span></span></div>
<div style="background: 0px 0px rgb(255, 255, 255); border: 0px; box-sizing: border-box; font-family: 'Open Sans'; font-size: 14px; line-height: 25px; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;">
<br /></div>
</div>
</div>
Unknownnoreply@blogger.com4Kučevo, Serbia44.483332999999988 21.66666699999996144.392712499999988 21.50530549999996 44.573953499999988 21.828028499999963tag:blogger.com,1999:blog-1310334729904272952.post-59602050711779623632015-07-28T12:50:00.002+02:002015-08-03T00:05:03.576+02:00Gvozdačke stene i kanjon reke Trešnjice<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<br />
<br />
<br />
<div style="text-align: justify;">
Jutro, suncem obasjano, obećavalo je jednu sasvim novu i lepu avanturu. Ako se po jutru dan poznaje, onda je sasvim sigurno da je ovo dan koji će u potpunosti zadovoljiti sva naša čula koja već od samog početka proleća vape za vremenom provedenim u prirodi.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Ali kakvoj? Delom u pitomoj, zatim i u onoj netaknutoj, divljoj.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Deo <b>Zapadne Srbije</b> u koji smo se zaputili može se pohvaliti mnogo čime. Od <b>Azbukovice, Mačkovog kamena, etno sela Vrhpolje, Soko Grada, Sokolskih planina i sva tri Povlena pa sve do krive Drine</b>….</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Pogađate? Da, reč je o <b>Ljuboviji.</b></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Naš cilj nije ni jedan od navedenih, jer Ljubovija nudi još mnogo toga, te za ovaj dan isplanirasmo obilazak <b><span style="color: red;">Gvozdačkih stena i kanjon reke Trešnjice.</span></b></div>
<div style="text-align: justify;">
Manja grupa smederevaca, pridružila se grupi iz Beograda, odakle smo i krenuli vozeći se ibarskom magistralom ka Bajinoj Bašti. Negde na pola puta između Valjeva i Bajine Bašte stižemo u selo <b>Zarožje </b>na <b>Debelo brdo </b>i odatle krećemo na već utvrđenu pešačku stazu.</div>
<div style="text-align: justify;">
U samom početku, kretali smo se makadamom, zatim pored ozelenelih i cvetnih livada, kolskim putevima kraj starih, napuštenih seoskih kuća, grebenskim stazama i pašnjacima na kojima smo se susretali sa tek po kojim stadom ovaca.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh5313dwcMCrpwnuvCkfb3pqGXBFtBl8KnXvgLbUy0LpcML8WHKN8e_QKtwDa10ROR4izBycv6azmIj9qNCrLLwlnh7kSJ7ckjeCDbSvaTusXun-UEG4LJ_KfDHq09DDVXSZ0aUXPO1XZxn/s1600/Gvozdacke+stene-5.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh5313dwcMCrpwnuvCkfb3pqGXBFtBl8KnXvgLbUy0LpcML8WHKN8e_QKtwDa10ROR4izBycv6azmIj9qNCrLLwlnh7kSJ7ckjeCDbSvaTusXun-UEG4LJ_KfDHq09DDVXSZ0aUXPO1XZxn/s1600/Gvozdacke+stene-5.jpg" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
Uživajući u ovoj pitomoj prirodi i predivnom seoskom pejsažu svuda oko nas, stižemo laganim hodom i do prvog vidikovca – <b>Crvene stene na 1195 mnv.,</b> potom i do sledećeg, koji je ujedno i najviši vrh Gvozdačkih stena –<b> Svilena stena na 1231 mnv.,</b> odakle smo se divili prizoru krive Drine koja je tiho žuboreći krivudala u svom koritu među ovim visokim proplancima. Pogled je fascinirajući i neću se truditi da ga opišem jer, sasvim sam sigurna da bih opisom umanjila lepotu prizora, zato preporučujem da se otisnete i uverite se lično. A možete, staza nije posebno zahtevna, osim što je potrebna kondicija za duže pešačenje.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<br />
<div style="text-align: justify;">
Nakon pauze kod Svilene stene, pod utiskom viđenog nastavljamo ka<b> Sokolini.</b> Svaki od ovih vidikovaca je priča za sebe, jedinstven i divan. Pešačeći dalje ka <b>Velikoj steni</b>, prolazimo kraj oronule seoske kuće iz koje izlazi usamljena starica i poziva nas da se osvežimo hladnom vodom, nudeći nam i slatko od belih trešanja na drvenom poslužavniku, prekrivenom belim, uštirkanim heklanim miljeom…ovaj trenutak me je vratio u detinjstvo i odlazak na selo kod bake i deke…Teško ju je odbiti, ipak, sa druge strane, ima nas mnogo…zahvaljujemo ljubazno i “vadimo” se na nedostatak vremena. Starica ipak ne odustaje, insistira, željna je društva i razgovora. Pritom, njena šaljiva rečenica: “Samo da probate, današnje mlade ovakvo slatko ne znaju da prave, uđite deco, poslužite se…” je bila dovoljna da se ne usudimo da odbijemo ovakvo gostoprimstvo. Zastajemo, pravimo pauzu, osvežili smo se i zasladili. Okrepljeni, nastavljamo dalje, dok starica opet ostaje usamljena i još dugo, dugo za nama maše smešeći se, mašemo i mi njoj...</div>
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhVlo4K_44WZEFvF3t7pNzJWL59oWrGtai-SZ4BRx2mDtjRku2tRdTSlSvTaNnTbAMclP_T2fV8fEhCvM7eRhhdqn9JzCum9ub0yJmjrxpMoIgHF3LR8j1qA6fAoBjE5jOxjPBiDXPn9CiV/s1600/Gvozdacke+stene-2.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhVlo4K_44WZEFvF3t7pNzJWL59oWrGtai-SZ4BRx2mDtjRku2tRdTSlSvTaNnTbAMclP_T2fV8fEhCvM7eRhhdqn9JzCum9ub0yJmjrxpMoIgHF3LR8j1qA6fAoBjE5jOxjPBiDXPn9CiV/s1600/Gvozdacke+stene-2.jpg" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Svako u svojim mislima nakon rastanka sa njom stižemo do <b>Velike stene, a zatim i do Kurtinjače.</b> Odatle se spuštamo u podnožje stena, do sela <b>Gvozdac</b>, po kom su ove stene i dobile naziv. Dalje nastavljamo kraj nekih zaseoka (ne sećam se naziva) stižemo do velikog <b>Gvozdačkog vrela</b> gde pravimo još jednu pauzu. Sada malo dužu, pa svako iz svog ranca vadi po nešto i najednom se na cvetnoj livadi moglo naći svega i svačega, za svačiji ukus.</div>
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg45U9J7Dwu1bedmGA35vmeOW4M-HWuyNGa8M-HAoXqdDitUyiLn2iM8sp_pzwbyFwHun9YulnbnjzU0_hX45CdvlmV5o_7kwWqHHiEwJeqh8gOzWCAByAZmpMjP9J43MDH-ZE1YwvhI-UH/s1600/Gvozdacke+stene-4.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg45U9J7Dwu1bedmGA35vmeOW4M-HWuyNGa8M-HAoXqdDitUyiLn2iM8sp_pzwbyFwHun9YulnbnjzU0_hX45CdvlmV5o_7kwWqHHiEwJeqh8gOzWCAByAZmpMjP9J43MDH-ZE1YwvhI-UH/s1600/Gvozdacke+stene-4.jpg" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Bilo je tu kiflica slanih i slatkih, gibanica, pita od višanja, kolača od kajsija, štrudli sa makom, a za osveženje, limunada i kafa iz termosa…Tek tada shvatam da nam je ova duža pauza bila zaista neophodna.</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div style="text-align: justify;">
Nerado ustajemo, dok nas sa druge strane ubi nestrpljenje za nastavkom pešačenja koje je tek sada trebalo biti najlepše uvodeći nas u avanturu koja tek počinje.</div>
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh8VjVMWoYTYc607BbNAT79UoiDI3VoTXgxDa8xj-eVnTyJRWyQo5mAjFUUt7FKP7GQLxEQe7PTGksP7CsIi3X5NzuayjD6fI82ryy1zBPXf0-91fwn3WQQ_RFDuUCDCoqfYZInhtuvF3bB/s1600/Kanjon+reke+Tresnjice.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh8VjVMWoYTYc607BbNAT79UoiDI3VoTXgxDa8xj-eVnTyJRWyQo5mAjFUUt7FKP7GQLxEQe7PTGksP7CsIi3X5NzuayjD6fI82ryy1zBPXf0-91fwn3WQQ_RFDuUCDCoqfYZInhtuvF3bB/s1600/Kanjon+reke+Tresnjice.jpg" /></a></div>
<br />
<div style="text-align: center;">
<b><span style="color: #cc0000;">Kanjon reke Trešnjice</span></b></div>
<br />
<div style="text-align: justify;">
Prolazimo kroz zaselak <b>Trutinaci</b>, zatim se spuštamo do <b>kanjona reke Tribuće i Trešnjice</b>, prolazeći u početku seoskim makadamom, pa dalje markiranom planinarskom stazom pored same reke do sliva Tribuće u Trešnjicu.</div>
<span style="text-align: justify;">U predelu kanjona, u Trešnjicu se ulivaju još tri reke. Dve od njih prave atraktivne kanjone, <b>Sušica i Tribuća</b> i svakako je najinteresantniji kanjon Tribuće. Međutim, ovaj kanjon nije bio danas u planu iako je baš on san mnogih planinara kao jedan od težih za prolazak.</span><br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEikPAwKa4qB1WATh6UDKVuujdrW4r5Qxmv2GPoyyQhgQy-GP-u4ExAS6RTRAFgwcYjjBVD62FuAv4xMDj05aaYKy8dB3U_fvGm3s1iYWXIyWxmQwxtrTYBzWMPWFHtiNKUh2VH7yzvxLhrN/s1600/Reka+Tresnjica.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEikPAwKa4qB1WATh6UDKVuujdrW4r5Qxmv2GPoyyQhgQy-GP-u4ExAS6RTRAFgwcYjjBVD62FuAv4xMDj05aaYKy8dB3U_fvGm3s1iYWXIyWxmQwxtrTYBzWMPWFHtiNKUh2VH7yzvxLhrN/s1600/Reka+Tresnjica.jpg" /></a></div>
<span style="text-align: justify;">Kod sliva Tribuće u trešnjicu zastajemo na kratko radi daljih priprema. Planinarske gojzerice menjamo za neoprenske patike i dalje od sliva Tribuće u Trešnjicu nastavljamo hodanje direktno kanjonom, uskim, strmim kamenitim stazama <b>kroz vodu i korito reke Trešnjice,</b> prolazeći kraj virova hladne i čiste vode, zatim kraj ribnjaka koji se nalazi niže, u blizini sela. Na ovim virovima većina planinara iz grupe se i okupala. Posle lomatanja po kanjonu i kamenitim stazama, jedno "pljus" u virove Trešnjice je bilo jedinstven doživljaj za koji smo svi bili saglasni da ćemo, ako ne ove, onda već naredne godine obavezno ponoviti.</span><br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjPVXMIGltdnG1ZA8auMZKUOG8JrZ3QvMjp8hsmsvw5sYCEDBKlaF3n9EHBqpvMb0J__aFS0yGe5R925tILk5NzFEcr7WbLdoCw3YBDXZ5iJJJAHgP5Mm_N3hQAKvcY354Z4FnUKVvvTnnJ/s1600/Kanjon+reke+Tresnjice-1.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjPVXMIGltdnG1ZA8auMZKUOG8JrZ3QvMjp8hsmsvw5sYCEDBKlaF3n9EHBqpvMb0J__aFS0yGe5R925tILk5NzFEcr7WbLdoCw3YBDXZ5iJJJAHgP5Mm_N3hQAKvcY354Z4FnUKVvvTnnJ/s1600/Kanjon+reke+Tresnjice-1.jpg" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
Iz kanjona izlazimo u <b>selo Gornja Trešnjica</b> gde se susrećemo sa grupom koja nije pešačila celu stazu, već se od sela Gornja Trešnjica kretala rekom do sliva Tribuće u Trešnjicu i nazad. U selu se nalazi samo mesna kancelarija, škola, crkva, jedna prodavnica, takođe, samo jedna kuća, te nam je delovalo vrlo pusto…Od sela Gornja Trešnjica, reka Trešnjica je ponovo ravničarska rečica sve do <b>Drine u koju se uliva</b>. Zaboravih da napomenem da <b>izvire ispod Povlena</b>, na njegovoj jugozapadnoj strani, na visini od 1185 metara. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Kanjon Trešnjice </b>je zašticen kao prirodno dobro od izuzetnog značaja. Predstavlja jedno od retkih staništa <b>beloglavog supa</b>, koji je zbog svoje brojnosti i značaja stavljen pod zaštitu.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjItBP_CHJfKAR9zB7j5uHNxpfGESnm3LbaBgelW5OuF-2sLQ0Sxg6fY0YESPNeOo8t5NRYIKTVljNlqk9ezyy7WRkwSQdxF5WGWi8gtQ38Ns3I79WXSBJQf8C7TbhlEfU7m7inpAA9BmK8/s1600/Reka+Tresnjica-1.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjItBP_CHJfKAR9zB7j5uHNxpfGESnm3LbaBgelW5OuF-2sLQ0Sxg6fY0YESPNeOo8t5NRYIKTVljNlqk9ezyy7WRkwSQdxF5WGWi8gtQ38Ns3I79WXSBJQf8C7TbhlEfU7m7inpAA9BmK8/s1600/Reka+Tresnjica-1.jpg" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
U kanjonu Trešnjice ih je registrovano 17 parova i jedino još pored ovog kanjona, nastanjuju i <b>kanjon Uvca</b>. <b><span style="color: red;">Beloglavi sup</span></b> je najkrupnija grabljivica u ovom kraju, koja se hrani isključivo ostacima uginulih životinja, a još je i poznata kao <b>Car visina i čistač prirode.</b></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Za osam sati pešačenja, koliko je bilo neophodno da bi se prošla ova staza, prešli smo 22 km sa usponom od 700 mnv i spustom od oko 1400 m.</b></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
U povratku pravimo pauzu u restoranu kraj puta, negde u Valjevu. Uz zvuke trubača (u delu restorana bila je svadba) opuštamo se uz roštilj i čašu hladnog piva, a zatim već savladani umorom tonemo u san, truckajući se u autobusu do Beograda, zatim dalje do Smedereva.</div>
<br />
<div style="background: 0px 0px rgb(255, 255, 255); border: 0px; box-sizing: border-box; color: #7f8a94; font-family: 'Open Sans'; font-size: 14px; line-height: 25px; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; text-align: justify; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;">
<b style="background: 0px 0px; border: 0px; box-sizing: border-box; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;">Ostali tekstovi sa planinarenja u Srbiji se mogu procitati klikom na linkove ispod:</b></div>
<div style="background: 0px 0px rgb(255, 255, 255); border: 0px; box-sizing: border-box; font-family: 'Open Sans'; font-size: 14px; line-height: 25px; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; text-align: justify; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;">
<span style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-color: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: 0px 0px; background-repeat: initial; background-size: initial; border-image-outset: initial; border-image-repeat: initial; border-image-slice: initial; border-image-source: initial; border-image-width: initial; border: 0px; box-sizing: border-box; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; vertical-align: baseline;"><span style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-color: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: 0px 0px; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; box-sizing: border-box; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; vertical-align: baseline;"><b><span style="color: red;">1. <a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/06/dve-pecine-ceremosnja-i-ravnistarka-i.html" target="_blank">Dve pećine - Ceremošnja i Ravništarka i planinski vrh Štubej - biseri Homolja</a></span></b></span></span></div>
<div style="background: 0px 0px rgb(255, 255, 255); border: 0px; box-sizing: border-box; font-family: 'Open Sans'; font-size: 14px; line-height: 25px; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; text-align: justify; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;">
<span style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-color: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: 0px 0px; background-repeat: initial; background-size: initial; border-image-outset: initial; border-image-repeat: initial; border-image-slice: initial; border-image-source: initial; border-image-width: initial; border: 0px; box-sizing: border-box; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; vertical-align: baseline;"><span style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-color: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: 0px 0px; background-repeat: initial; background-size: initial; border-image-outset: initial; border-image-repeat: initial; border-image-slice: initial; border-image-source: initial; border-image-width: initial; border: 0px; box-sizing: border-box; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; vertical-align: baseline;"><b><span style="color: red;">2. <a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/06/planina-malinik-lazarev-kanjon-lazareva.html" style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-color: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: 0px 0px; background-repeat: initial; background-size: initial; border-image-outset: initial; border-image-repeat: initial; border-image-slice: initial; border-image-source: initial; border-image-width: initial; border: 0px; box-sizing: border-box; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; text-decoration: none; vertical-align: baseline;" target="_blank">Planina Malinik, Lazarev kanjon i Lazareva pećina-biseri istočne Srbije</a></span></b></span></span></div>
<div style="background: 0px 0px rgb(255, 255, 255); border: 0px; box-sizing: border-box; font-family: 'Open Sans'; font-size: 14px; line-height: 25px; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; text-align: justify; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;">
<span style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-color: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: 0px 0px; background-repeat: initial; background-size: initial; border-image-outset: initial; border-image-repeat: initial; border-image-slice: initial; border-image-source: initial; border-image-width: initial; border: 0px; box-sizing: border-box; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; vertical-align: baseline;"><span style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-color: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: 0px 0px; background-repeat: initial; background-size: initial; border-image-outset: initial; border-image-repeat: initial; border-image-slice: initial; border-image-source: initial; border-image-width: initial; border: 0px; box-sizing: border-box; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; text-decoration: none; vertical-align: baseline;"><b><span style="color: red;">3. <a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/06/biseri-srema-zasavica-galerija-sa.html" style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-color: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: 0px 0px; background-repeat: initial; background-size: initial; border-image-outset: initial; border-image-repeat: initial; border-image-slice: initial; border-image-source: initial; border-image-width: initial; border: 0px; box-sizing: border-box; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; text-decoration: none; vertical-align: baseline;" target="_blank">Biseri Srema – Zasavica, Galerija sa spomen kućom Save Šumanovića, Gradina na Bosutu, Carska palata Sirmijum</a></span></b></span></span></div>
<div style="background: 0px 0px rgb(255, 255, 255); border: 0px; box-sizing: border-box; font-family: 'Open Sans'; font-size: 14px; line-height: 25px; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; text-align: justify; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;">
<span style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-color: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: 0px 0px; background-repeat: initial; background-size: initial; border-image-outset: initial; border-image-repeat: initial; border-image-slice: initial; border-image-source: initial; border-image-width: initial; border: 0px; box-sizing: border-box; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; vertical-align: baseline;"><span style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-color: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: 0px 0px; background-repeat: initial; background-size: initial; border-image-outset: initial; border-image-repeat: initial; border-image-slice: initial; border-image-source: initial; border-image-width: initial; border: 0px; box-sizing: border-box; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; text-decoration: none; vertical-align: baseline;"><b><span style="color: red;">4. <a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/06/srbijom-uzduz-i-popreko.html" style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-color: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: 0px 0px; background-repeat: initial; background-size: initial; border-image-outset: initial; border-image-repeat: initial; border-image-slice: initial; border-image-source: initial; border-image-width: initial; border: 0px; box-sizing: border-box; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; text-decoration: none; vertical-align: baseline;" target="_blank">Srbijom uzduž i popreko</a></span></b></span></span></div>
<div style="background: 0px 0px rgb(255, 255, 255); border: 0px; box-sizing: border-box; font-family: 'Open Sans'; font-size: 14px; line-height: 25px; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; text-align: justify; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;">
<span style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-color: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: 0px 0px; background-repeat: initial; background-size: initial; border-image-outset: initial; border-image-repeat: initial; border-image-slice: initial; border-image-source: initial; border-image-width: initial; border: 0px; box-sizing: border-box; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; vertical-align: baseline;"><span style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-color: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: 0px 0px; background-repeat: initial; background-size: initial; border-image-outset: initial; border-image-repeat: initial; border-image-slice: initial; border-image-source: initial; border-image-width: initial; border: 0px; box-sizing: border-box; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; text-decoration: none; vertical-align: baseline;"><b><span style="color: red;">5. <a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/06/cipelice-skitalice-u-portalu-ziveti-sa.html" style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-color: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: 0px 0px; background-repeat: initial; background-size: initial; border-image-outset: initial; border-image-repeat: initial; border-image-slice: initial; border-image-source: initial; border-image-width: initial; border: 0px; box-sizing: border-box; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; text-decoration: none; vertical-align: baseline;" target="_blank">Tekst i fotografije prirode Srbije-Cipelice Skitalice u portalu Živeti sa prirodom</a></span></b></span></span></div>
<div style="background: 0px 0px rgb(255, 255, 255); border: 0px; box-sizing: border-box; font-family: 'Open Sans'; font-size: 14px; line-height: 25px; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; text-align: justify; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;">
<span style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-color: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: 0px 0px; background-repeat: initial; background-size: initial; border-image-outset: initial; border-image-repeat: initial; border-image-slice: initial; border-image-source: initial; border-image-width: initial; border: 0px; box-sizing: border-box; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; vertical-align: baseline;"><span style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-color: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: 0px 0px; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; box-sizing: border-box; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; text-decoration: none; vertical-align: baseline;"><b><span style="color: red;">6. <a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/03/cipelice-skitalice-u-travel-portalu_27.html" style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-color: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: 0px 0px; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; box-sizing: border-box; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; text-decoration: none; vertical-align: baseline;" target="_blank">Fotografije Srbije – Cipelice Skitalice u travel portal Beautiful Serbia.info</a></span></b></span></span></div>
</div>
Unknownnoreply@blogger.com5Zarožje, Serbia44.1 19.68333299999994844.008803 19.521971499999946 44.191197 19.844694499999949tag:blogger.com,1999:blog-1310334729904272952.post-50635278375367246402015-06-19T18:43:00.000+02:002015-08-03T00:04:48.878+02:00Dve pećine - Ceremošnja i Ravništarka i planinski vrh Štubej - biseri Homolja<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Za <b>Štubej</b>, koji je najsevernija tačka Homolja i Homoljskih planina mogu reći da je zavodljiv u svako doba godine. Najlepši je u proleće, kada livade, pašnjaci i šume ozelene, a još mnogo lepši krajem oktobra i početkom novembra kada se okiti svim bojama jeseni, a opalo lišće prijatno šušti pod nogama.</div>
<div style="text-align: justify;">
Zastupljeno je više trekova koji vode na Štubej, a ovaj o kome sada pišem je samo jedan od njh i smatra se jednom od najlepših pešačkih staza u Srbiji.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Od Smedereva smo putem preko Požžarevca i Kučeva došli do zapadnih obronaka <b>Homoljskih planina</b> i sela Ceremošnja koje je bilo polazna tačka na današnjem usponu. Na šestom kilometru pre ulaska u <b>selo Ceremošnja</b>, nailazimo na putokaz koji upućuje desno na <b>selo Ravnište</b> i pećinu Ravništarka koje je odatle udaljeno tri kilometra, a koje naša završna tačka ovog treka. Skrećemo levo, ka Ceremošnji i nakon šestog kilometra dolazimo do sela i parkinga za autobuse i automobile prolazeći pokraj veoma lepih predela.</div>
<div style="text-align: justify;">
U neposrenoj blizini parkinga, čekajuci vodiča iz TO Kučevo da nas provede podzemnim svetom <b>pećine Ceremošnja</b>, pauzu za jutarnju kafu i doručak pravimo u jedinom restoranu koji se ovde nalazi. U njemu se nalazi i pečat pećine Ceremošnja, pa nismo proputili da i njega pored svih ostalih utisnemo u naše planinarske knjižice. Uz tradicionalnu kuhinju - <b>homoljski sir i kačamak</b> i neizostavnu čašicu domaće rakije uživali smo u miru i zaboravljenom načinu života koji smo osetili ovde, u netaknutoj prirodi koja nas sa svih strana okružuje.</div>
<div style="text-align: justify;">
Ispred ovog etno restorana, postavljen je stub bele boje <b><span style="color: red;">''Na večnoj straži''</span></b> koji je ujedno i amblem <b><span style="color: red;">pećine Ceremošnja</span></b> i može se videti na svim prospekrima, razglednicama i ulaznicama za pećinu. Tu je i <b>botanički park-arboretum</b>, u kome su prisutne biljne vrste koje nastanjuju Karpatsko-balkansko područje naše zemlje i <b>Etno-park</b> u kom smo se upoznali sa zanimanjima, običajima i predmetima stanovnika Homolja.</div>
<div style="text-align: justify;">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhLKAt_T2ufk6YxFPdRVnEbZkPP4QL3QnQX-0fe0i9YB32XCBlRmB4N0y_UG5R5K_ITCG5ASM8yGgdTSRWBGC0G3LUPTrjr4Qg5R9P2kh5I-T0NAsLM-rc1AB5GtYuiFhF3bS_mRAVf4rwh/s1600/Ceremosnja_2.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhLKAt_T2ufk6YxFPdRVnEbZkPP4QL3QnQX-0fe0i9YB32XCBlRmB4N0y_UG5R5K_ITCG5ASM8yGgdTSRWBGC0G3LUPTrjr4Qg5R9P2kh5I-T0NAsLM-rc1AB5GtYuiFhF3bS_mRAVf4rwh/s1600/Ceremosnja_2.jpg" /></a></div>
<div style="text-align: center;">
<b>"Na večnoj straži" - amblem pećine Ceremošnja</b></div>
<div style="text-align: center;">
<br /></div>
</div>
<div style="text-align: justify;">
Spuštamo se do ulaza u pećinu na 533 mnv i u pratnji vodiča u narednih 431 metar, koji su uređeni za posete, koračamo imresivnim podzemnim dvoranama ovog <b>bisera Homolja</b> diveći se podnim i tavanskim ukrasima.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Od pećine <b>do vrha ima oko 4 km</b>.a možda jos i nekih stotinka metara više. Napuštajući pećinu, polazimo na relaksirajuć i dinamičan <b>trek dužine 13.5 km</b>, prelazeći <b>visinsku razliku od 410 mnv</b> do <b>najviše tačke na 940 mnv</b>, kretajući se kratkim spustom kroz šumu uz <b><span style="color: red;">Strugarski potok</span></b> koji je bilo potrebno na par mesta preći. Cipele su ostale suve jer potok je mali i plitak, a popadala stabla i granje su nam dosta pomogli da ga na par mesta cik-cak preskočimo. Sledi kraći uspon kojim izlazimo iz šume, udaramo na makadam i poljske puteve kojima jedno vreme idemo prolazeći kraj šipuraka crvenih kao krv. (u proleće se ovuda može uživati u ukusu divljih jagoda kojih ima na sve strane). Dalje nastavljamo stazom koja je lagana za pešacenje i uglavnom vodi kroz šumu, zatim preko livada i prelepih <b>vidikovaca</b> sa kojih se pruža nezaboravan <b>pogled na planinske vrhove istočne Srbije, ravno Pomoravlje i talasastu Šumadiju,</b> dalje pokraj pašnjaka i proplanaka, pa opet kroz šumu.<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjvL6U3R2F4pjJs3-3Z3005hJ4g5GTBQ87V-0h9R-hnqIfgc348ulsmmwtmIxZK2qOZvwoy1Y2oADLcGYCu_cwDstHBph1OK6y1Fy_5LFs8hiJ6ZpsaGkSzUpYKZjmcGSOT0WLkrUb7PUrM/s1600/Stubej_4.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjvL6U3R2F4pjJs3-3Z3005hJ4g5GTBQ87V-0h9R-hnqIfgc348ulsmmwtmIxZK2qOZvwoy1Y2oADLcGYCu_cwDstHBph1OK6y1Fy_5LFs8hiJ6ZpsaGkSzUpYKZjmcGSOT0WLkrUb7PUrM/s1600/Stubej_4.JPG" /></a></div>
Upijajući predivne idilične pejzaže, uživajući u mirisu cvetnih livada i miru još uvek netaknute prirode koja nam je stvarala utisak da je ovde još uvek zaustavljeno vreme, dolazimo do <b>brda i stene <span style="color: red;">Čuček</span> na 793 mnv. </b>Naravno, usledila je kraća pauza i fotografisanje veličanstvene okoline koja se sa ovog vidikovca mogla videti kao na najlepšoj razglednici. Idući ka vrhu prolazili smo kraj retkih obrađenih površina, pored tek po koje okućnice i stada ovaca. Sa puta smo kroz paprat i šumu skrenuli levo, naišli opet na šipurke koji su nas mamili svojom jarko crvenom bojom da zastanemo i naberemo ih još malo, a zatim nastavili do <b><span style="color: red;">Hajdučkog kladenca</span></b>, jedinog izvora pitke vode na ovom treku koji se nalazi <b>na 844 mnv.</b> Nedaleko je istoimeni vidikovac koji je nezaobilazna tačka na svakom usponu ka vrhu <b>Štubej</b>, sa koga "puca" veličanstven pogled na <b>istočne predele</b> <b>Homoljskih planina, </b>pa preko Majdanpeka, kada je vidljivost dobra, sve do susedne<b> Rumunije i Karpata.</b><br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgl35BbNGlELvFajeOAhJOV9MDIhKJjIJnO0gZVbBGsH6sf7KQWJhxFbYayFlrlhOuIQLZzSzc_UBdIGBB5iz0RyGY4eQqcZJdSNQWhIUxOkX3ycRuzSD5-nO4d50wYptfpGkOtR6TFwOe0/s1600/Stubej_5.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgl35BbNGlELvFajeOAhJOV9MDIhKJjIJnO0gZVbBGsH6sf7KQWJhxFbYayFlrlhOuIQLZzSzc_UBdIGBB5iz0RyGY4eQqcZJdSNQWhIUxOkX3ycRuzSD5-nO4d50wYptfpGkOtR6TFwOe0/s1600/Stubej_5.jpg" /></a></div>
Lični utisak sa kojim će se većina složiti je, da je u ovom predivnom danu, pogled sa <b>Hajdučkog kladenca</b> bio najimpresivniji. I ovaj vidikovac ima u svom nazivu “hajdučki” kao i većina skrivenih mesta koje su zbog nepristupačnih terena koristili verovatno, samo hajduci. </div>
<div style="text-align: justify;">
Prelazimo kroz šumu i preko livade nepun kilometer dalje, dolazimo za kraće od pola sata do našeg današnjeg <b>cilja na 940 mnv</b>. Za <b><span style="color: red;">Veliki Štubej</span></b>, ili samo Štubej kako ga obično većina naziva, sam mnogo puta čula a na više mesta i pročitala da je najviši vrh Homoljskih planina, međutim on je <b>drugi po visini,</b> odmah <b>posle Velikog Omana koji se nalazi na 962 mnv</b>. Sam vrh je takođe okružen šumom i ne odaje ni malo impresivan pogled, jer i ne može se u šumi ništa videti, ali zato sam dolazak do njega je idiličan sa svojim prelepim vidikovcima. Spada u kategoriju lako osvojivih vrhova do kog se laganom šetnjom stiže od koje god pećine da krenemo, a ako i krenete samostalno, šansa da se zagubite je skoro nemoguća, jer je na vrhu postavljena relej koji je ujedno i marker ka kome se treba ići. <b>Od pećine Ceremošnja do samog vrha</b>, uz duže i kraće pauze, bilo nam je potrebno <b>oko dva ipo sata lakog i umerenog hoda</b>.<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
Zadržavamo se uz neizbezno fotografisanje, za uspomemenu na ovaj divan sunčani dan i još jedan ispenjan <b>vrh.</b>kraj ozidanog <b>stubića sa metalnom pločom</b>, na kojoj su ugravirani <b>osnovni podaci</b> o ovom vrhu Homoljskih planina. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Ka <b><span style="color: red;">pećini Ravništarka</span></b> spuštali smo se markiranom stazom kroz gustu bukovu šumu i paprat oko kilometar do sledećeg releja, a zatim poljskim putevima, kraj livada i pašnjaka. U opuštenoj šetnji, sa nekoliko prevoja smo imali prilike da vidimo planine na severu a pružao nam se i <b>predivan pogled ka Zviždu</b>.<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi3OyDGJmisz6Vp-Oi1WZIaPHp_gSj8uFAt5VdcKnsbd18n0OlghMHVX6rE9DyAwRzCCzJvoWj51qo5PoOtCmMVQI2mz13ut9oHR5txrjrwuJZLqP0AP8fOSp3bxJEy6uXUioR3DeeTbXwL/s1600/Stubej_3.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi3OyDGJmisz6Vp-Oi1WZIaPHp_gSj8uFAt5VdcKnsbd18n0OlghMHVX6rE9DyAwRzCCzJvoWj51qo5PoOtCmMVQI2mz13ut9oHR5txrjrwuJZLqP0AP8fOSp3bxJEy6uXUioR3DeeTbXwL/s1600/Stubej_3.JPG" /></a></div>
Mimoilazili smo se sa terenskim vozilima, te zaključili da se do skoro samog vrha može doći i na ovaj način. Za <b>tri sata laganog spusta</b> od Štubeja stižemo do platoa na kom se nalazi <b>Info-centar</b>, <b>sa biletarnicom, suvenirnicom i restoranom sa letnjom baštom</b>. Nakon ove skoro 14 km lagane šetnje, po divnom i sunčanom danu, sa temperaturom koja je bila idealna za ovakvo pešačenje, još veći hlad smo potražili u još jednom <b>biseru Homolja</b>, u dvoranama <b>pećine Ravništarka na 406.6 mnv</b>. Po izlasku iz pećine, kraće vreme smo proveli u šetnji kroz <b>selo Ravnište</b> diveći se livadama i lepo obrađenim površinama.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Bio je ovo podsetnik sa jedne od prethodnih šetnji do Štubeja, a u nedelju 21.06. nas <b><span style="color: blue;">PK Čelik</span></b> ponovo vodi sličnom stazom, pa bi ovo bio i poziv svim ljubiteljima prirode da se opuste u prelepom danu, kako meteorolozi i predviđaju.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Više fotografija može se videti u sledećim albumima:</b></div>
<div style="text-align: justify;">
Klik na link:</div>
<div style="text-align: justify;">
<b>1.</b><span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span><b><a href="http://www.putovanja.info/galerije/album/2227-homoljske-planine-veliki-stubej/" target="_blank"><span style="color: #38761d;">Homoljske planine-Veliki Štubej</span></a></b></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>2.</b><span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span><b><a href="http://www.putovanja.info/galerije/album/2230-pecina-ceremosnja/" target="_blank"><span style="color: #38761d;">Pećina Ceremošnja</span></a></b></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>3.</b><span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span><b><a href="http://www.putovanja.info/galerije/album/2228-pecina-ravnistarka/" target="_blank"><span style="color: #38761d;">Pećina Ravništarka</span></a></b></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>4.</b><span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span><b><a href="http://www.putovanja.info/galerije/album/3636-ku%C4%8Devo-i-okolna-sela/" target="_blank"><span style="color: #38761d;">Selo Ravnište i okolina</span></a></b></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: center;">
<b><span style="color: red;">Pećina Ceremošnja </span></b></div>
<div style="text-align: center;">
<b><span style="color: red;"><br /></span></b></div>
<div style="text-align: justify;">
Nalazi se na obroncima Homoljskih planina, na <b>nadmorskoj visini od 533 m</b>, u podnožju vrha Velikog Štubeja (940). Za turističke posete je uređena 1980. godine. Ukupna dužina do sada istraženih pećinskih kanala je 775,5 m, dok je dužina turisticke staze 431 m. <b>Ulaz se nalazi na kraju doline Strugarskog potoka</b>. Kroz pećinu smo se kretali obeleženom stazom za posetioce koja je je kružna i jednosmerna, što nam je omogućilo odlične uslove u toku uživajna u njenim lepotama. Zavod za zaštitu prirode Srbije je 2007.godine pećinu Ceremošnja stavio pod zaštitu kao <b>Spomenik prirode</b>, odnosno zaštićeno prirodno dobro. Po bogatstvu nakita, pećina Ceremošnja je <b>jedna od najlepših pećina u Srbiji. </b>Poznata je po velikim dvoranama koje krasi raznovrstan pećinski nakit - stalaktiti, stalagmiti pećinski stubovi, draperije, okamenjeni vodopadi, galerije i td. Sačinjena je od <b>pet kanala</b>. </div>
<div style="text-align: justify;">
Prvi je "<b>Ulazni kanal"</b>, dugačak 87 m i obuhvata deo od ulaza u pećinu do dvorane Arena. Siromašan je nakitom. Praćenjem podzemnog toka Strugarskog potoka stižemo do <b>"Arene"</b>, najveće i najatraktivnije dvorane u Ceremošnji. Dvorana je nepravilno kružnog oblika i veoma podseća na amfiteatre starog Rima, tako da je ime "<b>Arena"</b> za nju vrlo prikladno. Širina "Arene" kreće se od 40-50 m, a visina od 20-24 m. Pećinski nakit u Areni je vrhunskog kvaliteta. Posebno se izdvajaju monumentalni oblici<b>:''Na večnoj straži''-</b> pećinski stub, koji je i amblem Ceremošnje.<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhTPd0xOtBBdXBD_PkA45zSFOkZxB3fxNGUN6-eWZRxgN9WA-WOnIDmn8wqB0uQRGg6K5qw1xBAtaqY1uOAdkEceenX7Mxj82ZDQfN1OJdWp4tMIZ52VtX-De4cfMFsQ3y6y6qFUA_kgBEK/s1600/Ceremosnja_Na_vecnoj_strazi.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhTPd0xOtBBdXBD_PkA45zSFOkZxB3fxNGUN6-eWZRxgN9WA-WOnIDmn8wqB0uQRGg6K5qw1xBAtaqY1uOAdkEceenX7Mxj82ZDQfN1OJdWp4tMIZ52VtX-De4cfMFsQ3y6y6qFUA_kgBEK/s1600/Ceremosnja_Na_vecnoj_strazi.jpg" /></a></div>
<div style="text-align: center;">
<b>"Na večnoj straži", "Sokolar", "Raspeće" - pećina Ceremošnja</b></div>
<div style="text-align: center;">
<b><br /></b></div>
<b>’’Vodopad’’</b> - masivni kalcitni kaskadni stub, visok preko 10 m. <b>’’Lepa Vlajna’’</b> - lepršavi snežno beli stub od kristalnog iskričavog belog kalcita koji simbolizuje ženu ovog podneblja. U blizini je i stalagmit <b>''Mladoženja''</b>, i čudno srasla dva pećinska stuba <b>''Drugovi''</b>.<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg5hUTuz3JjMeJjjAjLTw7s9AAmlB9sf8Vc_IxaRecepReciKEXzW_cphN7e06sxoNKz4N4GKxZOiLTvThuTuXSMxR1iFayJjKQjdR5wW0XtTkZ9aq0rrjeTrMtn5N_uDqmS4jYPm_qXM0-/s1600/Ceremosnja_Lepa_Vlajna_i_Mladozenja.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg5hUTuz3JjMeJjjAjLTw7s9AAmlB9sf8Vc_IxaRecepReciKEXzW_cphN7e06sxoNKz4N4GKxZOiLTvThuTuXSMxR1iFayJjKQjdR5wW0XtTkZ9aq0rrjeTrMtn5N_uDqmS4jYPm_qXM0-/s1600/Ceremosnja_Lepa_Vlajna_i_Mladozenja.jpg" /></a></div>
<div style="text-align: center;">
<b>"Lepa Vlajna" i "Mladoženja" - pećina Ceremošnja</b></div>
<br />
U sledeću dvoranu se ulazi iz "Arene" kroz jedan lepo formirani otvor u visokom pregradnom draperijskom zidu. Otvor je nazvan <b>''Dveri''</b>, jer veoma podseća na oltarske dveri. <b>"Ponorska dvorana"</b> je dobila ime po levkastom ponoru koji se u njoj nalazi. Dvorana je dugačka 36 m a široka 18 m. U mnoštvu nakita, kao raritet izdvaja se <b>"Raspukla sfera"</b> - ogromna polulopta od trakastog bigra, različito obojenog, ispucala i sa odvojenim sfernim komadima.<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgbQoWUXI86u7skHDcFkgRBEGk-4RdyB56_MA2IoTDq234_lcl9Jgpy5zFKnWohav2CPRBiit62iQRe6zttyFL1GlVUTsxxTR1jmQWYPlpp50fBvdovBUHEOwkPt3Wn049qEFRYI8G6i8Ry/s1600/Ceremosnja_Raspukla_sfera.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgbQoWUXI86u7skHDcFkgRBEGk-4RdyB56_MA2IoTDq234_lcl9Jgpy5zFKnWohav2CPRBiit62iQRe6zttyFL1GlVUTsxxTR1jmQWYPlpp50fBvdovBUHEOwkPt3Wn049qEFRYI8G6i8Ry/s1600/Ceremosnja_Raspukla_sfera.jpg" /></a></div>
<div style="text-align: center;">
<b>"Raspukla sfera" - pećina Ceremošnja</b></div>
<br />
Poluprečnik ove lopte kreće se od 3,5 do 4,0 m. Dužina sistema "Ponorske dvorane" iznosi 99 m. Dolazimo i do <b>"Andezitske dvorane"</b> u koju se ulazi iz Arene širokim hodnikom. Ime je dobila po Andezitu, koji je u osnovi čitave dvorane. Dvorana je eliptičnog oblika, dugačka 60 m a široka 15-20 m. U "Andezitskoj dvorani" ima nekoliko atraktivnih grupa nakita, pri čemu se izdvajaju <b>’’Krajputaši’’</b>- grupa neobičnih stalagmita. Posebno je privlačan snežno beli tavanični nakit. Ukupna dužina njenog sistema je 76 m. Poslednji deo pećine je <b>"Južni kanal",</b> na čijem je kraju i izlaz iz pećine. On počinje na mestu kod "Lepe Vlajne" u "Areni". "Južni kanal" je siromašan nakitom ali postoji izvestan broj interesantnih oblika. Dugacak 107,7 m, a sa kratkim slepim kanalima 172 m. Na južni kanal se nastavljaju dva dugačka nešto uža istočna kanala. Na kraju prvog od ova dva kanala je i izlazni otvor iz pecine. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: center;">
<b><span style="color: red;">Pećina Ravništarka</span></b></div>
<div style="text-align: center;">
<b><span style="color: red;"><br /></span></b></div>
<div style="text-align: justify;">
Pećina Ravništarka se nalazi u neposrednoj blizini pećine Ceremošnja, u ataru sela Ravnište. Za turističke posete je potpuno uređena 2007. godine. i iste godine je od strane Zavoda za zaštitu prirode Srbije proglašena za <b>Spomenik prirode</b>, odnosno zaštićeno prirodno dobro.</div>
<div style="text-align: justify;">
Spada u red velikih pećina Srbije. Glavni pećinski kanal je dugacak 501,5.metara, dok je ukupna dužina svih pećinskih kanala 589. metara. Dužina turističke staze kroz pećinu iznosi 560. metara. Kroz Ravništarku protice <b>potok Ponorac, </b>koji izvire 2. km. uzvodno u manjoj, Bisinoj pećini. </div>
<div style="text-align: justify;">
Pećinski nakit Ravništarke je po lepoti ravan onom u Ceremošnji. Za razliku od Ceremošnje, koja je u suštini skup nekoliko velikih dvorana, Ravništarka ima <b>samo jednu pećinsku dvoranu - "Crni Dvorac".</b> Pečat Ravništarki daje njen glavni kanal, koji liči na gigantski tunel, bogato ukrašen najraznovrsnijim pećinskim nakitom. </div>
<div style="text-align: justify;">
Od figura, posebno se izdvajaju <b>"Šarac kraljevica Marka", "Glavonje" i "Lepa Ravništarka"</b>, koja je ujedno i amblem pećine. Ulaz u pećinu se nalazi na nadmorskoj visini od 406,6 m. Kao rečna pećina, Ravništarka je siromašna podnim nakitom, ali zato vrlo bogata tavaničnim i zidnim nakitom. U pećini je temperatura 8 stepeni. <b>Čini je devet celina:</b> Prva je - <b>"Savin kanal" </b>koji počinje od ulaza u pećinu i dugačak je 88 m i siromašan je pećinskim nakitom. Sledeći je - <b>"Omladinski kanal"</b> dugačak 72,5 m, a od pećinskog nakita posebno se izdvaja: <b>"Rudonja"</b> – masivna bigrena polulopta,<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj0VJ1a6lcZID5HKhj7WiDhS-6ZrLZkITxp1ybjheiHOKVNyRIHl-JbTU_QxIEZcrC9UOZw6yFto1o7TFFfTVubHYSUapdmSuhm66mBf8UT86H731OI-8F8GFYlEoxu-bQkf5iGOhjpJqCb/s1600/Ravnistarka_Rudonja.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj0VJ1a6lcZID5HKhj7WiDhS-6ZrLZkITxp1ybjheiHOKVNyRIHl-JbTU_QxIEZcrC9UOZw6yFto1o7TFFfTVubHYSUapdmSuhm66mBf8UT86H731OI-8F8GFYlEoxu-bQkf5iGOhjpJqCb/s1600/Ravnistarka_Rudonja.jpg" /></a></div>
<div style="text-align: center;">
<b>Rudonja - pećina Ravništarka</b></div>
<b><br /></b>
<b>"Odžaklija" </b>- prostran saliv koji liči na otvoreno ognjište u starim kućama.<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgWDdXzDxL8iZ850vMugQiQWbZWyxAW_QVxTpoYkdD3xgbooCwjPiVCM99K1jafVv2Vi7KGoqW63cJEeRYtXZ0FQ9fG-2qk-Mr-aFaSRDfdKoT3p04ZvZebcOp37kLNGcM43f7z-5X396_F/s1600/Ravnistarka_Odzaklija.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgWDdXzDxL8iZ850vMugQiQWbZWyxAW_QVxTpoYkdD3xgbooCwjPiVCM99K1jafVv2Vi7KGoqW63cJEeRYtXZ0FQ9fG-2qk-Mr-aFaSRDfdKoT3p04ZvZebcOp37kLNGcM43f7z-5X396_F/s1600/Ravnistarka_Odzaklija.JPG" /></a></div>
<div style="text-align: center;">
<b>"Odžaklija" - pećina Ravništarka</b></div>
<br />
Treća celina - <b>"Labudovo jezero"</b> je dužine 126,5 m. Ova celina je dobila ime po malom jezeru i figuri na njemu, koja liči na labuda. Posebno lepa je kolona stubova, nazvana <b>"Vile jezerkinje"</b>. Lepotom se izdvaja i <b>"Harfa"</b> – sklop draperija i stalagmita, koji podseća na ovaj instrument. Pažnju privlači i <b>"Ðavo" </b>– masivni stalagmit, rđaste boje s rogom na glavi. Ipak, posebno se izdvaja amblem pećine, <b>"Lepa Ravništarka"</b> – vanredno oblikovan sistem zidnih ukrasa od belog kristalnog kalcita. Četvrti kanal - <b>"Beli dvorac"</b>, dugačak je 37 m, a sa sporednim kanalom 44 m. Dobio je takav naziv jer neodoljivo podseća na građevine iz bajke. Snežnobela tavanica sa koje visi šuma masivnih stalaktita, od kojih mnogi prelaze dužinu od 6 m, ostavlja vrlo snažan utisak.<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg7seNLos0dSkDCs0bAhY5GL9fQZCWkU2iogFQfe1DbfsxWl-5mW_U0_NkPg9FLxjCYV0TmR3e7S6n8XtM8_Y-qQ79reZAMiJCazCbCLJLAWz_lSrfY4mMZDY0qqZBYLOnc1dGIr5pSl-un/s1600/Ravnistarka_1.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg7seNLos0dSkDCs0bAhY5GL9fQZCWkU2iogFQfe1DbfsxWl-5mW_U0_NkPg9FLxjCYV0TmR3e7S6n8XtM8_Y-qQ79reZAMiJCazCbCLJLAWz_lSrfY4mMZDY0qqZBYLOnc1dGIr5pSl-un/s1600/Ravnistarka_1.JPG" /></a></div>
U ovom dvorcu kao da živi ukleti princ, koji očekuje lepu princezu, svog spasioca. Posebno je lep <b>"Snežanin balkon"</b> – snežnobela školjka koja počinje na visini od 3,5 m. U drugom delu "Belog dvorca" nalazi se <b>"Šarac kraljevica Marka" </b>- velika figura konja koji lebdi pod tavanicom.<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiM7H6x6gfqqCm4F_yc9PvfprfAGKyyg2rJWQAJWDCEOKoympOZsg8u7XlfrOtOlr_Gizg8cHZ1a70Dtuw8KpAE2UqN6srrvtxfyH-V33KjSTTb8Tpax4PUGe9R6w3QTs-RftzYGeGEElf9/s1600/Ravnistarka_Sarac_Kraljevica_Marka.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiM7H6x6gfqqCm4F_yc9PvfprfAGKyyg2rJWQAJWDCEOKoympOZsg8u7XlfrOtOlr_Gizg8cHZ1a70Dtuw8KpAE2UqN6srrvtxfyH-V33KjSTTb8Tpax4PUGe9R6w3QTs-RftzYGeGEElf9/s1600/Ravnistarka_Sarac_Kraljevica_Marka.jpg" /></a></div>
<div style="text-align: center;">
<b>"Šarac kraljevica Marka" - pećina Ravništarka</b></div>
<b><br /></b>
Ova figura podseća i na zmaja, koji kao da drži u zatoceništvu ukletog princa. Peti - <b>"Leopardov kanal"</b> je dugačak 16,5 m i nastavlja se na "Beli dvorac". Ime je dobio po čudnim šarama na tavanici i zidovima, koje liče na leopardovo krzno. Ovde se nalazi <b>"Devičanski kladenac"</b>. U pitanju je izvor iz koga kroz uzanu pukotinu, pod pritiskom izbija voda vertikalno i šišti, rasprskavajući se o stenu iznad sebe. Izvor je, inače, aktivan samo u vlažnom periodu godine (do sredine proleća). <b>"Crni dvorac" </b>je šesti kanal, koji je dugačak 43 m, predstavlja klasičnu pećinsku dvoranu prosečne širine oko 20 m i visine 12 m. Dobio je ime po crnim stenama, koje su na pojedinim pravcima prošarane belim kalcitnim oblicima. Dvorana deluje tajanstveno. U <b>"Crnom dvorcu"</b> se nalazi jedna vrlo lepa kompozicija nazvana <b>"Ikonostas"</b>, prava čipka u kamenu – snežnobeli nakit svih vrsta na crnoj podlozi. Ispred "Ikonostasa" nalazi se figura <b>"Iguman"</b>, koja neodoljivo podseća na monaha koji drži propoved. <b>"Izvorski kanal"</b>, sedmi po redu,. dugačak je 72 m. Pažnju privlači prirodni most na kome je obris neobične figure, koja je izgledom negde između profila slona i miša. Zatim se nailazi na <b>"Glavonje" </b>- grupu stalagmita neobičnog oblika. Pretposlednji, osmi kanal - <b>"Mali beli dvorac" </b>je slepi kanal, dugačak 17 metara koji ima oblik manje dvorane. Posebna je lepa grupa stalagmita i stalaktita nazvana <b>"Zbeg". </b>Stižemo 0 do poslednje, devete celine Ravnistarke - <b>"Dušanove galerije" </b>koja je dobila ime po Dušanu Nedeljkoviću, čoveku zaslužnom za izgradnju puteva i druge infrastrukture, čime su pećine Ceremošnja i Ravništarka postale dostupne nama posetiocima. Predstavlja stariji, suvi pećinski sistem koji se dodiruje sa glavnim pećinskim kanalom. Prvih 15. matara predstavlja jedan kanal, koji se zatim razdvaja na dva kanala, od kojih se levim, dužim kanalom (40.metara) stiže do izlaza iz pećine. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Ostali tekstovi sa planinarenja u Srbiji se mogu procitati klikom na linkove ispod:</b></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>1.</b><span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span><b><a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/06/planina-malinik-lazarev-kanjon-lazareva.html" target="_blank"><span style="color: red;">Planina Malinik, Lazarev kanjon i Lazareva pećina-biseri istočne Srbije</span></a></b></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>2.</b><span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span><b><a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/06/biseri-srema-zasavica-galerija-sa.html" target="_blank"><span style="color: red;">Biseri Srema – Zasavica, Galerija sa spomen kućom Save Šumanovića, Gradina na Bosutu, Carska palata Sirmijum</span></a></b></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>3.</b><span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span><b><a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/06/srbijom-uzduz-i-popreko.html" target="_blank"><span style="color: red;">Srbijom uzduž i popreko</span></a></b></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>4.</b><span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span><b><a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/06/cipelice-skitalice-u-portalu-ziveti-sa.html" target="_blank"><span style="color: red;">Tekst i fotografije prirode Srbije-Cipelice Skitalice u portalu Živeti sa prirodom</span></a></b></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>5.</b><span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span><b><a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/03/cipelice-skitalice-u-travel-portalu_27.html" target="_blank"><span style="color: red;">Fotografije Srbije – Cipelice Skitalice u travel portal Beautiful Serbia.info</span></a></b></div>
<div>
<b><span style="color: red;"><br /></span></b></div>
</div>
Unknownnoreply@blogger.com0Kucevo, Serbia44.405721936765424 21.67585889453130244.224162936765424 21.353135394531304 44.587280936765424 21.9985823945313tag:blogger.com,1999:blog-1310334729904272952.post-26404353644458269742015-06-13T18:13:00.000+02:002015-08-03T00:04:13.661+02:00Biseri Srema: Zasavica, Galerija sa Spomen kućom Save Šumanovića, Carska palata Sirmijum, Gradina na Bosutu i Spomen obeležje Sremski front<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div style="text-align: justify;">
<br />
<br />
<br />
<br />
Da se sa planinarskim društvima može osim odlaska u planinu i osvajanju vrhova obići još mnogo toga od prirodnih lepota i istorijskih znamenitosti, uveriću vas sada. O svemu tome sam već pisala ovde - <b><span style="color: blue;"><a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/06/srbijom-uzduz-i-popreko.html" target="_blank"><span style="color: blue;">Srbijom uzduž i popreko</span></a>.</span></b> Sada ću vam pokazati kako se može uživati i zdravo provesti vreme u opuštenim dužim pešačenjima i po ravnici a u sklopu akcija koje organizuju mnogobrojni planinarski klubovi. Na kraju krajeva, bitno je biti u prirodi i družiti se sa njom i u njoj što i jeste cilj ovakvih organizacija i saveza.<br />
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Akcija o kojoj ću sada pisati se odvijala u prelepoj sremskoj ravnici i obuhvatala je obilazak <b>Spomen obeležja "Sremski front", Galeriju i spomen kuću našeg velikana, slavnog slikara Save Šumanovića u Šidu, u kojoj smo pored izložbe slika imali prilike da se upoznamo i sa arheološkom postavkom nalazista "Gradina na Bosutu", Specijalni rezervat prirode - bara "Zasavica" i Carsku palatu "Sirmijum u Sremskoj Mitrovici.</b></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Naše prvo odredište i polazna tačka današnje akcije je <b>Spomen obeležje "Sremski front",</b> u koje smo iz Beograda otišli pravo i odatle se ka Beogradu vraćali obilazeći sve već navedeno.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<div style="text-align: center;">
<b><span style="color: red;">Spomen obeležje "Sremski front"</span></b></div>
</div>
<div style="text-align: justify;">
<div style="text-align: center;">
<br /></div>
</div>
<div style="text-align: justify;">
Na samom ulazu u memorijalni kompleks nas je dočekao ljubazan vodič koji nas je u narednih 45 minuta detaljno upoznao sa ovim spomen obeležjem koje se nalazi uz levu obalu reke Bosut, pokraj sela Adaševci, na 106.km autoputa od Beograda ka Zagrebu, a na tri kilometra od graničnog prelaza sa Hrvatskom (Batrovci).<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjwVxPqo2-thMhmd6juNm45sJsSdzS6dtooQAanqh-jQj9m5kOR-D1-GPXn8R4WMNYTAxHuLGPP_BpQHjK6P0K4h5iBeFS2bbP9LvsLU7Xb71l1QkEDBiA6J2lI16RfmWEJVPwZhNDEiZDA/s1600/Sremski_front.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjwVxPqo2-thMhmd6juNm45sJsSdzS6dtooQAanqh-jQj9m5kOR-D1-GPXn8R4WMNYTAxHuLGPP_BpQHjK6P0K4h5iBeFS2bbP9LvsLU7Xb71l1QkEDBiA6J2lI16RfmWEJVPwZhNDEiZDA/s1600/Sremski_front.JPG" /></a></div>
Memorijalni kompleks se sastoji iz <b>tri celine – (Sabiralište, Aleja časti i Muzej)</b>, te tako čuva od zaborava sećanje na jednu od najtežih, najvećih i odlučujućih bitaka u II svetskom ratu, u kojoj je život izgubilo 130 000 boraca, boreći se u ovoj sremskoj ravnici. Bitka se odigrala odmah nakon oslobođenja Beograda 21.oktobra 1944.god. kada su jedinice Narodnooslobodilačke vojske i Crvene armije prešle preko Save i otpočele veoma teške visemesečne borbe oslobađanja ovih prostora. <b>Imena poginulih boraca su uklesana u Spomen obeležju u Aleji časti.</b> Sam kompleks je vrlo lepo uređen i sve je kao "pod konac", očišćeno i sređeno.</div>
<div style="text-align: justify;">
Što se tiče same turističke ponude u ovom kompleksu, postoji <b>suvenirnica</b> u kojoj se mogu naći prospekti sa diskovima na srpskom i ruskom jeziku, sa podacima o proboju fronta, knjige sa podacima iz NOB-a, zatim suveniri – partizanske figurice, privesci za ključeve, značke…i otvorena je svakodnevno od 7-19 h.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br />
Pod utiskom ovog grandioznog kompleksa uputili smo se ka Šidu. Prolazeći kroz selo <b>Adaševci</b>, tek letimično sam iz autobusa uspela da bacim pogled na spomenik, na kom je pored mnogih imena bilo uklesano i ime mog deke koji je u ovom selu davne 1943.god. ubijen hicima iz mitraljeza sa crkvenog tornja…Nije bilo ni vremena a ni prilike da makar cvet kraj spomenika stavim…<br />
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Kako smo ušli u <b>centar Šida</b> počele su da se nizu slike i uspomene na detinjstvo. Pošto je moj tata rođeni Šiđanin, svaki raspust, naročito onaj letnji, provodila sam ovde. Igrala se u crkvenoj porti, ulazila skoro nesmetano u galeriju slika, odlazila u nekadašnji <b>hotel "Istra"</b>, koji se nalazio na samoj raskrsnici u strogom centru, odmah preko puta crkve, na sastanke udruženja filatelista i sa njima razmenjivala markice…sa sestrom kradom odlazila na obližnje <b>obronke Fruške gore</b> i u dečjim nestašlucima zavlačila se u lisičje jame ni ne sluteći na moguće opasnosti dok su nas roditelji zabrinuto tražili, a nakon toga skoro "padali u nesvest" dok smo im pričali istinite a i dečjom maštom izmišljene priče o susretu sa lisicama "oči u oči" :). Neizostavni su bili i vikend izleti do obližnjeg izletišta u <b>šumi zvanoj "Lipovača"</b> sa uređenim trim stazama i jezerom u blizini…Odjednom, celo detinjstvo mi je bilo pred očima i sve je bilo vrlo dobro poznato, sve na svom mestu kao i nekada uz još nekoliko novoizgradjenih objekata. U samom centru <b>crkva Sv.Nikole</b>, do nje zgrada osnovne škole i <b>Galerija našeg slavnog slikara Save Šumanovića</b>, na dvadesetak metara od nje pijaca, a odmah preko puta pijace kuća moje pokojne majke. U Sremu se <b>za baku kaže "majka"</b>, sa posebnim dugačkim naglaskom na prvo <b>"a"</b>, pa bi se izgovaralo ovako - "maaajka", dok je mama i dalje mama. Dok smo čekali da nas kustos uvede u Galeriju, iskoristih priliku da preko ulazne kapije bacim pogled na dvorište i kuću u kojoj se trnutno nalaze neka nova lica i otrčah do komšinice da je pozdravim na kratko. Za divno čudo odmah me je pepoznala iako me vecć skoro punih deset godina nije videla…</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<div style="text-align: center;">
<b><span style="color: red;">Galerija slika Save Šumanovića - Šid</span></b></div>
</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
U galeriju uđoh među poslednjima. Za neupućene, galerija se nalazi u glavnoj ulici, nepsredno do ulaza u crkvenu portu, a pošto je Šid mala varošica, vrlo ju je lako pronaći. Na kući u kojoj se galerija nalazi, postavljena je tabla a do nje i broj. Kuća je prizemna, tipična sremska i ni u čemu se ne razlikuje od ostalih varoških kuća, sa velikom je kapijom i kolskim prolazom, izgrađena u drugoj polovini XIX veka. Sve Savine slike, kao i kuću u kojoj je osnovana galerija, je majka Persida zaveštala gradu Šidu 1952.god. i tako nam svima ostavila ovo neprocenjivo blago. Sva njegova dela koja su se nalazila u Šidu je uspela nakon rata da sačuva, pa se tako <b>u galeriji nalazi 417 Savinih dela, 356 ulja na platnu i 61 skica</b> izvedene u različitim tehnikama kao pripreme za ulja.<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjcpduhyphenhyphenr-qh_vAYpQc5IexXcNyKm_hbc2X4_yBKAG4TK6Db_Vfmq0nPAFzAYT6ktZ0WSztGoxjQQY5sknMEGrxrqLV_8oB00jowTrb4zoBCVJBizVlLj8I-_uoHGVZottxCqYpAr_DFFdg/s1600/Beracice_Sava_Sumanovic.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjcpduhyphenhyphenr-qh_vAYpQc5IexXcNyKm_hbc2X4_yBKAG4TK6Db_Vfmq0nPAFzAYT6ktZ0WSztGoxjQQY5sknMEGrxrqLV_8oB00jowTrb4zoBCVJBizVlLj8I-_uoHGVZottxCqYpAr_DFFdg/s1600/Beracice_Sava_Sumanovic.JPG" /></a></div>
</div>
<div style="text-align: justify;">
Unutrašnjost, iako sam je nekada dobro poznavala, osim slika na zidovima u mnogo čemu je izmenila svoj izgled. Renovirana je, dograđena, proširena, prostrana, lepo osvetljena, sa novim i glatkim podovima koji su zamenili nekadašnji stari parket. <b>U prvoj prostoriji, odnosno holu kuće</b>, nalazi se prodavnica u kojoj se mogu kupiti razglednice, reprodukcije Savinih slika, publikacije i table sa informacijama. Ostale prostorije se nadovezuju jedna na drugu i ceo prostor, stari i novi u kom su slike izložene zahvata 600 mkv. Većina slika je iz tzv <b>"Šidskog perioda",</b> odnosno dela koja su nastala u Šidu u poslednjih deset godina njegovog života, prikazuju <b>ciklus šidskih pejsaza, "Beračice", "Šiđanke", dečije portrete</b>, dok je <b>manji broj slika doneo iz Pariza i one čine posebnu zbirku pa se u njoj mogu videti dela "Most na Seni", "Par na klupi", skica za "Pijanu lađu", "Luksemburški park".</b> U veliku salu, u kojoj su celom duzžnom poređana u nizu ogromna platna <b>"Kupačica"</b> se ulazi kraj impresivnog stuba oslikanog sa sve četiri strane. Niz se nastavlja platnima već pomenutih <b>"Beračica" – triptih koji prikazuje njive zrelog žita, čokote vinove loze i dvanaest snažnih žena koje u korpama nose crno grožđe.</b><br />
U kući do galerije se nalazi <b>zbirka slikara naivaca</b>, najvise radovi Ilije Bačićevića-Bosilja i pripadnika škole naivnog slikarstva<b> "Ilijanum"</b>.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<div style="text-align: center;">
<span style="color: red;"><b>Zbirka predmeta arheološkog lokaliteta "Gradina na Bosutu"</b></span></div>
</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
U jednom od izložbenih prostorija u sklopu Galerije smeštena je i arheološka postavka sa predmetima pronađenim na lokalitetu <b>Gradina na Bosutu</b> u blizini Šida. Ovaj deo prostora zauzima <b>preko 5000</b> arheoloških predmeta iz <b>vremena neolita</b>. Gradina je višeslojni praistorijski arheološki lokalitet koji se nalazi <b>na levoj obali Bosuta, u ataru sela Vašice</b> kod Šida. Nalazište je <b>otkriveno 1880.god. </b>a prva arheološka iskopavanja vršena su 1964.i 1965.god. a zatim nastavlena od 1975.-1978.god. Na ovom lokalitetu su <b>otkriveni ostaci ognjišta i srednjevekovnih nekropola, ostaci nadzemnih kuća sa podovima od glačane gline.</b><br />
<b><br /></b></div>
<div style="text-align: justify;">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiC0XYiWblJd7drm_716uau3sfOYS7SjUE9c0pO-C8d69FTnVekdJY33SJhKhwiXcHCyZdiFpUwpjJ2yHq5Fl4lyOEBzxshrMhrKHxj0vlx_6DnUo5dJnewE3EJTpewH5AMC8xUY-NG5SDo/s1600/Gradina_na_Bosutu.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiC0XYiWblJd7drm_716uau3sfOYS7SjUE9c0pO-C8d69FTnVekdJY33SJhKhwiXcHCyZdiFpUwpjJ2yHq5Fl4lyOEBzxshrMhrKHxj0vlx_6DnUo5dJnewE3EJTpewH5AMC8xUY-NG5SDo/s1600/Gradina_na_Bosutu.JPG" /></a></div>
</div>
<div style="text-align: justify;">
Napuštajući Galeriju, bacih pogled na suprotnu stranu ulice u kojoj se nekada davno nalazila pekara u koju sam redovno, svakog jutra odlazila po svež "fruštuk" (doručak) ali nje više tamo nije bilo…</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Spustili smo se do raskrsnice a zatim ušli u susedni "šor", ulicu levo, u kojoj se na desnoj strani nalazi i <b>Savina spomen kuća</b> koja je sastavni deo Galerije, stim šje na drugoj lokaciji. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<div style="text-align: center;">
<b><span style="color: red;">Spomen kuća Save Šumanovića - Šid</span></b></div>
</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Ni u ovoj kući nije više kao što je nekad bilo. Sve je uređeno pod konac, opremljeno za turističke posete i u svrhu turizma. U kući se nalazi autentičan nameštaj i predmeti porodice Šumanović koje su opštinske vlasti otkupile nakon smrti Perside Šumanović. U kući se nalazi <b>Savin atelje </b>u kojem je poslednjih dvanaest godina svog života stvarao. U njemu su nastala neka od najznačajnijih njegovih dela u kojem se i danas nalaze njegove boje, štafelaji, torba za boje i okačen kišobran na način kako ga je nekada i on sam ovde ostavio.<br />
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgHmQywzn1npx4qlXWhlMrGAtaOgKTa00LebjrAlTLiD_sG08RyOjgNqFa8I7Mzy4gPpd70tdflIjDqV1C24Wgk9vxzxr2rzkTxZi8pviBhnNXUecbGZ9mUuZsL0T4EjYNOmwe4FcXIlJ9J/s1600/Spomen_kuca_Save_Sumanovica.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgHmQywzn1npx4qlXWhlMrGAtaOgKTa00LebjrAlTLiD_sG08RyOjgNqFa8I7Mzy4gPpd70tdflIjDqV1C24Wgk9vxzxr2rzkTxZi8pviBhnNXUecbGZ9mUuZsL0T4EjYNOmwe4FcXIlJ9J/s1600/Spomen_kuca_Save_Sumanovica.JPG" /></a></div>
</div>
<div style="text-align: justify;">
Obilazak u pratnji kustosa se zavrsio i Šid sam napustila sa setom koja me je pratila sve do našeg sledećeg mesta predviđenog za obilazak. Vraćajući se natrag ka Beogradu, stižemo u <b>Specijalni rezervat prirode "Zasavica"</b></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<div style="text-align: center;">
<b><span style="color: red;">Specijalni rezervat prirode - bara "Zasavica"</span></b></div>
</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Na ovom mestu <b>počinje ono naše pešačenje u prirodi</b> o kom sam pisala na samom početku, ali sada ću malo nešto napisati o samom rezervatu, a zatim i o samom pešačenju.</div>
<div style="text-align: justify;">
<b>"Zasavica"</b> je od Sremske Mitrovice udaljena 15.km. i jedinstven je prirodni fenomen. Zauzima površinu 1825 ha a od kojih je 675 ha u prvoj kategoriji zaštite. Područje je močvarno sa poplavnim livadama i šumama. Prostire se 33 km <b>uz reku Zasavicu</b>. Stanište je više stotina ptica, životinja i riba. Prirodne retkosti koje se ovde mogu videti su <b>riba mrguda, eja močvarica, vivak, vodomar, mešinka, može se videti vidra, evropski dabar, poludivlja svinja mangulica, podolsko goveče.</b> U rezervat su uspešno naseljene četiri <b>porodice evropskog dabra </b>koji se proširio Savom sve do staništa u Republici Srpskoj, a u Zasavici napravio branu i jezero dužine 200 m od potočića, pritoka Zasavice. Ove vrste dabrova su pre stotinak godina bile uništene u celoj državi. Kasnije je Prirodnjački muzej iz Minhena darovao 16 porodica dabrova koji su se dobro prilagodili u novoj sredini i već dobili prinove. <b><span style="color: #cc0000;">Samo ovde i nigde više u svetu, se nalazi riba UMBRA u narodu poznata kao "Mrguda".</span></b> Pored većeg broja retkih insekata, <b>retkost čini i prisustvo biljnih vrsta belog i žutog lokvanja, testerice, močvarne koprive.</b></div>
<div style="text-align: justify;">
Na samom ulazu u ograđeni deo rezervata se nalazi <b>kafana "Bircuz kod dabra"</b>. <b>Centar za posetioce </b>dominira livadom i nalazi se u neposrednoj blizini vode. Ovde nas je dočekao rendžer, nas vodič kroz ovo močvarno područje. To je <b>drvena građevina sa tornjem visine 18 m</b>, sa kog se pruža divan pogled na okolinu. Neizostavno je bilo popeti se na toranj i fotografisati.<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhHfqyGEhg3QMGnSdBSsMvLxyFtrbjd4nH_E4hIyHMGB3emz8GjfnVQjSvc3N3LekceL941LNhTGFg7d0GVzWSSFmCVqR8JAslGo9C-fS93tSbo9IqIUTtBhkaPjGLlnaIRDQoDQJiMYXJu/s1600/Zasavica_3.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhHfqyGEhg3QMGnSdBSsMvLxyFtrbjd4nH_E4hIyHMGB3emz8GjfnVQjSvc3N3LekceL941LNhTGFg7d0GVzWSSFmCVqR8JAslGo9C-fS93tSbo9IqIUTtBhkaPjGLlnaIRDQoDQJiMYXJu/s1600/Zasavica_3.JPG" /></a></div>
</div>
<div style="text-align: justify;">
Na pešačku turu smo krenuli po lepom sunčanom vremenu, po stazi pod nazivom <b>"Staza zdravlja"</b>. Šetnja je bila lagana, uz povremeno zastajkivanje kako bi nam rendžer pokazao određene retke i zaštićene biljke i insekte. U jednom trenutku su se nad nama nagomilali oblaci i počela je da pada jaka prolećna kiša. Sreća da smo već navikli na sličnim akcijama na ovakve promene vremena pa smo iz rančeva izvukli kabanice, navukli na noge kamašne i nastavili dalje. Nakon nekoliko kilometara već močvarno područje se još više natopilo vodom, pa je hodanje bilo usporeno i otežano zbog klizavog terena. <b>Pešačenje od 8 km</b> po ravnici je trebala biti lagana šetnja u trajanju <b>od oko tri sata umerenog hoda</b> ali se vremenski odužila čitavih sat vremena duže. Bara je bilo na sve strane, sreća da je bilo polomljenih stabala pa smo od njih pravili mostiće kako ne bismo gacali do kolena po blatu.<br />
Samim tim i ovih osam kilometara je izgledalo kao bar da ih je deset. Kružeći oko močvare u povratku, kiša je isto tako odjednom prestala da pada ali teren je ostao klizav i blatnjav. Blato se lepilo za cipele i noge su nam bile teške. Tako se i ova lagana šetnja pretvorila u ozbiljnu i zahtevnu. U toku pešačenja <b>videli smo magarce i mangulice</b> kako pasu po rezervatu ne sklanjajući se od kiše, mada i nisu imali gde. Ravnica je ravnica, a ni jednog objekta u blizini. Laganim hodom stižemo do <b>farme u kojoj su smeštene svinje mangulice i podolsko goveče koje podseća na kravu sa izuzetno dugačkim rogovima. Stigli smo i do najveće farme magaraca u ovom delu Evrope. </b><br />
<b><br /></b>
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjifiF_wPoL4nrh6RyCvRwWCuerx0lQX8hsm1-khb-1-LBtm_26rAJh9piCWezp3yK2yKNGoVUUFdNMd-Lpu69zd5GdnOZCWP_QeOkCWFCzp-S1iqATzBY7UWvfkioEh_LO8a1JcyWdE6bw/s1600/Zasavica_4.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjifiF_wPoL4nrh6RyCvRwWCuerx0lQX8hsm1-khb-1-LBtm_26rAJh9piCWezp3yK2yKNGoVUUFdNMd-Lpu69zd5GdnOZCWP_QeOkCWFCzp-S1iqATzBY7UWvfkioEh_LO8a1JcyWdE6bw/s1600/Zasavica_4.JPG" /></a></div>
</div>
<div style="text-align: justify;">
Dok se pripremao paprikaš od mangulice u "Bircuzu kod dabra", uživali smo u <b>foto safariju</b> dok smo bešumno klizili ovim zelenim rajem i plitkom stajaćom vodom, vozeci se na <b>panoramskom brodiću Umbra</b>. Uživali smo u vodenim prostranstvima Zasavice, u netaknutoj prirodi i posmatrali ptice. I danas smo se mogli uveriti da nas priroda nikada ne ostavlja ravnodušnima.</div>
<div style="text-align: justify;">
U vreme rucka, koji je bio prava poslastica za gurmane, dobro obučeni vodič nas je upoznao sa činjenicom da se <b>suhomesnati proizvodi od mangulice, magareći sir i kozmetika od mleka magarice proizvode samo u Srbiji.</b> Proizvodi su ukusni i lekoviti ali imaju i svoju cenu, a ona je poprilicno visoka. Saznali smo da <b>mleko magarice leči plućne bolesti, astmu i bronhitis</b> pa onaj kome je potrebno, za 21 dan korišćenja oseti poboljšanje. <b>Jedan gram sira od magarice košta jedan evro</b>, pa ga iz tog razloga pakuju u mala pakovanja od 50 grama, za jedan kilogram potrebno je 1000 evra...Kako kaže, pakovanje od 50 grama je dovoljno za društvo od 50-ak ljudi jer je sir dosta jakog ukusa i vrlo slan. Za 1 kg je potrebno 25 l mleka a jedna litra mleka se ovde prodaje za 40 evra. Zbog čega je sve to toliko skupo, pitali smo, a odgovor je bio da <b>magarica za dve godine da mleka onoliko koliko krava za jedan dan</b>. Formulu za pravljenje sira zna samo njihov tehnolog i niko više. </div>
<div style="text-align: justify;">
U Zasavici i "<b><span style="color: #990000;">od babe mogu da naprave devojku" :-),</span></b> jer pored sira i mleka prave i domaće veoma kvalitetne kozmeticke kreme za podmlađivanje od mleka magarice, a većini žena je već poznato da je <b>Kleopatra svoju lepotu čuvala kupajući se u magarećem mleku...</b>.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Vreme za duže zadrzavanje u Zasavici lagano ističe, pa krećemo put Sremske Mitrovice, kroz koju smo vrlo kratko prošetali u prolazu do <b>Carske palate "Sirmijum".</b></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<div style="text-align: center;">
<b><span style="color: red;">Carska palata "Sirmijum"</span></b></div>
<div style="text-align: center;">
<br /></div>
</div>
<div style="text-align: justify;">
Sremskla Mitrovica odnosno Sirmijum bio je <b>jedna od četiri prestonice Rimskog carstva</b>. Pretpostavlja se da su ga osnovali Iliri sredinom 3.veka pre naše ere.. <b>Sedam vladara Rimskog carstva je rođeno ovde u Sirmijumu i okolini: Trajan Decije, Aurelijan, Prob, Maksimilijan, Hostilijan, Konstancije II i Gracijan</b>. Prestonica Rimskog carstva je postao 1.marta 293.god. za vreme vladavine Galerija. U 4.veku se pominje kao najbogatiji i najlepši grad<b> Ilirika</b>, dok je 505.god. posle napada Avara grad zapaljen. Grad je bio <b>sedište provincije Donja Panonia, povremena carska rezidencija, episkopski centar i moćan logor legionara. </b>Obnovljen je u srednjem veku i tada bio poznat kao grad Sv.Dimitrija.</div>
<div style="text-align: justify;">
Ispod Sremske Mitrovice se nalazi i <b>jedini neiskopan hipodrom u svetu</b>, sagrađen početkom 4.veka. Ogromna građevina dužine 450-500m i širine 150 m se nalazi u ostacima oko 4 m ispod Mitrovice i smatra se najvećom građevinom rimske antičke arhitekture van Italije. Istraživanja su započeta 1957.god. i nalazi su pokazali da je reč o ostacima nekada velelepne <b>Carske palate (Palatium imperiale)</b> u kojoj su se rađali, boravili, krunisali i venčavali rimski carevi. Sirmijum je i jedno od odredišta na ruti <b>"Put kulture rimskih imperatora",</b> koja obuhvata i Požarevac, Veliko Gradište, Golubac, Majdanpek, Kladovo, Negotin, Zaječar, Knjaževac, Svrljig i Niš.<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiseXdmAb-Ebhap7psGR5jB3nbQh3qbBvTt8l2mZfz41w1Sce4KPcfPxTMY5KoMtU0VTO7gO4GA1SrT51eDTKLKz1M53R9K0Y3SDIFaQLQcd0Pz7EekPTEojNdCalaZW1CtRPwy4DYw5aJD/s1600/Sirmijum_Carska_Palata.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiseXdmAb-Ebhap7psGR5jB3nbQh3qbBvTt8l2mZfz41w1Sce4KPcfPxTMY5KoMtU0VTO7gO4GA1SrT51eDTKLKz1M53R9K0Y3SDIFaQLQcd0Pz7EekPTEojNdCalaZW1CtRPwy4DYw5aJD/s1600/Sirmijum_Carska_Palata.JPG" /></a></div>
</div>
<div style="text-align: justify;">
<b><span style="color: red;">Vizitorski centar Carske palate "Sirmijum"</span> </b>je od velike važnosti jer su njegovom izgradnjom zaštićeni ostaci Carske palate iz 3. i 4. veka kulturnog dobra od izuzetnog značaja. Ceo objekat je natkriven a u unutrašnjosti su projektovana dva nivoa međusobno povezana stazama kojima smo se mi posetioci kretali tokom obilaska. Šetajući stazama u donjem nivou mogli smo videti ostatke lokaliteta, divne mozaike kao i drugi material koji je služio za prezentovanje palate, poput videobima, maketa, <b>U gornjem nivou se nalazi galerija, garderoba, prodavnica suvenira i kafe restoran</b> u kom smo uz osvežavajuće napitke i finu muziku imali prilike da svo vreme posmatramo donji nivo ovog arheološkog lokaliteta. Ovaj <b>Vizitorski centar Carske palate "Sirmijum"</b> je svečano za posete otveren 14.decembra 2009.god. i svojim monumantalnim izgledom privlači poglede Mitrovčana i ostalih koji ovuda prolaze.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Današnja akcija se sa posetom Carske palate "Sirmijum" uspešno privela kraju na očigledno zadovoljstvo svih učesnika…</div>
<div style="text-align: justify;">
Do narednih akcija i novh priča, <b>uživajte u foto-galerijama svih lokaliteta koje smo danas obišli:</b></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>1. <a href="http://www.putovanja.info/galerije/album/5749-galerija-sava-%C5%A1umanovi%C4%87-%C5%A1id/" target="_blank"><span style="color: #274e13;">Galerija slika Save Šumanovića – Šid</span></a></b></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>2.<span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span><a href="http://www.putovanja.info/galerije/album/5750-spomen-ku%C4%87a-save-%C5%A1umanovi%C4%87a-%C5%A1id/" target="_blank"><span style="color: #274e13;">Spomen kuća Save Šumanovića – Šid</span></a></b></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>3.<span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span><a href="http://www.putovanja.info/galerije/album/5743-gradina-na-bosutu-arheolo%C5%A1ka-postavka-%C5%A1id/" target="_blank"><span style="color: #274e13;">Zbirka predmeta sa arheološkog lokaliteta "Gradina na Bosutu"</span></a></b></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>4.<span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span><a href="http://www.putovanja.info/galerije/album/5746-zasavica-specijalni-rezervat-prirode/" target="_blank"><span style="color: #274e13;">Specijalni rezervat prirode – bara "Zasavica"</span></a></b></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>5.<span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span><a href="http://www.putovanja.info/galerije/album/5744-carska-palata-sirmiijum-sremska-mitrovica/" target="_blank"><span style="color: #274e13;">Vizitorski centar Carska palata "Sirmijum" – Sremska Mitrovica</span></a></b></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Pročitajte ostale tekstove iz Srbije:</b></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>01.<span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span><a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/06/planina-malinik-lazarev-kanjon-lazareva.html" target="_blank"><span style="color: red;">Planina Malinik, Lazarev kanjon i Lazareva pećina-biseri Istočne Srbije</span></a></b></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>02.<span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span><a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/06/srbijom-uzduz-i-popreko.html" target="_blank"><span style="color: red;">Srbijom uzduž i popreko</span></a></b></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>03.<span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span><a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/06/cipelice-skitalice-u-portalu-ziveti-sa.html" target="_blank"><span style="color: red;">Cipelice Skitalice u portalu Živeti sa prirodom-fotografije prirode Srbije</span></a></b></div>
<div style="-webkit-text-stroke-width: 0px; color: black; font-family: 'Times New Roman'; font-size: medium; font-style: normal; font-variant: normal; font-weight: normal; letter-spacing: normal; line-height: normal; orphans: auto; text-align: justify; text-indent: 0px; text-transform: none; white-space: normal; widows: 1; word-spacing: 0px;">
<div style="margin: 0px;">
<b>04.<span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span><a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/03/cipelice-skitalice-u-travel-portalu_27.html" target="_blank"><span style="color: red;">Cipelice Skitalice u travel portal Beautiful Serbia.info-fotografije Srbije</span></a></b></div>
</div>
</div>
Unknownnoreply@blogger.com0Serbia44.016521 21.00585899999998738.1897835 10.678710499999987 49.8432585 31.333007499999987tag:blogger.com,1999:blog-1310334729904272952.post-63015341192397396252015-06-10T18:35:00.001+02:002015-06-13T18:28:53.775+02:00Planina Malinik - Lazarev kanjon - Lazareva pećina - biseri Istočne Srbije<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br />
Južni Kučaj je predeo u Istočnoj Srbiji koji se ističe prelepom florom i bogatom faunom. Pored većeg broja planina i planinskih vrhova, kanjona i klisura, pećina i smaragdno zelenih reka, posebno se ističe <b>planina Malinik</b> koja je sinteza svega ovog što Južni Kučaj ima.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Udaljenost Malinika od Beograda je 220 km. Najviši vrh je <b>Veliki Malinik na 1158 mnv</b> i do njega smo došli iz sela Zlot, prolazeći u početku kraj višestoletnog hrasta, dok nas je opijao miris svežeg sremuša koji je rastao svuda unaokolo. Do samog vrha put nas je vodio šumskim stazama koje su nas štitile od već upeklog sunca, pored potoka i izvora pa preko divnih cvetnih livada, do grebena koji obogaćuje zaista nestvarnim prizorima sa nekoliko prelepih vidikovaca. Svaki od njih je nešto posebno i priča je sama za sebe. </div>
<div style="text-align: justify;">
Sam greben Malinika pruža ono najlepše što on sam i ima, a to je očaravajući pogled pun uživanja u čarima Istočne Srbije koja je najživopisniji spomenik prirode naše divne zemlje.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Dok se sa nekih od vidikovaca pružaju prelepi prizori ka <b>Boru, Borskom Stolu, Velikom i Malom Kršu, Deli Jovanu, Gavranu i Borskom Crnom vrhu</b>, sa drugih se može uživati u nestvarnom pogledu na <b>Lazarev kanjon</b> koji je usečen podno Malinika u dužini od 9 km. </div>
<br />
<div style="text-align: center;">
<b><span style="color: red;">Lazarev kanjon </span></b></div>
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgFedY9cPujmLwTJSrEFJC4ngv9GjyuVcR1DKUi7QiVz0ezKIdVcVDKHjaBAQwkTASvaXNRWcuMsBTwT80QBMGQJ_pXQalHggZAsn5WmkCA1yuFgTFEUV4hTsFBoRlWGS0XNWRlp3_vzkM1/s1600/Lazarev_kanjon_1.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgFedY9cPujmLwTJSrEFJC4ngv9GjyuVcR1DKUi7QiVz0ezKIdVcVDKHjaBAQwkTASvaXNRWcuMsBTwT80QBMGQJ_pXQalHggZAsn5WmkCA1yuFgTFEUV4hTsFBoRlWGS0XNWRlp3_vzkM1/s1600/Lazarev_kanjon_1.JPG" /></a></div>
<div style="text-align: center;">
<b>Lazarev kanjon</b></div>
<div style="text-align: center;">
<b><br /></b></div>
<div style="text-align: justify;">
Mene lično, ovaj vidikovac sa grebena planine je najviše očarao. Posmatrajući dolinu <b>Lazareve reke</b> i njene <b>tri pritoke-Demižlok, Mikulj i Vej</b>, koje su same izdubile kanjonska korita i proticale između planinskih obronaka oduzimao mi je dah. Pogled na sva četiri kraka Lazarevog kanjona me je toliko začarao, da će mi ovaj prizor još dosta dugo titrati pred očima. Nemoguće je opisati, fotografija ovo ne može dočarati, potrebno je doživeti. No, ipak pokušaću da opišem. </div>
<div style="text-align: justify;">
Na slici, krak koji je najbliži nama je <b>kanjon reke Vej</b>, njemu suprotan je <b>kanjon Mikuljske reke</b>, levo se nalazi <b>kanjon reke Demižlok</b> i sva ova tri kraka su ulazna, dok je <b>desni krak – Lazarev</b>, izlazni. Nastavlja se u kanjon reke Demižlok i počinje baš na mestu gde rečica Demižlok ponire u stenama i njihovim useklinama obloženim mahovinom. Od ove tri pritoke, dve su ponornice, prva je kao što već napisah rečica Demižlok a druga je Mikulj.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Za sam vrh <b>Veliki Malinik (1158 mnv)</b>, moram reći da i nije baš nešto posebno interesantan i impresivan, ali doći na planinu Malinik u ulozi planinara, još ako je taj dolazak u sklopu planinarske akcije sa iskusnim vodičima, a ne dospeti do njega je veliki propust i dok sam izlazak na vrh ne ovekovečiti bar jednom fotografijom, dođe kao nepopunjiva praznina u albumu.</div>
<div style="text-align: justify;">
Sam uspon nije mnogo ni naporan a ni zahtevan. Oni koji su u dobroj fizičkoj kondiciji do njega stižu za nekih 3.5 sata, dok osobe koje su sporije i manje kondiciono spremne svakako do njega mogu stići za 4 do 4.5 sata.</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh05URQXeAEIT2QuGVnLl3MSDFXkOMXV7VCQoYBJOMBrvezIqKr8OQ7JCj29VvrokeMpITFvAotck_lDGNteXAtQajWLGK6em20bI8y6HL_HsSM-tmUYFQd4jAwtu-kfvxE36GWRe_zKso2/s1600/Malinik_1.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh05URQXeAEIT2QuGVnLl3MSDFXkOMXV7VCQoYBJOMBrvezIqKr8OQ7JCj29VvrokeMpITFvAotck_lDGNteXAtQajWLGK6em20bI8y6HL_HsSM-tmUYFQd4jAwtu-kfvxE36GWRe_zKso2/s1600/Malinik_1.JPG" /></a></div>
<div style="text-align: center;">
<b>Zelene livade Malinika</b></div>
<div style="text-align: center;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Čekajući da se svi okupimo, pauzu za osveženje i okrepljenje smo napravili na livadi oivičenoj gustim drvećem, a zatim kroz žbunje, trnje i paprat spustili smo se do <b>Malog Malinika na 1019 mnv</b>. Ponovo je usledila kraća pauza i fotografisanje pa spuštanje jednom od markiranih staza ka (šta mislite čemu ?), pa, ka još jednom divnom vidikovcu i pogledu na fascinantan Lazarev kanjon koji je i najduži kanjon Istočne Srbije, čija dubina na pojedinim mestima doseže i 500 m. Laganim hodom, prvo kroz šumu a zatim stazom sa čije se desne strane pri spustu svo vreme krećemo paralelno sa kanjonom dolazimo do <b>Lazareve pećine</b> i <b>planinarskog doma.</b></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgDbSvYvR-c3iZdZ6bJyh20nFoJb5HBodR728EfWoeIgdLD0l4wPONva3t4vrCIUd7SHoiSpncX7mL6Soufl3EBVha99TO6uvA7_1oJ_BXfbOBPB99XdS5FkcekZtrxIcnaicHUu-dVb-ul/s1600/Malinik_lazarev_kanjon.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgDbSvYvR-c3iZdZ6bJyh20nFoJb5HBodR728EfWoeIgdLD0l4wPONva3t4vrCIUd7SHoiSpncX7mL6Soufl3EBVha99TO6uvA7_1oJ_BXfbOBPB99XdS5FkcekZtrxIcnaicHUu-dVb-ul/s1600/Malinik_lazarev_kanjon.jpg" /></a></div>
<div style="text-align: center;">
<b>Lazarev kanjon</b></div>
<div style="text-align: center;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Da <b><span style="color: red;">Malinik, Lazarev kanjon i Lazareva pećina</span></b> čine jedinstvenu i neodvojivu celinu, dokazuje upravo to da je priroda stvorila svoj podzemni svet u pećini koja je na samom završetku Lazarevog kanjona u koju se ulazi sa nadmorske visine od <b>291 m, odnosno sa 6.21 m od korita Lazareve reke </b>koja i danas protiče nekim delovima pećine i krškog vrela ispred njenog ulaza. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: center;">
<span style="color: red;"><b>Lazareva pećina</b></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Pećina se nalazi na istočnom obodu Južnog Kučaja</b>. Od Bora je udaljena 21 km, od Brestovačke banje 14 a od sela Zlot, koje je bilo naša polazna tačka ovog sunčanog dana na uspon, 3 km. Ubraja se u najstarija i najznačajnija arheološka nalazišta u Srbiji, zaštićena kao spomenik prirode prve kategorije. Ukrašena je pećinskim nakitom po kom je poznata u celom svetu. Bogat pećinski nakit čine stalaktiti, stalagmiti i pećinski stubovi sa više dvorana. Sastavljena je od dva kanala, jednog koji je stariji i suv i drugim koji je mlađi i rečni. Dužina istraženih kanala je preko 8 km od kojih je za posete uređeno 1592 m. </div>
<div style="text-align: justify;">
Prva ulazna dvorana je ukrašena tzv. pećinskim svećama od snežnobelog kristalizovanog kalcita. U jednoj od pećinskih prostorija se dolazi do fontane u koju se može baciti novčić i prema verovanju ako ste prethodno zamislili želju, ona će se vrlo brzo i ostvariti. <b>"Koncertna dvorana" i "Dvorana slepih miševa" </b>ostavljaju bez daha. U <b>"Koncertnoj dvorani" </b>se nalaze neobično raspoređeni stalagmiti i stalaktiti koji ostavljaju utisak formirane filharmonije ispred koje stoji dirigent, a odakle je po predanju i sam knez Lazar slušao muziku. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiiqUg81QKOQsUipGgwJPCPsMEL4MvDS47zwRB4eGMXx-iA0eCrwBvMChluvJqqlGPq3kuskPrIgRm4NFMa10c7VIrf_fx-olf4ATuVnjRWOEb1GdrejXgJnvBNdCAvJ0yjKkVm6tOZ6wNE/s1600/Lazareva_pecina_glava_bizona.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiiqUg81QKOQsUipGgwJPCPsMEL4MvDS47zwRB4eGMXx-iA0eCrwBvMChluvJqqlGPq3kuskPrIgRm4NFMa10c7VIrf_fx-olf4ATuVnjRWOEb1GdrejXgJnvBNdCAvJ0yjKkVm6tOZ6wNE/s1600/Lazareva_pecina_glava_bizona.JPG" /></a></div>
<div style="text-align: center;">
<b>Glava bizona - Lazareva pećina</b></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Na samo nekoliko metara od nje se nalazi dvorana nezaobilaznih stanovnika mraka, <b>"Dvorana slepih miševa"</b> u kojoj je od registrovanih 27 vrsta na Balkanu, svoj dom našlo čak 24 vrste. Čuvar ulaza u ovu dvoranu je <b>ogromna stena oblika glave bizona. </b></div>
<div style="text-align: justify;">
Do <b>"Devojačke sobe" </b>vodi niz slapova u vidu stepenica ka vrhu u kojoj su po predanju mestani krili devojke od Turaka.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEipJqna5ilc2tEwVoF5X7f27FshUkEBuk1mg4N6ivdbPwOGIOA7v8dJZHH5UcgsFddJ9DbIGUQ8T53Ba4cO8TT90jFVcKwViaRGl7ssWSXJytXyPUm6MNUH7H6CRfPcBLphjiWuearLKk9m/s1600/Lazareva_pecina_stepenice.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEipJqna5ilc2tEwVoF5X7f27FshUkEBuk1mg4N6ivdbPwOGIOA7v8dJZHH5UcgsFddJ9DbIGUQ8T53Ba4cO8TT90jFVcKwViaRGl7ssWSXJytXyPUm6MNUH7H6CRfPcBLphjiWuearLKk9m/s1600/Lazareva_pecina_stepenice.JPG" /></a></div>
<div style="text-align: center;">
<b>Slapovi u vidu stepenica - Lazareva pećina</b></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
U narodu se prepricava<b> više legendi</b> koje se prenose sa kolena na koleno, a jedna od njih govori da je svoj naziv dobila po knezu Lazaru kada su se ostaci vojske posle Kosovskog boja, bežecći od Turaka u njoj skrivali i hranili. Dokaze za to opravdavaju kosti domaćih životinja koje se i danas mogu pronaći u pećini. Druga legenda kaže da se negde duboko u njenoj unutrašnjosti nalazi neprocenjivo bogatstvo hajduka Lazara koje je on, bežeći od Turaka u njoj zakopao.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: center;">
<b><span style="color: red;">Planinarski dom</span></b></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Nasuprot pećine se nalazi planinarski dom</b>, ispred kog smo se okrepili i povratili izgubljene kalorije, dobrim, gustim i vrlo ukusnim pasuljem iz nažih vojničkih manjerki koje smo ne razmišljajući pre polaska na pešačenje sve vreme vukli sa sobom u rančevima, a mogle su ostati u autobusu i smanjiti težinu ranca. Salata od slatkog kupusa je posebno prijala a osveženje smo našli u hladnom i pitkom "Jelenu Kapitalcu".</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Planinarima je suvišno reći da je <b>akcija izvedena u sklopu tradicionalnog prolećnog dana planinara</b> koja se svake godine održava u junu mesecu, a za neupućene nije na odmet da znaju ili sada saznaju da i oni mogu uživati u prelepom Maliniku ako nam se već naredne godine pridruže, jer je nesumnjivo da je ova planina jedna od naših najlepših. </div>
<div style="text-align: justify;">
Za one koji nisu spremni za ovakvu vrstu boravka u prirodi, uvek se pruža mogućnost da ostanu u podnožju planine, prošetaju do obližnjeg prelepog vidikovca i uživaju u podzemnom svetu jedne od najlepših pećina na našim prostorima.... </div>
<div style="text-align: justify;">
<br />
<b>O Srbiji još tekstova:</b><br />
<b>01. - <a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/06/srbijom-uzduz-i-popreko.html" target="_blank"><span style="color: red;">Srbijom uzduž i popreko</span></a></b><br />
<b>02. - <a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/06/biseri-srema-zasavica-galerija-sa.html" target="_blank"><span style="color: red;">Biseri Srema: Zasavica, Galerija sa spomen kućom Save Šumanovića, Carska palata Sirmijum, Gradina na Bosutu i Spomen obeležje Sremski front</span></a></b><br />
<b>03. - <a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/06/cipelice-skitalice-u-portalu-ziveti-sa.html" target="_blank"><span style="color: red;">Cipelice Skitalice u portalu Živeti sa prirodom - Fotografije prirode Srbije</span></a></b><br />
<b>04. -<span style="color: red;"> <span style="color: red;"><a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/03/cipelice-skitalice-u-travel-portalu_27.html" target="_blank"><span style="color: red;">Cipelice Skitalive u travel portalu Beautiful Serbia.info-Fotografije Srbije</span></a> </span></span></b></div>
</div>
Unknownnoreply@blogger.com3Malinik, Serbia44.083056 21.82388900000000842.6149965 19.24210200000001 45.5511155 24.405676000000007tag:blogger.com,1999:blog-1310334729904272952.post-16617998726504585122015-06-05T20:54:00.001+02:002015-06-13T18:30:52.698+02:00Srbijom uzduž i popreko<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
O lepoti i bogatstvu Srbije mnogo toga je izrečeno, dosta TV emisija snimljeno i prikazano, nebrojeno puta pisano, dok je sa druge strane opet ostalo mnogo toga nedorečenog i neistraženog. Divili su joj se mnogi narodi odvajkada, zbog nje ratovali, osvajali je i porobljavali. Putopisci o njoj pisali i ostavljali nam u svojim delima mnogobrojna svedočanstva o bogatstvu prirode. Jedni od mnogih stranaca poput turskog putopisca Evlije Čelebije i austrougarskog Feliksa Kanica su svoju ljubav prema Srbiji pretočili u dela iuveli nas u svet lepota Srbije sačuvane iz minulih vekova pišuci o njoj gotovo bajkovite priče.</div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
Srbija je čarobna. Lepa. U nekim delovima i nestvarno lepa. Lepša od mnogih fotografija koje pokušavaju da dočaraju njena zlatna polja, zelenilo livada, smaragdne reke, plavetnilo neba...</div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhcoqS9voaZV8ekO66kjUXk1ZfS6PVx8gImBGtNpUuWGkE8NqVRBD28tbFgzgQxxebZqAxUWrHnIvPOSddiaVKBefBf_kZmL5hQHGdotzh4M82flRpS8fcXTp6yS7P1SzGfep3RMvcS2pyJ/s1600/cipelice_skitalice_djerdapska_klisura.png" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhcoqS9voaZV8ekO66kjUXk1ZfS6PVx8gImBGtNpUuWGkE8NqVRBD28tbFgzgQxxebZqAxUWrHnIvPOSddiaVKBefBf_kZmL5hQHGdotzh4M82flRpS8fcXTp6yS7P1SzGfep3RMvcS2pyJ/s1600/cipelice_skitalice_djerdapska_klisura.png" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<b>Dunav - Đerdapska klisura</b></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
Te, tako, na lepotu svoje zemlje ne ostadoh ravnodušna ni ja, pa svojim perom i aparatom pribeležih tek deo svog tog bogatstva koje obiđoh što slučajno, što namerno. Sve to kao ideja da svoje utiske i fotografije prvenstveno ne zaboravim ja, a zatim se javila želja da sve to sada podelim i sa vama.</div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjRrHxmBPdu99kP0MU75ArrIXs2poMkzGATHzgyserMYy7mBY_i372xhmjqQVWwzkid0H8qC-ifNH27c-dr1RMMBVStzlLT41QEojXmXrYPd96rs5urgd_cNv6GG4sL7OtN4OKoHobB-M0n/s1600/cipelice_skitalice_djerdapska_klisura_1.png" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjRrHxmBPdu99kP0MU75ArrIXs2poMkzGATHzgyserMYy7mBY_i372xhmjqQVWwzkid0H8qC-ifNH27c-dr1RMMBVStzlLT41QEojXmXrYPd96rs5urgd_cNv6GG4sL7OtN4OKoHobB-M0n/s1600/cipelice_skitalice_djerdapska_klisura_1.png" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<b>Dunav - Đerdapska klisura</b></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<b><span style="color: #38761d;"><br /></span></b></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
Ljubitelj sam prirode i lepotu naše zemlje upoznavala sam na, za mene, jedan nov i jedinstven način. Zahvaljujući <b>rekreativnom</b> <b>planinarenju</b>, prokrstarila sam Srbijom uzduž i popreko, pešačila divnim planinskim stazama, boravila u najlepšoj prirodi i udisala čist vazduh punim plućima. Uz sve to, zavirila u mnogobrojne pećine, obišla dosta arheoloških lokaliteta, etno i eko centara, kuća i farmi. Divila se mnogobrojnim srednjevekovnim manastirima i utvređenjima. Slušala šum vodopada i reka…i družila se sa divnim i vedrim ljudima.</div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEirU54kfy32JxXwoUaN7vQhgdPvfxOZuIvvAnDThTDpINFNvZB2dXnpiJ30jVJsxcrm3m9_P1XKN0FlDDtQRzRn6jLerjFOPQo0h_19Suy9WBA_v9SQPQgjbzcqq_sikmsuANlbAW-AZg04/s1600/cipelice_skitalice_krupajsko_vrelo.png" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEirU54kfy32JxXwoUaN7vQhgdPvfxOZuIvvAnDThTDpINFNvZB2dXnpiJ30jVJsxcrm3m9_P1XKN0FlDDtQRzRn6jLerjFOPQo0h_19Suy9WBA_v9SQPQgjbzcqq_sikmsuANlbAW-AZg04/s1600/cipelice_skitalice_krupajsko_vrelo.png" /></a></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: center;">
<b>Krupajsko vrelo</b></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
Nakon završene skoro svake planinarske akcije, u povratku, pružila mi se mogućnost da upoznam mnogobrojne pećine koje skrivaju predivne oblike a koje je vekovima priroda vajala, videla sam i dosta arheoloških lokaliteta – svedočanstva o životu i načinu rada na našim prostorima. Divila se čudima prirode oko kojih su nastale mnogobrojne legende, šetala prirodnim i specijalnim rezervatima za zaštitu ugroženih životinjskih vrsta. Neću izostaviti da spomenem, da sam se od umora okrepila u divnim etno restoranima, kućama, farmama i salašima koji su mi dali uvid u izgled nekadašnjih domaćinstava i načinu na koji se hrana pripremala. Isto tako mi se pružila prilika da se upoznam sa rodnim kućama naših velikana-spomenicima kulture pretvorenim sada u muzejske postavke. Divila se zidinama srednjevekovnih odbrambenih utvđenja, videla najlepše srpske dvorce i manastire izgrađene u najskrivenijim prirodnim ambijentima.</div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiBDz0KP89jqyC1roEYwKHvxfr8CA-gsYfkPPssHVej5pe1l6XqCx3Lg0IqZMDNsoszM7IH14mv_F0BvNOFhJ7Y3vOfGQcxNvaOY3D1sOYuqxUvWxk7QAwSzw8-K2jyI7r_F36M-Z8Pi0MK/s1600/cipelice_skitalice_djavolja_varos.png" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiBDz0KP89jqyC1roEYwKHvxfr8CA-gsYfkPPssHVej5pe1l6XqCx3Lg0IqZMDNsoszM7IH14mv_F0BvNOFhJ7Y3vOfGQcxNvaOY3D1sOYuqxUvWxk7QAwSzw8-K2jyI7r_F36M-Z8Pi0MK/s1600/cipelice_skitalice_djavolja_varos.png" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<b>Đavolja varoš</b></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
Sve to i mnooogo više na svom tlu čuva jedna zemlja na brdovitom Balkanu, moja Srbija. A kako je možemo najbolje upoznati, zaključite sami iz ovog teksta. Potrebna je samo dobra volja, malo slobodnog vremena i ono najbitnije-<b>udobna obuća,</b> za ostalo će se pobrinuti mnogobrojna <b>planinarska društva i klubovi </b>kojih ima u skoro svakom gradu.<br />
<br />
<b><span style="color: #274e13;">Zbog čega volim rekreativno planinarenje?</span></b><br />
<b><span style="color: #274e13;"><br /></span></b>
Recimo, ovako, u isto vreme to je za mene jedinstven i originalan vid rekreacije. Pošto je u prirodi, zadovoljstvo je veće. Pruža mi i putovanje i otkrivanje novih predela, način za druženje i sticanje novih poznanstava. Na kraju, skoro svaka planinarska akcija je obogaćena i drugim sadržajima, prolazak kroz kanjone, klisure, odlazak u etno i eko restorane i farme...i već sve navedeno na samom početku teksta.<br />
I svakako, u momentima kada se ne osećam kondiciono ili zdravstveno spremnom za osvajanje vrhova, ne odustajem od boravka u prirodi i druženja sa njom, već se opredelim za varijantu sa ovim propratnim sadržajem.<br />
Uz sve to, pružila mi se mogućnost da upoznam prirodne lepote ne samo naše Srbije, već i zemalja u okruženju i šire.<br />
Dovoljno je dobrih razloga da nam se pridružite i upoznate Srbiju da bi je više voleli. Iznenadićete se lepotom prizora i zaželećete da je otkrivate što više i što češće....<br />
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj4zeCTMNDMNu1dzpWezLzrG5ST_-epPko3b6TQ8vjKXbZd2GP-jJFvfMt8oJICwJG9Aj-nm-2Bl1JW-apgMwncAANdWf0GCqwljQI80th2RjCCw-2UYgmcJWXv51XVS-V2pRLBe1sGWsym/s1600/cipelice_skitalice_trajanova_tabla.png" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj4zeCTMNDMNu1dzpWezLzrG5ST_-epPko3b6TQ8vjKXbZd2GP-jJFvfMt8oJICwJG9Aj-nm-2Bl1JW-apgMwncAANdWf0GCqwljQI80th2RjCCw-2UYgmcJWXv51XVS-V2pRLBe1sGWsym/s1600/cipelice_skitalice_trajanova_tabla.png" /></a></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: center;">
<b>Trajanova tabla - Dunav - Đerdapska klisura</b></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
Do narednog teksta uživajte u ovim fotografijama…možda vas baš one privole da se više družite sa prirodom i u prirodi...<br />
<br />
<b>O Srbiji još:</b><br />
<b>01. - <a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/06/biseri-srema-zasavica-galerija-sa.html" target="_blank"><span style="color: red;">Biseri Srema: Zasavica, Galerija sa spomen kućom Save Šumanovića, Carska palata Sirmijum, Gradina na Bosutu i Spomen obeležje Sremski front</span></a></b><br />
<b>02. - <a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/06/planina-malinik-lazarev-kanjon-lazareva.html" target="_blank"><span style="color: red;">Planina Malinik-Lazarev kanjon-Lazareva pećina - biseri Istočne Srbije</span></a></b><br />
<b>03. - <a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/06/cipelice-skitalice-u-portalu-ziveti-sa.html" target="_blank"><span style="color: red;">Cipelice Skitalice u portalu Živeti sa prirodom - Fotografije prirode Srbije</span></a></b><br />
<b>04. - <a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/03/cipelice-skitalice-u-travel-portalu_27.html" target="_blank"><span style="color: red;">Cipelice Skitalice u travel portalu Beautiful Serbia.info-fotografije Srbije</span></a></b></div>
</div>
Unknownnoreply@blogger.com0Serbia44.016521 21.00585899999998738.1897835 10.678710499999987 49.8432585 31.333007499999987tag:blogger.com,1999:blog-1310334729904272952.post-20949354451766740742015-06-03T19:59:00.000+02:002015-06-13T18:32:35.570+02:00Cipelice Skitalice u portalu Živeti sa prirodom - fotografije Srbije<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br />
Cipelice Skitalice vole da pišu, isto tako i da fotografišu. Na prirodne lepote zemlje nam Srbije ne ostadoh ravnodušna, te aparatom pribeležih mnogo divnih predela. </div>
<div style="text-align: justify;">
Tako se pre par dana, početkom ovog meseca, na portalu <a href="http://zivetisaprirodom.info/" target="_blank"><b><span style="color: blue;">Živeti sa prirodom,</span></b></a> među deset fotografija prirode Srbije, našlo i mojih pet. Fotografije su odabrane sa Instagram profila <b><a href="https://instagram.com/cipelice_skitalice" target="_blank"><span style="color: red;">@cipelice_skitalice</span></a></b> <b><a href="https://instagram.com/cipelice_skitalice" target="_blank"><span style="color: blue;">https://instagram.com/cipelice_skitalice</span></a></b> i predstavljene u rubrici <b>Galerija</b>.</div>
<div style="text-align: justify;">
Portal <a href="http://zivetisaprirodom.info/" target="_blank"><span style="color: blue;"><b>Živeti Sa Prirodom</b></span></a> je namenjen ljubiteljima prirode i zdravog načina življenja. Sa sadržajem portala se možete upoznati na ovom linku <span style="color: blue;"><b><a href="http://zivetisaprirodom.info/" target="_blank"><span style="color: blue;">http://zivetisaprirodom.info/</span></a>,</b></span> dok se svih 10 fotografija prirode Srbije mogu videti ovde:.<a href="http://zivetisaprirodom.info/galerije/10-fotografija-prirode-srbije-sa-instagrama-vol-2/" target="_blank"><span style="color: blue;"><b>Galerija fotografija prirode Srbije</b></span></a></div>
<div style="text-align: justify;">
Svojih pet objavljenih fotografija predstaviću vam sada i kratko ih opisati:</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Prve tri fotografije su snimljene na potezu kanjona reke Trešnjice i Gvozdačkih stena, a prilikom posete ovoj kraškoj planini u Zapadnoj Srbiji koja pripada kompleksu Valjevskih planina, nazvanoj po selu Gvozdac koje je smešteno na pola puta od Bajine Bašte prema Ljuboviji. Najviši vrh je Svilena stena (1231 m).<br />
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjjzHZPnYfBDbuJYraBmUBk6DkfKXMQq7Ehh1_UA0jc5i-qUqZd1IXpKnTC9KXO411oCILlwXloYdQyo0Gi8ubbt1MYvxsHZOEuHhyaQc0ych4a88-pBKAEO3XyF1zjI5MDJePhm9be59U6/s1600/cipelice_skitalice_gvozdacke_stene_3.png" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjjzHZPnYfBDbuJYraBmUBk6DkfKXMQq7Ehh1_UA0jc5i-qUqZd1IXpKnTC9KXO411oCILlwXloYdQyo0Gi8ubbt1MYvxsHZOEuHhyaQc0ych4a88-pBKAEO3XyF1zjI5MDJePhm9be59U6/s1600/cipelice_skitalice_gvozdacke_stene_3.png" /></a></div>
</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div style="text-align: justify;">
Bila je to šetnja po izuzetno lepom i atraktivnom terenu Gvozdačkih stena sa prolaskom kanjona reke Trešnjice. Uspon na greben Gvozdačkih stena nije bio mnogo zahtevan, ipak zahteva kondiciju za pešačenje od oko 22 km, sa ukupnim usponom od 700 metara i spustom od oko 1400 m. koji nas je nagradio divnim vrhovima i vidikovcima kao što su: </div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Crvena stena, 1195 m, Svilena stena, 1231 m, Sokolina, 1225 m, Kurtinjaca, 1212 m..</b>.<br />
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgFrbGmToJU7KpWRhdYCqVKtKOCDIJxee8EfCcQY1ZfGRE2COE4WbBU3xgW8tMfQIarzHc8o4_-eV8puYHUvDke2W3qVDetx-GYEe33gAGxZ2RYb0Ch04dRftgKaVTII8Dpe56MG8P-2-3s/s1600/cipelice_skitalice_gvozdacke_stene_2.png" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgFrbGmToJU7KpWRhdYCqVKtKOCDIJxee8EfCcQY1ZfGRE2COE4WbBU3xgW8tMfQIarzHc8o4_-eV8puYHUvDke2W3qVDetx-GYEe33gAGxZ2RYb0Ch04dRftgKaVTII8Dpe56MG8P-2-3s/s1600/cipelice_skitalice_gvozdacke_stene_2.png" /></a></div>
</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div style="text-align: justify;">
Nakon završetka pešacenja po <b>Gvozdačkim stenama</b> spustili smo se u selo Gvozdac, prošli kroz zaselak <b>Trutinaci </b>i nastavili spuštanje u <b>kanjone Trebuće i Trešnjice</b>, u kojima smo pored prirodnih i ambijentalnih lepota videli i orlove, odnosno beloglave supove. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhy6Bt_EzSadBbM6QM7mSCVFe5Lu7mnERDbOVy6iLrxlsCPguqpmPqwY0JNd2Vrud1296-aPO4xIBNURXWA0zZcwE8tzBUf7ncibHzYE9YG4GkREQB4cn1o42JtjGT6afJit6JP-LPpVV5b/s1600/cipelice_skitalice_gvozdacke_stene_1.png" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhy6Bt_EzSadBbM6QM7mSCVFe5Lu7mnERDbOVy6iLrxlsCPguqpmPqwY0JNd2Vrud1296-aPO4xIBNURXWA0zZcwE8tzBUf7ncibHzYE9YG4GkREQB4cn1o42JtjGT6afJit6JP-LPpVV5b/s1600/cipelice_skitalice_gvozdacke_stene_1.png" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Kanjon Trešnjice</b> je nesumnjivo jedan od naših nalepših kanjona i zašticen je kao <b>prirodno dobro od izuzetnog značaja</b>, ne samo zbog lepote ambijenta, već i radi očuvanja populacije beloglavih supova, kao prirodne retkosti. Očuvano je još svega 17 parova i jedino još uz kanjon Trešnjice, nastanjuju i kanjon Uvca. O kanjonu će biti više napisano u jednom od narednih postova. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Četvrta fotografija</b> je snimljena u zaštićenom prirodnom rezervatu <b>Krčedinska ada</b>, biseru prirode ušuškanom posred Dunava, samo nekoliko kilometara nizvodno od Beške u skoro netaknutoj šumi krčedinsko-petrovaradinskog rita, iz kojeg, tek s vremena na vreme, izleti poneka čaplja, roda, kormoran... </div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh0McB6SWioHYgmlNYU1sYztVkMCVSkJYZgoITJkJ4GB0FSS0uQyfvholDOQdrNoW_nomXs8x5X8Mt8fzYFHh6yj9pPzZ0wwaGsfac7uBGoIqBYcHMLwWjS3VBerdRxOn57MG2z_lOy8Xrw/s1600/cipelice_skitalice_krcedinska_ada.png" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh0McB6SWioHYgmlNYU1sYztVkMCVSkJYZgoITJkJ4GB0FSS0uQyfvholDOQdrNoW_nomXs8x5X8Mt8fzYFHh6yj9pPzZ0wwaGsfac7uBGoIqBYcHMLwWjS3VBerdRxOn57MG2z_lOy8Xrw/s1600/cipelice_skitalice_krcedinska_ada.png" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
Po silasku sa skele, kako smo zakoračili na ostrvce, ugledali smo tablu na kojoj je ogromnim slovima ispisana poruka <b><span style="color: #274e13;">„Krčedinska ada-poslednja oaza mira“</span></b>. Na nekoliko koraka od nje, po blatu se valjaju crne čupave svinje mangulice. Nedaleko od njih pasu magarci, šetaju konji i krave, kokoške nesmetano kljucaju travu, uz njih neke čudne, rogate životinjke, za koje tek kasnije saznadosmo da su podolska govečad...(više o Krčedinskoj adi u narednim postovima…)</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Peta fotografija</b> prikazuje <b>Lazarev kanjon</b> i snimljena je sa grebena <b>planine Malinik</b> koja se nalazi u istočnoj Srbiji, od Beograda udaljena 220 km. Najviši vrh je <b>Veliki Malinik 1158 mnv</b> i do njega sam došla iz sela Zlot. Nesumnjivo je da je planina Malinik jedna od naših najlepših planina a sa njenog grebena se može videti i ono najlepše što greben može da ponudi. Pored većeg broja predivnih vidikovaca, jedan od njih je baš ovaj koji me je najviše i očarao. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj-FWhnq4lWlAEl074WtevCCafXTGqEcegbSFPoCvswQzGHTE094AVzXLhDFt3zgwPYEQ4RNrZeDwS_Ijzqt4pI4WlzsF7MmG6KD3y4-ZItXG2mgo4uZBgQJbGpHpLscdZ9Xs29beZT6odo/s1600/cipelice_skitalice_lazarev_kanjon.png" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj-FWhnq4lWlAEl074WtevCCafXTGqEcegbSFPoCvswQzGHTE094AVzXLhDFt3zgwPYEQ4RNrZeDwS_Ijzqt4pI4WlzsF7MmG6KD3y4-ZItXG2mgo4uZBgQJbGpHpLscdZ9Xs29beZT6odo/s1600/cipelice_skitalice_lazarev_kanjon.png" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
Sjajan prizor na sva četiri kraka <b>Lazarevog kanjona</b> koji je usečen ispod Malinika u dužini od 9 km. Krak, najbliži nama je <b>kanjon reke Vej</b>, njemu suprotan je <b>kanjon Mikuljske reke</b>. U desni krak Lazevog kanjona se ulazi i nastavlja se u levi krak koji je <b>kanjon reke Demižlok.</b> Ovaj kanjon-Lazarev, je najduži u istočnoj Srbiji, na pojedinim mestima i do 500 metara doseže njegova dubina…</div>
<div style="text-align: justify;">
Svake godine se održava tradicionalna planinarska akcija, a ove godine se <b>06.juna</b> održava <b><span style="color: red;">“10. Prolećni susret planinara-Malinik”</span></b> pa se i sami možete uveriti u prirodne lepote Južnog Kučaja.<br />
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
******************************<br />
<b><span style="color: red;">06.06.2015.</span></b>su se u istom portalu u galeriji <b><a href="http://zivetisaprirodom.info/galerije/10-fotografija-prirode-srbije-sa-instagrama-vol-3/" target="_blank"><span style="color: red;">"Deset fotografija prirode Srbije"</span></a></b> opet našle i moje dve. Celu galeriju sa portala Živeti sa prirodom možete videti na ovom linku <b><a href="http://zivetisaprirodom.info/galerije/10-fotografija-prirode-srbije-sa-instagrama-vol-3/" target="_blank"><span style="color: blue;">Fotografije prirode Srbije vol.3</span></a> </b>a ja ću vam i sada predstaviti ove dve prelepe fotkice:<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgZ8bJSKMkqr0Nck3zNfYdl843yOLVixZONeaEwZuDSmzcIlX92QOLIXbtjJ7w-UBbpHAno0weAJh2FELdX6KptNxKSNqhsmAKi0n2cVWsTk-MXX722lnYenL9lm0zoJSUwk_lxKn7c0iY5/s1600/cipelice_skitalice_ravniste.png" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgZ8bJSKMkqr0Nck3zNfYdl843yOLVixZONeaEwZuDSmzcIlX92QOLIXbtjJ7w-UBbpHAno0weAJh2FELdX6KptNxKSNqhsmAKi0n2cVWsTk-MXX722lnYenL9lm0zoJSUwk_lxKn7c0iY5/s1600/cipelice_skitalice_ravniste.png" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<b>Selo Ravnište u srcu Homolja</b></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<b><br /></b></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: justify;">
Ova fotografija je nastala prilikom planinarskog uspona na <b>najviši vrh Homolja - Štubej 940 mnv</b> prolazeći pokraj divnih vidikovaca i stena, te se zadržali u selu Ravnište koje se nalazi u neposrednoj blizini <b>pećine Ravništarka </b>i uživali diveći se nestvarnoj lepoti prizora koji se ukazao ispred nas.</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhtwJjV-yMej3xFZ75n6Wo5jxybScv9SXFmyzlWdH7QA5Gd6gMDUuNsJxBvMJ0-YGWGZJtxvgCvRutQ-LLnwo0KUnMw5mIoaupW9AWk5feoVPaiI4qpqwbpYMZ_eh0CHHLiceYUJXfyZj7X/s1600/cipelice_skitalice_klisura_sklop.png" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhtwJjV-yMej3xFZ75n6Wo5jxybScv9SXFmyzlWdH7QA5Gd6gMDUuNsJxBvMJ0-YGWGZJtxvgCvRutQ-LLnwo0KUnMw5mIoaupW9AWk5feoVPaiI4qpqwbpYMZ_eh0CHHLiceYUJXfyZj7X/s1600/cipelice_skitalice_klisura_sklop.png" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<b>Klisura Sklop</b></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<b><br /></b></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: justify;">
Penjući se na jedan od <b>vrhova Homolja - Vrata koji se nalazi na 815 mnv</b> pauzu smo napravili u divnom ambijentu <b>klisure Sklop</b> koja se nalazi u selu Vitovnica, u neposrednoj blizini istoimenog manastira. Iz nje se pojavljuje reka Vitovnica. Sa južne strane se prostire planina "Urlaja", dok je na severnoj strani planina "Faca". </div>
<div style="text-align: center;">
<br /></div>
</div>
<div style="text-align: justify;">
<b>O Srbiji još:</b><br />
<b>01. - <a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/06/biseri-srema-zasavica-galerija-sa.html" target="_blank"><span style="color: red;">Biseri Srema: Zasavica, Galerija sa spomen kućom Save Šumanovića, Carska palata Sirmijum, Gradina na Bosutu i Spomen obeležje Sremski front</span></a></b><br />
<b>02. - <a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/06/planina-malinik-lazarev-kanjon-lazareva.html" target="_blank"><span style="color: red;">Planina Malinik-Lazarev kanjon-Lazareva pećina-biseri Istočne Srbije</span></a></b><br />
<b>03<span style="color: red;">. - <a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/06/srbijom-uzduz-i-popreko.html" target="_blank"><span style="color: red;">Srbijom uzduž i popreko kroz rekreativno planinarenje</span></a></span></b></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>04.<span style="color: red;"> - <a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/03/cipelice-skitalice-u-travel-portalu_27.html" target="_blank"><span style="color: red;">Cipelice Skitalice u travel portalu Beautiful Serbia info</span></a></span></b></div>
</div>
Unknownnoreply@blogger.com2Serbia44.016521 21.00585899999998738.1897835 10.678710499999987 49.8432585 31.333007499999987tag:blogger.com,1999:blog-1310334729904272952.post-62265210951262792762015-05-21T20:59:00.000+02:002015-05-22T07:56:15.741+02:00Dvorac Češki Šternberk - Prošlost i sadašnjost<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br />
U povratku iz Praga na oduševljenje svih putnika, vođa puta je rešila da nas odvede do dvorca koji nije bio u programu našeg putovanja. Pitaćete se verovatno, kako je to-tek tako - "ad hoc" - odlučeno - da se poseti zamak, jer to se ne radi baš (često), moguće da čak ne i uopšte.<br />
Elem, u našem programu je bio planiran obilazak dvorca Karlštajn no, kada smo stigli saopšteno nam je da je on u fazi restauracije i to zadovoljstvo nam je bilo uskraćeno. Naravno da smo svi bili razočarani, ali šta je - tu je. U povratku za Srbiju, Ilona se setila da je ovaj dvorac usput, tj. na manjem skretanju sa glavnog puta i ponudila da nam nadomesti Karlštajn. Na zadovoljstvo svih putnika uspela je u nameri. Sjajna je. Preporučujem svim putnicima koji će ići za Prag da obavezno zamole vodiča, da u povratku napravi malo odstupanje od plana i skrene 3 km.od glavnog puta.</div>
<div style="text-align: justify;">
Dvorac se nalazi na putu <b>Prag-Brno</b>, stim što se kod mesta <b>Šternov </b>skreće sa glavne magistrale.</div>
<div style="text-align: justify;">
Kroz više od 760 godina dvorac <span style="color: red;"><b>Češki Šternberk </b>(ČESKÝ ŠTERNBERK) </span>dominira pejsažom centralnog toka reke u mirnom malom zaseoku, u predivnoj zelenoj dolini, na kosini kamenite obale reke <b>Sazava</b>. U vrlo je lepom prirodnom okruženju, šuma, reka, još sve smešteno u dolini, okruženo šumovitim brdašcima. Pravo mesto za odmor. I za divno čudo, još uvek nije urbanizovano previše.</div>
<div style="text-align: justify;">
Zbog svega toga jedan romantični pesnik ga je nazvao <b>„Biser Posazave“</b> (Posazava je predeo oko reke).<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjM-Say5rth0eudAzrE_877cj-NYGnUR7hAel4h1u_69QJLYN9NSz4YD-OebkSRZIIMwB7GN2QkRRmjAPIgzkUFpwTZBdg5oycJIyyxmDCLMj0tuBFQStkp42WD5Apmp2hQy3_Bj-RkuMne/s1600/Ceski-Sternberk-2.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjM-Say5rth0eudAzrE_877cj-NYGnUR7hAel4h1u_69QJLYN9NSz4YD-OebkSRZIIMwB7GN2QkRRmjAPIgzkUFpwTZBdg5oycJIyyxmDCLMj0tuBFQStkp42WD5Apmp2hQy3_Bj-RkuMne/s1600/Ceski-Sternberk-2.JPG" /></a></div>
Dvorac je sagradio <b>1241</b>.godine Zdeslav Divišov koji mu je i dao ime <b><span style="color: red;">Šternberk</span></b>, u skladu sa tadašnjim običajima. Porodično aristokratsko obeležje Šternberga je <b>zvezda</b> (<b>Šternberk je česki izgovor istog imena, a označava zvezdu-dvorac</b>) i datira iz istog perioda a predstavlja <b>grb na kojoj je osmokraka zvezda.</b></div>
<div style="text-align: justify;">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgfzHbH9VPKuX4LBOHnPyMUiWsjUGRtMJl2F7VTJyJ0p9KXKtkKBdAXGjul1v4R0bJuuZwAgfVKd8h1bwpX9QayKNhZulNf10qwaWz_cSHdwtedrC49YTXc9uCcIt7Nvcvf1aC6IBGFkqBy/s1600/Ceski-Sternberk-4.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgfzHbH9VPKuX4LBOHnPyMUiWsjUGRtMJl2F7VTJyJ0p9KXKtkKBdAXGjul1v4R0bJuuZwAgfVKd8h1bwpX9QayKNhZulNf10qwaWz_cSHdwtedrC49YTXc9uCcIt7Nvcvf1aC6IBGFkqBy/s1600/Ceski-Sternberk-4.jpg" /></a></div>
</div>
<div style="text-align: justify;">
Jedan skoro neverovatan i zaista jedinstven aspekt <b><span style="color: red;">Češkog Šternberga</span></b> je to da zamak pripada direktnom potomku čoveka koji je sagradio dvorac, <b>Zdeslava Šternberga</b>.<br />
Rani gotski stil je skoro sakriven unutar jezgra skturkture kakva je danas, produkt nekoliko različitih perioda rekonstrukcije. Arhitektura je pretrpela seriju promena, od kasnog gotskog stila na radovima na zidinama, kroz ekstravagantan rani barok u obnovi enterijera, koji ga je učinio udobnim mestom boravka.<br />
Obilazak dvorca vodi kroz 15 bogato opremljenih soba. Prva kroz koju prolazimo je velika, raskošna <b>„Dvorana vitezova"</b>, koja ima brojne istorijske eksponate, a zatim kroz ornamentnu <b>"Kapelu Sv. Sebastijana"</b>. Obilazak se nastavlja do <b>„Žute Odaje”</b><br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgqx_2LAw426ya9vvLLCp3XXi27QHvkWH4N67IcV_SsyBIdLe7Vs-iIzBzFLxvrtwD2QOu2Gf7JIoH6ggutNb6qcFPnkNVOeb6AWfQf1vfwJp4-0EhNFt9spdB3L0pRabZ12mFTtlsB3dt4/s1600/Ceski-Sternberk-3.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgqx_2LAw426ya9vvLLCp3XXi27QHvkWH4N67IcV_SsyBIdLe7Vs-iIzBzFLxvrtwD2QOu2Gf7JIoH6ggutNb6qcFPnkNVOeb6AWfQf1vfwJp4-0EhNFt9spdB3L0pRabZ12mFTtlsB3dt4/s1600/Ceski-Sternberk-3.jpg" /></a></div>
u stilu ranog baroka i nameštajem Luja XVI, a zatim ulazimo u <b>„Damske odaje”</b>. Prolazimo kroz <b>biblioteku</b>,<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjHScJ89nzli5LlmTlPlzp31_V32rD6AHMlCpYAGf4yWPVuEs4t8HzdU9-sR8On-Lwn0owLzbxmZhdF6wbMaVlEDgYhrromM3_FUwh1ByAu0SUh0Ml5p5Zqep5EmL1SDqhMXFtsVGuL_VKm/s1600/Ceski-Sternberk-5.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjHScJ89nzli5LlmTlPlzp31_V32rD6AHMlCpYAGf4yWPVuEs4t8HzdU9-sR8On-Lwn0owLzbxmZhdF6wbMaVlEDgYhrromM3_FUwh1ByAu0SUh0Ml5p5Zqep5EmL1SDqhMXFtsVGuL_VKm/s1600/Ceski-Sternberk-5.jpg" /></a></div>
koja sadrži nekoliko hiljada knjiga, a oslikao ju je Petar Brandl, zatim kroz veliku <b>trpezariju</b>,<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh9_qYYBD3xgF2ZMYoQt1R2SeeNzDmgysWfFc8F0fLD4cBBTD_Hi9WxvG1xHuoYbJU-hN_HEvAmDLAkdVVybA-EOpJZHeCAtJYbdKVFBCjft2OMeM5YOllHvzqBrfa0Myn8-JiiAQgMpo-D/s1600/Ceski-Sternberk-6.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh9_qYYBD3xgF2ZMYoQt1R2SeeNzDmgysWfFc8F0fLD4cBBTD_Hi9WxvG1xHuoYbJU-hN_HEvAmDLAkdVVybA-EOpJZHeCAtJYbdKVFBCjft2OMeM5YOllHvzqBrfa0Myn8-JiiAQgMpo-D/s1600/Ceski-Sternberk-6.jpg" /></a></div>
bogato opremljenu u kojoj je i kolekcija portreta važnijih članova porodice Štrenberg.</div>
<div style="text-align: justify;">
Dolazimo do<b> antrea</b> u orijentalnom stilu i <b>sobe za doručak</b>, u kojoj se nalazi kolekcija sjajnih srebrnih figurica i nameštaja sa cvetnim motivima. Oni koji su zaineresovani za genealogiju, mogu uživati u izloženom <b>porodičnom stablu</b> koje je napravio Jirži Šternberg. Slika prikazuje porodično stablo do petog kolena, odnosno šest generacija i ima portrete 63 člana porodice u onovremenskim odelima i uniformama.<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjZzs5L2N-z63y0t53Yas2B1ANv3IBJ2hru2Olu3x-Xq0Aiq2it9lcuu99_-5gK2Ei5oJT6aWmUgvK8xi1VU70i8-hQYZuTGzpiYBUKWJomm0OeNvsl1UdlWgrKEX2Zm_W73LLfCFqMAXqh/s1600/Ceski-Sternberk-7.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjZzs5L2N-z63y0t53Yas2B1ANv3IBJ2hru2Olu3x-Xq0Aiq2it9lcuu99_-5gK2Ei5oJT6aWmUgvK8xi1VU70i8-hQYZuTGzpiYBUKWJomm0OeNvsl1UdlWgrKEX2Zm_W73LLfCFqMAXqh/s1600/Ceski-Sternberk-7.jpg" /></a></div>
<div style="text-align: center;">
<div style="text-align: left;">
<span style="text-align: justify;">Uvek su mi pažnju privlačili ljudi i porodice koje na razne i sebi svojstvene načine čuvaju i neguju svoje poreklo i korene. Portreti u ovoj sobi su samo dokaz u kojoj meri su negovana sećanja potomaka navedene porodice kroz stoleća.</span></div>
</div>
<div style="text-align: justify;">
Svi mi, posetioci dvorca možemo da osetimo atmosferu rokokoa, bidermajera, baroka. Okruženi smo mnogim umetničkim radovima u navedenim stilovima onako kako smo prolazili kroz <b>sledeće četiri sobe</b>. U jednoj od njih se nalazi i <b>kolekcija lula </b>iako je kolekcionar svog celog života bio nepušač.</div>
</div>
<div style="text-align: justify;">
<div style="text-align: justify;">
<b>„Lovačke odaje”</b>, gde su trofeji okačeni po zidovima, zainteresovaće one koji vole lov.</div>
<div style="text-align: left;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEimEv7bdMEb5ikHti_-TkzmedSCkvqN61PczixWMPniwNXeFhd5WjjgpTEXuqcvZ31fRyZAGq0YmvvWt8qrjt3OJkKKwMZ_WsLx7hSMT3RYlE-K8qgcFjVdUlrqP6BWuSCVn-qWIvgR4Quz/s1600/Ceski-Sternberk-9.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEimEv7bdMEb5ikHti_-TkzmedSCkvqN61PczixWMPniwNXeFhd5WjjgpTEXuqcvZ31fRyZAGq0YmvvWt8qrjt3OJkKKwMZ_WsLx7hSMT3RYlE-K8qgcFjVdUlrqP6BWuSCVn-qWIvgR4Quz/s1600/Ceski-Sternberk-9.jpg" /></a></div>
</div>
<div style="text-align: justify;">
Na kraju, izlazne stepenice će nas odvesti tamo odakle smo i krenuli u obilazak ovih 15 soba. Tu su 3 velika platna naslikana od strane Filipa Šternberga, koja prikazuju scene iz bitaka u XVIII, XIX i XX veku.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Upoznali smo se i sa <b>Šternberg kolekcijom bakroreza</b> koja je zaista jedinstvena. Istorija 30-godišnjih ratova je tema ove kolekcije. Sadrži <b>545 bakroreza</b> sakupljenih od strane Jiržija Šternberga ranih godina XX veka, a ova kolekcija se smatra jednom od najznačajnijih postojećih kolekcija ove vrste.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Interesantna kolekcija istorijskih oružja, naslikanih na vrednom porcelanu i brojni primeri manjih umetničkih dela iz prošlog veka, zaokružuju obilazak.</div>
<div style="text-align: justify;">
Inače, da napomenem da je za posete i u svrhu turizma otvoren drugi sprat dvorca, tako da sve ovo što smo obišli, nalazi se na tom drugom spratu, dok je na prvom spratu porodični stambeni prostor u kome živi grof, odnosno potomak porodice Šternberg.<br />
Mene je oduševila okolina i pogled koji se pruža na reku. U sklopu zamka se nalazi i <b>restoran-pivnica, suvenirnica, kiosk</b>, a mislim da čak ima i mali <b>muzej lutaka</b>. Ono što mi se nije baš posebno svidelo, jeste taj novi deo, koji se i ne uklapa baš nešto posebno u ostatak, boje su veštačke i ne idu lepo sa nameštajem. Zato su "Glavna dvorana", "Žuti salon", "Damski salon", biblioteka itd. zaista lepe. Sve u svemu ovaj zamak je idealan za predah nakon napornog obilaska Praga.<br />
Ja sam u zamku kupila mapu Češke sa dvorcima, auuu koliko ih je samo načičkanih na njoj, a koliko li je samo onih koji nisu mogli biti ucrtani u mapu (koštala je3 evra)...a uzela sam i kratak vodič o samom zamku, koji je koštao oko 2e, jer priznaćete, lepo je nekad i podsetiti se gde si bio! :)<br />
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Dvorac me je iskreno opčinio i samom činjenicom da u njemu još uvek živi potomak graditelja dvorca. Ovaj užitak dugujem vođi puta Iloni i ovim putem joj od srca zahvaljujem.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Iz turističkog vodiča možemo videti istoriju dvorca kroz vekove:</b></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>- 1241. god.</b> - Zdeslav Šternberg sagradio zamak</div>
<div style="text-align: justify;">
<b>- XIV vek</b> - Zidine su popravljene i izgrađene 3 kule povezane sa zamkom bedemom</div>
<div style="text-align: justify;">
<b>- 1465. god.</b> - Zdenjek Šternberg vodi Zelenogorski ustanak protiv kralja</div>
<div style="text-align: justify;">
<b>- 1467. god.</b> - Zamak pada pod naletom kraljeve vojske koju vodi Jirži Podebrady</div>
<div style="text-align: justify;">
<b>- Oko 1500. god</b>. - Rekonstrukcija i proširenje oštećenog zamka, poboljšan sistem odbrane, izgradnja cilindrične severne kule i Donžona.</div>
<div style="text-align: justify;">
<b>- 1627. god.</b> - Pobunjenici zauzimaju dvorac</div>
<div style="text-align: justify;">
<b>- 1670. god.</b> - Italijanski umetnik Karlo Brentano obnavlja enterijere</div>
<div style="text-align: justify;">
<b>- 1712. god.</b> - Jan Vaclav umire, ne ostavljajući muškog potomka, Holicy grana loze Šternberg nestaje i zamak odlazi u posed seriji drugih porodica</div>
<div style="text-align: justify;">
<b>- 1751. god.</b> - Donja palata je sagrađena odmah do okružujucih zidina</div>
<div style="text-align: justify;">
-<b> 1841. god.</b> - Zdenjek Šternberg iz porodične loze iz Konopišta, kupuje zamak</div>
<div style="text-align: justify;">
<b>- 1949. god.</b> - Zamak je nacionalizovan<br />
<b>- 1992. god.</b> - Zamak je vraćen u posed trenutnom vlasniku, Zdenjeku Šternbergu.<br />
<br />
E sad, ako ste pažljivo čitali, jedna stvar možda vas zbunjuje, a to je:<br />
Ako je Zdenjek Šternberg <b>kupio zamak 1841.</b> godine, a <b>vraćen mu je 1992.</b> i <b>sada živi u njemu</b>, nešto možete posumnjati da nije u redu sa godinama. On bi imao sada 174 godine. Pitaćete se da nije u pitanju njegov potomak ili je greška u godini 1841.<br />
Pa da pojasnim: u porodicnoj <b>lozi Šternberk je bilo više i Zdeslava i Zdenjaka</b>. Bilo ih je i 1465.god. a verovatno i između te i 1841.god. Ovaj kome je dvorac vraćen je jedan od potomaka - <span style="background-color: #f6f7f8; color: #141823; font-family: helvetica, arial, 'lucida grande', sans-serif; font-size: 12px; line-height: 16.0799999237061px; text-align: left;">Zdeněk Filip Maria Emanuel Jiří Ignatius i ima sina Filipa, koji je rodjen 1956. god.</span><br />
Nadam se, da sam vas lepo provela kroz ceo zamak, njegove sobe, istoriju... Bila je ovo simpatična priča o ovom, našim turistima manje poznatom dvorcu.<br />
<br />
<b>Ostale putopise iz Češke možete pročitati na sledećim linkovima:</b><br />
<b><br /></b>
<b>-1. </b><a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/05/prag-deo-15-cetvrt-grada-novi-grad-nove.html" target="_blank"><span style="color: red;"><b>Prag - Deo 1/5 - Četvrt Grada - Novi Grad (Nové Město)</b></span></a><br />
<b>-2. </b><a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/05/prag-deo-25-cetvrt-grada-mala-strana.html" target="_blank"><span style="color: red;"><b>Prag - Deo 2/5 - Četvrt Grada - Mala Strana (Malá Strana)</b></span></a><br />
<b>-3. </b><a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/05/prag-deo-35-cetvrt-grada-stari-grad.html" target="_blank"><span style="color: red;"><b>Prag - Deo 3/5 - Četvrt Grada - Stari Grad (Staré Mesto)</b></span></a><br />
<b>-4. </b><a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/05/prag-deo-45-hradcani-praski-dvorac.html" target="_blank"><span style="color: red;"><b>Prag - Deo 4/5 - Hradčani - Praški Dvorac (Hradčany - Pražský hrad)</b></span></a><br />
<b>-5. </b><a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/05/prag-deo-55-cetvrt-grada-visehrad.html" target="_blank"><span style="color: red;"><b>Prag - Deo 5/5 - Četvrt Grada - Višehrad (Vyšehrad)</b></span></a><br />
<b>-6. </b><a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/05/karlove-vari-karlovy-vary-jedinstveni.html" target="_blank"><span style="color: red;"><b>Karlove Vari (Karlovy Vary) - Jedinstveni Dragulj Češke</b></span></a><br />
<br /></div>
</div>
Unknownnoreply@blogger.com0Benešov District, Czech Republic49.801654882229315 14.93934631347656249.760656882229313 14.858665313476562 49.842652882229316 15.020027313476563tag:blogger.com,1999:blog-1310334729904272952.post-86137873136698466052015-05-15T15:45:00.001+02:002015-05-28T12:08:13.001+02:00Karlove vari (Karlovy vary) - jedinstveni dragulj Češke<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div style="text-align: justify;">
<b><span style="color: red;"><br /></span></b>
<b><span style="color: red;"><br /></span></b>
<b><span style="color: red;"><br /></span></b>
<b><span style="color: red;">Karlove vari (Karlovy vary)</span></b> ili nem. <b>(Karlsbad), </b>u prevodu <b>Karlova banja </b>ili<b> Karlovo kupatilo</b>, sam obišla u okviru agencijskog aranžmana kao fakultativni izlet iz Praga. U izlet je bio uključen i obilazak fabrike piva <span style="color: red;"><b>Krušovice</b></span>, koja se nalazi na putu Prag-Karlove vari.</div>
<div style="text-align: justify;">
Ispred fabrike se nalaze prodajni lokali u obliku ogromnih drvenih bačvi, dok se pored puta sa obe strane prostiru polja prepuna hmelja i nekako je sav taj predeo podsećao na stara francuska sela ili možda i više na Toskanu. Ivona-nas vodič, nam je napomenula da je <b>pivo Krušovice</b> posebnog ukusa jer se pravi od devičanskog hmelja. Ukus i jeste nesto drugačiji, ali za mene je pivo-pivo, pa kao laik ne mogu da nešto više o ukusu sudim…Ovde smo većinom svi kupili “zalihe” piva Krušovice, tamno i svetlo u limenkama. Bilo je i lepo dekorisanih paketa. U ukrasnoj kutiji na podlozi od satena položene su flaša tamnog i flasa svetlog piva od 0.33 l a u sredini između njih se nalazila vrlo lepa staklena časa sa utisnutim znakom fabrike Krušovice. Ovih paketa sam kupila nekoliko, što za sebe što za poklon i tako spojila korisno i lepo. Bilo je i lepih krigli od 0.33, 0.5 i 1 litar. Ja uzeh sebi jednu najmanju radi uspomene, a i kada kod kuće pijem pivo iz nje, da se prisetim ovog putovanja.</div>
<div style="text-align: justify;">
<b><span style="color: red;">Karlove vari</span></b> su nekih 130 km udaljene od Praga i ako ne računam ovo zadržavanje u fabrici piva, putuje se oko dva ipo sata autobusom. Ime je dobila po kome drugom ako ne po Karlu IV, tadasšnjem kralju Bohemije (srednjevekovni naziv za Češku). </div>
<div style="text-align: justify;">
U narodu postoji više verovanja kako je kralj došao na ideju da baš ovde osnuje lečiliste. <b>Jedna legenda </b>kaže da je kralj bio strastven lovac i da je prilikom lova ranio jednoroga koji je ranjen uspeo da pobegne ali se ipak zaglibio u blatu. Kada su ga izvukli, rane nije bilo. <b>Druga legenda</b> kaže da je njegov pas gonič slučajno ranjen u lovu upao u baru, kada su ga iz bare izvukli, rana je zacelila, dok <b>treća legenda</b> govori o tome da je Karlo IV bolovao od kostobolje. Namazao je ruke blatom a bol je nestao. Nakon toga je izdao nalog da se na ovom, do tada nenaseljenom mestu na kom se reka <b>Tepla (Topla) </b>uliva u reku <b>Ohre</b> izgradi naselje u koje će narod moći da dolazi na lečenje. Bilo je to u XIV veku, tačnije, kako je u zvaničnim spisima zapisano 1347.god.<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEitFaCJoPL4AQiR8mzKgCfU4ueue_Udl3Yko7T62TsNkc9qYwBev6wMdk2CtGof2FmpePRwnk48ZEJ55Tm9wmrZBMAbWa_8NwH6xWv8YPOGCGqlzQW5jbnB7RKXa1AYkuHhYr4-veHBElXo/s1600/karlove-vari-2.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEitFaCJoPL4AQiR8mzKgCfU4ueue_Udl3Yko7T62TsNkc9qYwBev6wMdk2CtGof2FmpePRwnk48ZEJ55Tm9wmrZBMAbWa_8NwH6xWv8YPOGCGqlzQW5jbnB7RKXa1AYkuHhYr4-veHBElXo/s1600/karlove-vari-2.jpg" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<b>Reka Tepla i Grand Hotel Pupp</b></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<b><br /></b></div>
</div>
<div style="text-align: justify;">
Svoj ugled je banja dobila prvenstveno, zahvaljujući <b>termalnim izvorima tople mineralne vode</b> kojih ima 64, od kojih se 12 i danas koriste za lečenje. Lečili su se u njoj Betoven, Šopen, List, Gogolj, Dvoržak…te neke od njihovih statua smo videli u parku. Topli sumporoviti i radioaktivni izvori <b>(72 stepena)</b> pravi su lek za lečenje bolesti želuca, creva, žuci, bubrega i dr. Najpoznatiji je <b><span style="color: red;">gejzir Vrdlo (Vridelna)</span></b> koji izbacuje u visinu i do 12 metara vruću mineralnu vodu temperature do 72 stepena C. Izvori tople vode su poređani jedan do drugog i svih 12 izvora se razlikuju temperaturom koja se kreće od 38-80 Celzijusa, dok je <b>izvor od 90 st C </b>odvojen u posebnoj prostoriji i on izbacuje vodu u obliku pare. Dejstvo vode je najlekovtije ujutru, kada se pije na prazan želudac i tada lekovita svojstva imaju najveći efekat. Voda se pije lagano ali ceo <b>bokalčić</b> odjednom. Inače, voda se većinom koristi za piće i to je i najlekovitiji vid tretmana u ovoj banji. Kažu i da se umivanjem leče podočnjaci. Primetila sam da je obično većina pije pokraj samog gejzira iz porcelanskih bokalčića koji se mogu kupiti na svakom koraku. Zeleli smo da probamo vodu, pa smo ih kupii i mi kraj gejzira se malo “lečili” vrućom vodom ispijajući je iz ovih zanimljivih posudica sa raznim motivima, najčešće cvetnih a koji su ujedno i jedinstven suvenir koji smo poneli iz Karlovih vari. Korišćenje vode za piće je besplatno i može se piti kraj samog gejzira ali i šetajući banjskim <b>Kolonadama</b> kojih ima pet i nalaze se na putu od izvora Vrdelne do dvorane Termal. Bokalčić ima dršku na vrhu koja je šuplja, pa se tako postepeno može piti rashlađena voda. Ipak ne treba ni preterivati sa pićem ove vode da ne bi nastupili bolovi u stomaku. Cene ovih simpatičnih bokalčića se kreću u zavisnosti od velicine i lepote motiva na njemu od 50-250 CZK. Šetajući mestom uočila sam mnoštvo turista koji takođe sa sličnim bokalčićima u ruci šetaju.<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgRpr6HVinE9YMXROyVKaoMj1byBv1nZ8mhQq1R3t9FZWQh1FhZha94nMr-ptsZvLC8yR4-mezelOgipZXwWDOzQsHmU0yAGnbxZK8u1nBrWGhtF5oI70XUjGLs32-1RgnZ0qfj17Xw39Jx/s1600/karlove-vari-3.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgRpr6HVinE9YMXROyVKaoMj1byBv1nZ8mhQq1R3t9FZWQh1FhZha94nMr-ptsZvLC8yR4-mezelOgipZXwWDOzQsHmU0yAGnbxZK8u1nBrWGhtF5oI70XUjGLs32-1RgnZ0qfj17Xw39Jx/s1600/karlove-vari-3.jpg" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<b>Kolonade sa termalnim izvorima tople vode</b></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<b><br /></b></div>
</div>
<div style="text-align: justify;">
Prošetali smo pokraj reke Teple, čija je voda takođe topla i po svojoj toploti je nadaleko čuvena. Po samom mestu je vrlo lako snaći se. Sva gradska obaveštenja su ispisana trojezično sledećim redosledom: ruski, nemački, češki. Pratite kanal kojim reka teče a na obe obale na kojima se gradić prostire je divno šetalište i na njemu se nalazi sve što je vredno videti. Između ostalog to su Grand Hotel Pupp, Regionalni Muzej, Termalna banja, butici, šopovi, Opera, pozorište, parkovi, kitnjaste zgrade raznih boja, Kolonade sa izvorima tople vode koja izvire iz dubine zemlje. Najpoznatija je <b>Mlinska kolonada,</b> koju je projektovao Jozef Žitek i predstavlja jedan od simbola grada. Dužine je 132 metra i prekriva pet lekovitih izvora. Građena je u novom renesansnom stilu. Posetili smo <b>Jan Becher Muzej </b>koji se nalazi u Masarikovoj ulici. To je u stvari fabrika u kojoj se još od 1807.god. pravi specifični češki biljni liker <b><span style="color: red;">Becherovka (Bekerovka)</span></b>.<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiV2lhKX6q_YFjGY4jn-4A3hM2k-uWaI2TDEwiUj_oLxIoeDRG7fq5EzZJPIhQaYQyrlpZlg2we6QuX5_HmtQ4AyCqdWrRsNaC7erRz-bzWf4lsPkA3Xd9MpvtCv6Jh8Gl-UFuNHAKBqlQQ/s1600/karlove-vari-8.jpeg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiV2lhKX6q_YFjGY4jn-4A3hM2k-uWaI2TDEwiUj_oLxIoeDRG7fq5EzZJPIhQaYQyrlpZlg2we6QuX5_HmtQ4AyCqdWrRsNaC7erRz-bzWf4lsPkA3Xd9MpvtCv6Jh8Gl-UFuNHAKBqlQQ/s1600/karlove-vari-8.jpeg" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<b style="text-align: justify;">Jan Becher Muzej </b><span style="text-align: justify;"><b>češkog biljnog liker</b></span><span style="text-align: justify;"><b>a</b> </span><b style="text-align: justify;">Becherovka (Bekerovka)</b></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<b style="text-align: justify;"><br /></b></div>
Cena ulaznice je bila tada 100 CZK i na vratima je pisalo da je otvoren od 9.00-17.00 h. Videli smo i zgradu sa čije terase se Hitler 1943.god. obratio Karlovarskim Nemcima koji su tada naseljavali ovu banju. Sada to više nije samo lečilište, već je mondensko mesto i letovaliste bogatih Rusa koji su kupili hotele i raskošne vile, napravili piste za svoje male private avione, a travnate površine pretvorili u golf terene. Samo šetaliste izgleda kao izložbeni paviljon sa kraja pretproslog veka. Građevine su predivne i u stilu su neorenesanse, neoklasicizma i neobaroka. Banja je poznata i po porcelanu i čuvenom češkom staklu <b>Mozer</b>. Fabriku ovog stakla nismo stigli posetiti. Takođe, banja je poznata po jednom od četiri međunarodnih filmskih festivala koji se od 1946.god. ovde prikazuju i kada se okupi veliki broj umetnika i glumaca iz celog sveta. Svi oni odsedaju tada u čuvenom Grand Hotelu Pupp. Takođe, u ovom hotelu je i sniman film Casino Royal sa Džems Bondom. Nismo propustili da posetimo <b>rusku crkvu Sv.Petra i Pavla</b> sa pozlaćenim kupolama koju je izgradio Petar Veliki 1887.god. Na putu do crkve Svetog Petra i Pavla vidi se mnostvo luksuznih i grandioznih vila čiji su vlasnici mahom Rusi. Svojom lepotom pleni i <b>crkva Sv.Marije Magdalene.</b></div>
<div style="text-align: justify;">
Karlove vari su poznate i po čuvenim <b><span style="color: red;">Lazenskim Oplatkama (Oplatky)</span></b>-oblande različitih ukusa (slane, slatke, voćne). Ne može se baš reći ni da su oblande, neka su mešavina napolitanki i oblandi. Ili možda nešto poput “bakinog kolača” ali mnogo, mnogo tanjeg. Nisam se dvoumila da kupim par kutija, elegantno upakovanih, za poneti kući i prijateljicama. Što se cene tiče, vrlo su pristupačne, mada se sada već ne mogu setiti tačnog iznosa.<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjH3qJPp5aBZe1CqT83H0hoBk-g7h7eZ8vjKLuJLAQDxQSdPmUoA12w_20bQ4_-E_wGN2wCBs7NGkRuJq4SU0zRgg2zjEAxxvrQpAsqej7mE-pkdrCCwGmpNrH_g3tFcudjQ5KJnoPQcjGj/s1600/karlove-vari-5.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjH3qJPp5aBZe1CqT83H0hoBk-g7h7eZ8vjKLuJLAQDxQSdPmUoA12w_20bQ4_-E_wGN2wCBs7NGkRuJq4SU0zRgg2zjEAxxvrQpAsqej7mE-pkdrCCwGmpNrH_g3tFcudjQ5KJnoPQcjGj/s1600/karlove-vari-5.jpg" /></a></div>
</div>
<div style="text-align: justify;">
<div style="text-align: center;">
<b>Lazenske Oplatke (Oplatky) i Bekerovka (Becherovka)</b></div>
<b><br /></b>
Sa čuvenog i na daleko poznatog Karlovarskog "13.izvora" smo “zalečili zeludac” u povratku ka autobusu, u restoranu na spratu iznad marketa. Naime, reč je, naravno, o <b><span style="color: red;">Bekerovki (Becherovka)</span></b>, alkoholnom biljnom likeru, koji ima 38% alkohola i pravi se od 32 vrste lekovitog bilja i korenja i vode s termalnih izvora. Tačna receptura za ovaj liker nije poznata, jer ga ljubomorno čuvaju. Navodno, samo dvoje ljudi zna tačan sastav ovog aromatičnog pića. Ovaj dragoceni suvenir iz Karlovih vari se može kupiti na svakom koraku u malim bočicama tipa naših “unučića”, pa sve do onih većih od 1l, tako da ni njega nisam mogla da “preskočim” i ne kupim.</div>
<div style="text-align: justify;">
Za kraj, <b>moj lični utisak</b>: Karlove vari (banja) je zaista vrlo lepa i opravdano se nalazi na drugom mestu kao najposećenija turistička destinacija u Češkoj, odmah iza Praga. Međutim, banja je postala više mondensko mesto, očigledno, prvenstveno namenjena onima sa dubokim džepom. Iz tog razloga, sumnjam da će me put ponovo naneti ovde. Da bih ostala više dana ovde i iskoristila sve njene čari i lekovita dejstva, potrebno je čitavo bogatstvo. Hotelski smeštaj je namenjen prevashodno džet setu, za nas obične smrtnike, ovo je destinacija za jedan dan… Fakultativni izlet prilikom posete prestonici ili nekom drugom obližnjem gradu Češke. Mada postoji i ona stara narodna “nikad ne reci nikad”. Drugi razlog je i taj, da ne praktikujem da se vraćam već posećenim destinacijama. Bila sam, videla sam, prošetala, upoznala mesto i to je sasvim dovoljno. Uostalom, za sada još hvala Bogu nema potrebe za lečenjem, a Bekerovka, Karlovarske i Lazanske Oplatke su već dostupne i u našim merketima. </div>
<div style="text-align: justify;">
Nikako nemojte misliti da mi je namera da bilo koga odvratim, čak naprotiv, preporučujem da obavezno iskoristite mogućnost koju agencije nude u vidu fakultativnih izleta iz Praga. Zadovoljite znatiželju kao i mnogi od nas koji smo već bili. Ono čto ćete videti, svakako će vam se dopasti, kao što je i meni i svima koji su već bili. U svakom slučaju ako želite da ponovite, to je svakako lični izbor svakog od vas. Ako idete u sopstvenom aranžmanu, možete otići iz Praga sa glavne autobuske stanice <b>Florenc</b>. Autobusi ka Karlovim varima polaze svakih sat vremena a cena karte u jednom pravcu je oko 130 kruna, odnosno oko 4,5 evra. Poželjno je da rezervišete kartu za povratak na vreme jer poslednji polazak iz banje je u 21.00 h. Banju godišnje poseti na hiljade turista iz celog sveta, ali kao što rekoh, to su većinom jednodnevni izleti. </div>
<div style="text-align: justify;">
I da ne zboravim da napomenem, hoteli su preskupi, ao želite da se osvežite nakon višečasovne šetnje, idite u market na čijem spratu se nalazi restoran Bristol. Nalazi se na kraju šetalista, sa desne strane, čim skrenete uz brdovitu ulicu ka crkvi Sv.Petra i Pavla. Možete probati Bekerovku, možete naručiti čuvene Oplatke ili šta god po vašem izboru, cene su pristojne i prihvatljive, a ugođaj nije umanjen ni u čemu. Suveniri na uličnim tezgama su jeftiniji nego u Pragu, a kod uličnih prodavaca možete kupiti i Oplatke koje se prave na licu mesta i jesti ih dok šetate…</div>
<div style="text-align: justify;">
<b style="-webkit-transition: all 0.5s ease; background: 0px 0px rgb(255, 255, 255); border: 0px; box-sizing: border-box; font-family: 'Open Sans'; font-size: 14px; line-height: 25px; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;"><br /></b>
<b style="-webkit-transition: all 0.5s ease; background: 0px 0px rgb(255, 255, 255); border: 0px; box-sizing: border-box; font-family: 'Open Sans'; font-size: 14px; line-height: 25px; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;">Ostale putopise iz Češke možete čitati na sledećim linkovima:</b><br />
<span style="background-color: white; color: #7f8a94; font-family: 'Open Sans'; font-size: 14px; line-height: 25px;">-</span><span style="background-color: white; font-family: 'Open Sans'; font-size: 14px; line-height: 25px;"><b> 1.</b></span><span style="background-color: white; color: #7f8a94; font-family: 'Open Sans'; font-size: 14px; line-height: 25px;"> </span><span style="color: red;"><a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/05/prag-deo-15-cetvrt-grada-novi-grad-nove.html" style="-webkit-transition: all 0.5s ease; background: 0px 0px rgb(255, 255, 255); border: 0px; box-sizing: border-box; color: #2f3c4e; font-family: 'Open Sans'; font-size: 14px; line-height: 25px; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; text-decoration: none; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;" target="_blank"><span style="-webkit-transition: all 0.5s ease; background: 0px 0px; border: 0px; box-sizing: border-box; color: red; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;"><span style="-webkit-transition: all 0.5s ease; background: 0px 0px; border: 0px; box-sizing: border-box; color: red; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;"><b>Prag - deo 1/5 - četvrt grada - Novi Grad (<span style="-webkit-transition: all 0.5s ease; background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: 0px 0px; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; box-sizing: border-box; font-family: sans-serif; line-height: 21px; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;">Nové město</span>)</b></span></span></a><b><br style="-webkit-transition: all 0.5s ease; background-color: white; box-sizing: border-box; font-family: 'Open Sans'; font-size: 14px; line-height: 25px; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; transition: all 0.5s ease;" /></b></span><span style="background-color: white; font-family: 'Open Sans'; font-size: 14px; line-height: 25px;"><span style="color: #7f8a94;">- </span><b>2.</b><span style="color: #7f8a94;"> </span></span><a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/05/prag-deo-25-cetvrt-grada-mala-strana.html" style="-webkit-transition: all 0.5s ease; background: 0px 0px rgb(255, 255, 255); border: 0px; box-sizing: border-box; color: #2f3c4e; font-family: 'Open Sans'; font-size: 14px; line-height: 25px; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; text-decoration: none; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;" target="_blank"><span style="-webkit-transition: all 0.5s ease; background: 0px 0px; border: 0px; box-sizing: border-box; color: red; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;"><span style="-webkit-transition: all 0.5s ease; background: 0px 0px; border: 0px; box-sizing: border-box; color: red; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;"><b>Prag - deo 2/5 - četvrt grada - Mala Strana (<span style="-webkit-transition: all 0.5s ease; background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: 0px 0px; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; box-sizing: border-box; font-family: sans-serif; line-height: 21px; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; text-align: left; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;">Malá Strana</span>)</b></span></span></a><br />
<span style="background-color: white; color: #7f8a94; font-family: 'Open Sans'; font-size: 14px; line-height: 25px;">-</span><span style="background-color: white; font-family: 'Open Sans'; font-size: 14px; line-height: 25px;"><b> 3.</b></span><span style="color: red;"><span style="background-color: white; font-family: 'Open Sans'; font-size: 14px; line-height: 25px;"> </span><a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/05/prag-deo-35-cetvrt-grada-stari-grad.html" style="-webkit-transition: all 0.5s ease; background: 0px 0px rgb(255, 255, 255); border: 0px; box-sizing: border-box; color: #2f3c4e; font-family: 'Open Sans'; font-size: 14px; line-height: 25px; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; text-decoration: none; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;" target="_blank"><span style="-webkit-transition: all 0.5s ease; background: 0px 0px; border: 0px; box-sizing: border-box; color: red; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;"><span style="-webkit-transition: all 0.5s ease; background: 0px 0px; border: 0px; box-sizing: border-box; color: red; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;"><b>Prag - deo 3/5 - četvrt grada - Stari Grad (<span style="-webkit-transition: all 0.5s ease; background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: 0px 0px; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; box-sizing: border-box; font-family: sans-serif; line-height: 21px; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; text-align: left; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;">Staré Město</span>)</b></span></span></a></span><br />
<span style="background-color: white; color: #7f8a94; font-family: 'Open Sans'; font-size: 14px; line-height: 25px;">-</span><span style="background-color: white; font-family: 'Open Sans'; font-size: 14px; line-height: 25px;"><b> 4.</b></span><span style="color: red;"><span style="background-color: white; font-family: 'Open Sans'; font-size: 14px; line-height: 25px;"> </span><span style="-webkit-transition: all 0.5s ease; background: 0px 0px; border: 0px; box-sizing: border-box; color: red; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;"><span style="-webkit-transition: all 0.5s ease; background: 0px 0px; border: 0px; box-sizing: border-box; color: red; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;"><a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/05/prag-deo-45-hradcani-praski-dvorac.html" style="-webkit-transition: all 0.5s ease; background: 0px 0px rgb(255, 255, 255); border: 0px; box-sizing: border-box; color: #2f3c4e; font-family: 'Open Sans'; font-size: 14px; line-height: 25px; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; text-decoration: none; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;" target="_blank"><b><span style="color: red;">Prag - deo 4/5 - četvrt grada - Hradčani (<span style="-webkit-transition: all 0.5s ease; background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: 0px 0px; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; box-sizing: border-box; font-family: sans-serif; line-height: 22.3999996185303px; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; text-align: left; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;">Hradčany)</span> - Praški dvorac (</span><span style="-webkit-transition: all 0.5s ease; background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: 0px 0px; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; box-sizing: border-box; font-family: sans-serif; line-height: 21px; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; text-align: left; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;"><span style="color: red;">Pražský hrad</span></span><span style="color: red;">)</span></b></a></span></span></span><br />
- <b>5.</b><span style="color: red;"><b> </b><a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/05/prag-deo-55-cetvrt-grada-visehrad.html" target="_blank"><span style="color: red;"><b>Prag - deo 5/5 - četvrt grada - Višehrad (<span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px; text-align: left;">Vyšehrad</span>)</b></span><b> </b></a></span><br />
<b>- 6. </b><a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/05/dvorac-ceski-sternberk-proslost-i.html" target="_blank"><span style="color: red;"><b>Dvorac Češki Šternberk - Prošlost i Sadašnjost</b></span></a></div>
</div>
Unknownnoreply@blogger.com1Karlovy Vary, Czech Republic50.2318521 12.87196159999996350.0692841 12.549238099999963 50.3944201 13.194685099999964tag:blogger.com,1999:blog-1310334729904272952.post-20820125015182750662015-05-08T21:39:00.000+02:002015-05-28T12:07:51.096+02:00Prag - deo 5/5 - četvrt grada - Višehrad (Vyšehrad)<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div style="text-align: justify;">
<b><br /></b>
<b><br /></b>
<b><br /></b>
<b>Višehrad </b>(Vyšehrad) me je u odnosu na ostale delove grada, <b>Novi grad, Malu Sranu, Stari grad i Hradčane sa Praškim dvorcem</b> impresionirao na jedan sasvim drugačiji način.</div>
<div style="text-align: justify;">
Ušuškan u zelenilu gustih krošnji stabala, na visokoj steni koja se ponosno uzdigla na desnoj obali reke Vltave, šarmirao je mirom, vreme ovde kao da je stalo...Nekako mi je delovao izolovan i zaboravljen, dok je sa druge strane opet delovao misteriozo i magično. Mase turista koje posete Prag retko da imaju u svojoj ponudi obilazak ovog najstarijeg dela slavne češke prestonice. Mahom ga obilaze ljudi koji dođu u sopstvenoj režiji, ili kao mi u vreme kada imamo slobodnih par sati nezavisno od agencije. Iz tog razloga i nema mnogo gužve, a nakon onolike vreve, skljocanja aparata, sudaranja i gurkanja sa rekom turista, ovde sam se osećala opušteno, pa su utisci od prethodnih dana mogli u miru da se sumiraju. U svojim tihim parkovima nudi istinsku duhovnu inspiraciju. Sa vrha brda se u miru mogla posmatrati reka koja preseca grad. Pogled na <b>Karlov most</b>, odavde je tek dočaravao svu njegovu lepotu, a Prag mi je bio kao na dlanu. Panorama grada je izvanredna.</div>
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgXuXYYbPCn5Z9C5ITYnajVVSkiTse7rObYiV5Blafi8zI3qy3-OwJ6UyZEpgXogrJczCSpDW27jmXqh6uIaoCOS85GMD83_RSIgcf73bvy9UIqPzvyPRPHPO-50ZSx9jfMic3beM9mEF6I/s1600/visehrad-2.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgXuXYYbPCn5Z9C5ITYnajVVSkiTse7rObYiV5Blafi8zI3qy3-OwJ6UyZEpgXogrJczCSpDW27jmXqh6uIaoCOS85GMD83_RSIgcf73bvy9UIqPzvyPRPHPO-50ZSx9jfMic3beM9mEF6I/s1600/visehrad-2.jpg" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<b style="text-align: justify;">Crkva Sv.Petra i Pavla</b></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<b style="text-align: justify;"><br /></b></div>
<div style="text-align: justify;">
Viešhrad je malo izolovan od centra, ali se do njega može stići metroom ili ako ste za šetnju, putem od reke vrlo lako ćete do njega stići. Sa svojim vitkim tornjevima je neodvojivi deo Praga.</div>
<div style="text-align: justify;">
U IX i X veku na mestu današnjeg Praga na obe obale Vltave postojala su dva grada: <b>Višehrad na desnoj obali Vltave i Praški zamak (Prazsky hrad) na levoj</b>. Kasnije su na levoj strani u podnožju <a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/05/prag-deo-45-hradcani-praski-dvorac.html" target="_blank"><b><span style="color: red;">Praškog zamka (hrada)</span></b> <span style="color: #0b5394;"><b>(pročitaj više...)</b></span></a> nastala dva naselja-<a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/05/prag-deo-45-hradcani-praski-dvorac.html" target="_blank"><span style="color: red;"><b>Hradčani (Hradčany)</b></span> <span style="color: #0b5394;"><b>(pročitaj više...)</b></span></a> i <a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/05/prag-deo-25-cetvrt-grada-mala-strana.html" target="_blank"><span style="color: red;"><b>Mala Strana</b></span> <b><span style="color: #0b5394;">(pročitaj više...)</span></b></a>, dok je na desnoj strani nastao u susedstvu Višehrada prvo <a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/05/prag-deo-35-cetvrt-grada-stari-grad.html" target="_blank"><span style="color: red;"><b>Stari grad (Stare Mesto)</b></span> <b><span style="color: #0b5394;">(pročitaj više...)</span></b></a>, a zatim i <a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/05/prag-deo-15-cetvrt-grada-novi-grad-nove.html" target="_blank"><b><span style="color: red;">Novi Grad (Nove Mesto)</span> <span style="color: #0b5394;">(pročitaj više...)</span></b></a>. </div>
<div style="text-align: justify;">
Godine 1784.god. je zajedno sa ostalim istorijskim gradovima (Stari Grad, Mala Strana, Hradčani i Novi Grad) ušao u sastav jedinstvenog Praga kao jedna od njegoih četvrti.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Izgradnja ovog mesta je povezana sa legendom koja govori o <b>princezi Libuše</b> koja je usnila proročki san i predvidela buduću slavu Praga. Nakon tog sna, princeza je, popevši se na najviši vrh Višehrada, prstom pokazala ka gustim šumama i rekla: <i><span style="color: #0b5394;">"Tamo su četiri elementa u skladu - plodno tlo, zdrav vazduh, dovoljno šume za vatru i čista voda. Tamo ćete sresti čoveka koji delje prag. Tu podignite dvorac i nazovite ga </span><span style="color: red;">Prag</span><span style="color: #0b5394;">, po kućnom pragu koji taj čovek delje"</span></i>. Njen san se obistinio a grad koji je sagrađen dobio je svoje ime po reči prag (prah), odnosno <b>Praha</b>. </div>
<div style="text-align: justify;">
Tako se današnja metropola razvila oko utvrđenja Višehrad, koja i danas ponosno svojom lepotom krasi obe obale Vltave.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Višehradsko brdo</b> je u X veku pored Hradčana bila <b>druga prestonica</b> vladara iz dinastije Premisla. U XI veku je prvi češki vladar-kralj Vlatislav I na ovom brdu sagradio svoju rezidenciju i u nju se iz Hradčana preselio. U njoj se i krunisao kraljevskom krunom <b>kraljevstva Bohemija</b> (stari naziv za češko kraljevstvo) i Poljske 1085.god. Ostaci tog zamka i danas sa ponosom stoje na vrhu visoke stene. Sam naziv brda <b>Višehrad</b> ima značenje – <b>visoko utvrđenje ili zamak na vrhu</b>.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Prestonica čeških vladara je 1140.god. ponovo prebačena u Hradčane, pa je Višehrad počeo od tada da gubi na svom značaju. Tek je Karlo IV Višehrad uključio u zidine Novog grada i odlučio da odatle počinje <b>Kraljevski put</b>, kojim će vladari u svečanoj povorci ići na krunisanje u Hradčane. Ovu odluku je doneo u znak poštovanja prema svojim davnim precima sa majčine strane. Iako se Karlo IV trudio, Višehrad ipak nije uspeo da se očuva. Husiti su ga osvojili i razorili 1420.god. i od tada je sve više počeo da propada. Habzburgovci su u XVII veku smestili garnizon u njemu, a od kraljevskih odaja napravili kasarne.</div>
<div style="text-align: justify;">
U utvrđenje se može ući kroz dve vrlo lepe kapije-kroz glavnu iz XVII veka-<span style="color: red;"><b>Taborsku kapiju</b></span> koja se nalazi na jugoistočnom kraju i unutrašnju baroknu <span style="color: red;"><b>Leopoldovu kapiju</b></span> koja je najelegantnija kapija tvrđave. Na drugoj strani bedema se nalaze ostaci gotske <span style="color: red;"><b>kapije Špički</b></span>, deo luka u kom se sada nalazi turist biro za informacije. To je sve što je ostalo od utvrđenja i svega što je izgrađeno u vreme vladavine Karla IV.</div>
<div style="text-align: justify;">
Na višehradskom bregu se uzdižu <b><span style="color: red;">crkva Sv.Petra i Pavla</span></b> sa tri oltara, <span style="color: red;"><b>bazilika Sv.Vavržinca</b></span> od koje su ostali samo delovi i <span style="color: red;"><b>Rotonda Sv.Martina</b></span> okružena stablima, takoreći skrivena u zelenilu. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi9Na8HCi3wAHVyT_4cmgxW5KQsdeAQslHyfVhlvwoM2KJSK5H29Kl-MbIzsCkRNyLHyHfb80mAa5lZ1mqHcZjgvNqoPAr8w20IiC5waObUbEw_ZYD9zzc_RwBcNVplqbzBdyXhyphenhypheniq4Bq80/s1600/visehrad-3.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi9Na8HCi3wAHVyT_4cmgxW5KQsdeAQslHyfVhlvwoM2KJSK5H29Kl-MbIzsCkRNyLHyHfb80mAa5lZ1mqHcZjgvNqoPAr8w20IiC5waObUbEw_ZYD9zzc_RwBcNVplqbzBdyXhyphenhypheniq4Bq80/s1600/visehrad-3.jpg" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<b style="text-align: justify;">Rotonda Sv.Martina</b></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<b style="text-align: justify;"><br /></b></div>
<div style="text-align: justify;">
<b><span style="color: red;">Rotonda</span></b> je jedna od najstarijih građevina i datira iz XI veka. Njena uloga nije uvek bila ona koja joj je i namenjena. U vreme kada je na brdu bio smešten garnizon ona je služila kao magacin za barut. U XIX veku je restaurirana i tada je dobila novi izgled, zanimljiv portal a unutra mural i oltar. Danas je nekako zaboravljena ali treba je posetiti, jer njena mala kula je filigranski ukrašena. U XIX veku su takođe obnovljene i obe crkve a brdo je pretvoreno u gradski park koji je okružen ostacima utvrđenja. Južno od crkve Svetog Petra i Pavla, nalazi se <span style="color: red;"><b>Višehradska bašta</b>,</span> sa četiri statue na osnovu češke legende; Libuše, Premisl, Šarka i Ctirad. </div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhE0a_od_ptFcrjRF1JDmTGEGugKCDYwtFWZpxUpI3sQ0U_gGd3x1e4Gcy4Ei241GK3AI36CkjeXWhvK2g6Y_yQwm2qAnKa5CoVBZtnuhwvVPy0BERzYZacDIvEN4MWLrI5VByYrsczOfNd/s1600/visehrad-5.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhE0a_od_ptFcrjRF1JDmTGEGugKCDYwtFWZpxUpI3sQ0U_gGd3x1e4Gcy4Ei241GK3AI36CkjeXWhvK2g6Y_yQwm2qAnKa5CoVBZtnuhwvVPy0BERzYZacDIvEN4MWLrI5VByYrsczOfNd/s1600/visehrad-5.jpg" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<span style="text-align: justify;"><b>Statue iz češke legende: Libuše, Premisl, Šarka i Ctirad</b></span></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<span style="text-align: justify;"><b><br /></b></span></div>
<div style="text-align: justify;">
Na višehradskom brdu se nalaze još i crkvena rezidencija, zemunice, parkovi i <b>groblje "Slavin" </b>na kom je sahranjeno više od 600 slavnih ličnosti iz češke istorije i oblasti kulture, među kojima su i kompozitori <b>Dvoržak i Smetana</b>... </div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
<span style="text-align: justify;">Samo groblje je jedinstvena umetnička celina, skladno uklopljena u svoju okolinu. Za Višehrad se može reći i da je galerija pod vedrim nebom jer se u letnjem periodu na brdu održavaju izložbe, predstave i koncerti.</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<div style="text-align: left;">
<br /></div>
</div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Na kraju mog druženja sa Pragom, mogu vam dati par korisnih preporuka:</b><br />
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Po povratku sa Višehradskog brda častite sebe <b>tradicionalnim kobasicama</b>, onim koje su najukusnije kupljene na uličnim tezgama i kioscima za uz put, a možete ih naručiti i sa točenim pivom. Ako imate vremena i ipak bi da negde sednete, počastite se čuvenim specijalitetom "<b><span style="color: red;">knedličke</span></b>", knedlicama koje su dodatak uz jela sa mesom i raznim sosevima. Prag ne smete da napustite a da ih ne probate. Češka kuhinja je vrlo ukusna ali ni malo nije dijetetska. U ishrani dominiraju svinjetina, krompir, hleb, pivo i pavlaka. Knedlice mogu biti obične, od pšeničnog brašna, od krompira ili voćne. Moj izbor su bile knedličke sa gulašem a cene su zaista simbolične. One su inače omiljene kod meštana, pa mi je to ulilo sigurnost da neću pogrešiti. Verovali ili ne i nisam, mogu reći da bih opet u Češku na po još jednu porciju. Na kraju nisam mogla da odolim a ne probam i voćne. One su tek pravi specijalitet.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Iako je Prag za posetu aktuelan u svako doba godine, ipak, najbolje je da vas prvi "sastanak" sa ovom slovenskom "damom" izaberete u kasno proleće ili ranu jesen kada je ova "dama" i najzavodljivija.. Prag možete razgledati sa reke, iz otvorenog turističkog autobusa. Tu su i fijakeri, a za one sa dubljim džepom na raspolaganju su i oldtajmeri. Ako želite ulaziti u muzeje, popeti se na prelepe kule sa kojih se Prag vidi kao na razglednici, birajte da odete van sezone i izbegnete gužve koje stvaraju turisti po uskim ulicama, muzejima i pivnicama. Zbog kratkih dana tokom zime i kasne jeseni, posetu Pragu vam ne bih preporućila. Toliko toga grad nudi, da je žalosno ne obići sve i iz tog razloga je ipak potreban što duži dan.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b style="-webkit-transition: all 0.5s ease; background: 0px 0px rgb(255, 255, 255); border: 0px; box-sizing: border-box; font-family: 'Open Sans'; font-size: 14px; line-height: 25px; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;"><span style="color: black;">Ostale putopise iz Češke možete čitati na sledećim linkovima:</span></b><br />
<span style="background-color: white; color: #7f8a94; font-family: 'Open Sans'; font-size: 14px; line-height: 25px;">-</span><span style="background-color: white; font-family: 'Open Sans'; font-size: 14px; line-height: 25px;"><b> 1.</b></span><span style="background-color: white; color: #7f8a94; font-family: 'Open Sans'; font-size: 14px; line-height: 25px;"> </span><a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/05/prag-deo-15-cetvrt-grada-novi-grad-nove.html" style="-webkit-transition: all 0.5s ease; background: 0px 0px rgb(255, 255, 255); border: 0px; box-sizing: border-box; color: #2f3c4e; font-family: 'Open Sans'; font-size: 14px; line-height: 25px; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; text-decoration: none; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;" target="_blank"><span style="-webkit-transition: all 0.5s ease; background: 0px 0px; border: 0px; box-sizing: border-box; color: red; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;"><span style="-webkit-transition: all 0.5s ease; background: 0px 0px; border: 0px; box-sizing: border-box; color: red; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;"><b>Prag - deo 1/5 - četvrt grada - Novi Grad (<span style="-webkit-transition: all 0.5s ease; background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: 0px 0px; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; box-sizing: border-box; font-family: sans-serif; line-height: 21px; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;">Nové město</span>)</b></span></span></a><span style="color: black;"><b><br style="-webkit-transition: all 0.5s ease; background-color: white; box-sizing: border-box; font-family: 'Open Sans'; font-size: 14px; line-height: 25px; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; transition: all 0.5s ease;" /></b></span><span style="background-color: white; font-family: 'Open Sans'; font-size: 14px; line-height: 25px;"><span style="color: #7f8a94;">- </span><b>2.</b><span style="color: #7f8a94;"> </span></span><a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/05/prag-deo-25-cetvrt-grada-mala-strana.html" style="-webkit-transition: all 0.5s ease; background: 0px 0px rgb(255, 255, 255); border: 0px; box-sizing: border-box; color: #2f3c4e; font-family: 'Open Sans'; font-size: 14px; line-height: 25px; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; text-decoration: none; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;" target="_blank"><span style="-webkit-transition: all 0.5s ease; background: 0px 0px; border: 0px; box-sizing: border-box; color: red; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;"><span style="-webkit-transition: all 0.5s ease; background: 0px 0px; border: 0px; box-sizing: border-box; color: red; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;"><b>Prag - deo 2/5 - četvrt grada - Mala Strana (<span style="-webkit-transition: all 0.5s ease; background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: 0px 0px; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; box-sizing: border-box; font-family: sans-serif; line-height: 21px; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; text-align: left; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;">Malá Strana</span>)</b></span></span></a><br />
<span style="background-color: white; color: #7f8a94; font-family: 'Open Sans'; font-size: 14px; line-height: 25px;">-</span><span style="background-color: white; font-family: 'Open Sans'; font-size: 14px; line-height: 25px;"><b> 3.</b></span><span style="background-color: white; color: #7f8a94; font-family: 'Open Sans'; font-size: 14px; line-height: 25px;"> </span><a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/05/prag-deo-35-cetvrt-grada-stari-grad.html" style="-webkit-transition: all 0.5s ease; background: 0px 0px rgb(255, 255, 255); border: 0px; box-sizing: border-box; color: #2f3c4e; font-family: 'Open Sans'; font-size: 14px; line-height: 25px; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; text-decoration: none; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;" target="_blank"><span style="-webkit-transition: all 0.5s ease; background: 0px 0px; border: 0px; box-sizing: border-box; color: red; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;"><span style="-webkit-transition: all 0.5s ease; background: 0px 0px; border: 0px; box-sizing: border-box; color: red; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;"><b>Prag - deo 3/5 - četvrt grada - Stari Grad (<span style="-webkit-transition: all 0.5s ease; background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: 0px 0px; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; box-sizing: border-box; font-family: sans-serif; line-height: 21px; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; text-align: left; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;">Staré Město</span>)</b></span></span></a><br />
<span style="background-color: white; font-family: 'Open Sans'; font-size: 14px; line-height: 25px;">-</span><span style="background-color: white; font-family: 'Open Sans'; font-size: 14px; line-height: 25px;"><b> 4.</b></span><span style="background-color: white; color: #7f8a94; font-family: 'Open Sans'; font-size: 14px; line-height: 25px;"> </span><span style="-webkit-transition: all 0.5s ease; background: 0px 0px; border: 0px; box-sizing: border-box; color: red; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;"><span style="-webkit-transition: all 0.5s ease; background: 0px 0px; border: 0px; box-sizing: border-box; color: red; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;"><a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/05/prag-deo-45-hradcani-praski-dvorac.html" style="-webkit-transition: all 0.5s ease; background: 0px 0px rgb(255, 255, 255); border: 0px; box-sizing: border-box; color: #2f3c4e; font-family: 'Open Sans'; font-size: 14px; line-height: 25px; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; text-decoration: none; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;" target="_blank"><b><span style="color: red;">Prag - deo 4/5 - četvrt grada - Hradčani (<span style="-webkit-transition: all 0.5s ease; background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: 0px 0px; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; box-sizing: border-box; font-family: sans-serif; line-height: 22.3999996185303px; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; text-align: left; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;">Hradčany)</span> - Praški dvorac (<span style="-webkit-transition: all 0.5s ease; background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: 0px 0px; background-repeat: initial; background-size: initial; border: 0px; box-sizing: border-box; font-family: sans-serif; line-height: 21px; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; text-align: left; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;">Pražský hrad</span>)</span></b></a></span></span><br />
<span style="-webkit-transition: all 0.5s ease; background: 0px 0px; border: 0px; box-sizing: border-box; color: red; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;"><span style="-webkit-transition: all 0.5s ease; background: 0px 0px; border: 0px; box-sizing: border-box; color: red; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;"><span style="color: #444444;">- </span><b><span style="color: #444444;">5.</span> </b><a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/05/karlove-vari-karlovy-vary-jedinstveni.html" target="_blank"><span style="color: red;"><b>Karlove vari (Karlovy vary) - jedinstveni dragulj Češke</b></span></a></span></span><br />
<span style="-webkit-transition: all 0.5s ease; background: 0px 0px; border: 0px; box-sizing: border-box; color: red; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;"><span style="-webkit-transition: all 0.5s ease; background: 0px 0px; border: 0px; box-sizing: border-box; color: red; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; transition: all 0.5s ease; vertical-align: baseline;"><b><span style="color: #444444;">- 6. </span></b><a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/05/dvorac-ceski-sternberk-proslost-i.html" target="_blank"><span style="color: red;"><b>Dvorac Češki Šternberk - Prošlost i Sadašnjost</b></span></a></span></span></div>
</div>
Unknownnoreply@blogger.com0Vyšehrad, 140 00 Praha-Praha 4, Czech Republic50.063140999999987 14.4305200000000010.36862549999998606 -68.1866675 90 97.0477075tag:blogger.com,1999:blog-1310334729904272952.post-27243134559818877822015-05-07T21:17:00.000+02:002015-05-28T12:07:27.766+02:00Prag - deo 4/5 - Hradčani - Praški dvorac ( Hradčany - Pražský hrad )<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div style="text-align: justify;">
<br />
<br />
<br />
U jednom od prethodnih putopisa <a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/05/prag-deo-25-cetvrt-grada-mala-strana.html" target="_blank"><b><span style="color: red;">Prag - deo 2/5 Mala Strana</span> </b><span style="color: #0b5394;"><b>(pročitaj više...)</b></span></a><b>,</b> tek sam načela priču o <b><span style="color: red;">Hradčanima (Hradčany) i Praškom dvorcu (Pražský hrad)</span></b>. Radi boljeg upoznavanja i želje da budućim posetiocima olakšam snalaženje, nastaviću priču kao posebnu celinu.</div>
<div style="text-align: justify;">
Prilikom obilaska <b>Male Strane</b>, došli smo do velikog trga koji se nalazi ispred ulaza u <b>Hradčane-Hradčanskog trga</b> na kom su smeštene mnogobrojne barokne palate i rezidencije. Jedna od njih je i <b>Schwarzenbersky Palac</b>. Ova je palata prvobitno izgrađena za porodicu Lobkovič. Vremenom je promenila više vlasnika dok 1719.god. nije prešla u vlasništvo porodice Schwarzenbersg. Od 1945.god. u njoj je smešten <b>Vojni muzej</b>.</div>
<div style="text-align: justify;">
Najvažniji objekat na Hradčanskom brdu je <b><span style="color: red;">Praški dvorac (Pražský hrad)</span></b> po kojem je deo grada, kao i brdo, dobio naziv.<b> Hrad=zamak=dvorac</b>.<br />
Hradčani, odnosno Hradčansko brdo sa Praškim dvorcem se nalazi na levoj obali Vltave i u njemu oduvek bije srce Čeha. To je najvažnije mesto ne samo u Pragu, već i u celoj Češkoj. Sagradio ga je u devetom veku princ Borivoj, a dvorac se od tadašnje drvene tvrđave okružene zemljanim bedemom transformisao u impozantnu građevinu kakvom je danas znamo. Hradčani su u stvari kompleks dvoraca koji se više pruža horizontalno a ne vertikalno i kao takav, Praški dvorac je <b>po Ginisovoj knjizi rekorda najveći na svetu.</b> Zauzima površinu od 70 000 metara kvadratnih, 570 metara je dugačak a 128 širok.<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjumg-Qj-vH0Vke6FYSXJdGrvelzRCVUn7OofkjQCsGN1EJjlhafvBaJzaARl0o3lkPc5fvcqtJ7mf7aTgXn_JuHtBAv4dLToaBqx83j3R4poJCjiU2meNOr48x8HoTzaWAVsjq1TuCHYx0/s1600/prag1-2.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjumg-Qj-vH0Vke6FYSXJdGrvelzRCVUn7OofkjQCsGN1EJjlhafvBaJzaARl0o3lkPc5fvcqtJ7mf7aTgXn_JuHtBAv4dLToaBqx83j3R4poJCjiU2meNOr48x8HoTzaWAVsjq1TuCHYx0/s1600/prag1-2.jpg" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<b>Praški dvorac - (Pražský hrad)</b></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<b><br /></b></div>
</div>
<div style="text-align: justify;">
<b><span style="color: red;">Praški hrad (Praška tvrđava) </span></b>je smešten na uzvišici. Zamak dominira pogledom skoro iz svakog dela Praga. Sama veličina kompleksa je zapanjujuća: tri dvorišta, zidine i vrtovi, kao Mali Grad na desnoj strani.</div>
<div style="text-align: justify;">
Svaki vladar je dvorcu dodavao neko svoje obeležje, tako da dvorac predstavlja mešavinu stilova. Na dvorcu su izvršene četiri velike rekonstrukcije, ali je zadržao klasičan izgled koji je dobio u XVIII veku tokom vladavine Marije Terezije. Oduvek je bio sedište čeških vladara, ali i <b>zvanična rezidencija</b>. Sedište je Predsednika Republike, istorijsko i političko sedište grada i države.</div>
<div style="text-align: justify;">
Glavni ulaz u Praški zamak je sa mesta koje se zove <b>Hradčanski trg (Hradčanske namesti).</b> Ulazna kapija je ukrašena <b>skulpturom "Borba titana"</b>. To su dva monumentalna kipa titana koji se bore, tako da stražari koji nepomično stoje na ulazu, deluju sićušno i bespomoćno u odnosu na njih. Pokušavamo da odvučemo pažnju stražara, ali čini mi se da čak i ne trepću. Stajemo kraj njih da se fotografisemo dok oni i dalje stoje u stavu mirno.<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjVX2E-WtJbfhBdeBrjtaZg-BAcLeLIrd30Yqp80Xt6NzLe6oLnQrbhYq_cMNTJmftzwmky1jpkiv948LUGbbZPRF8ildKhLWC8OSO7VNIFVLp69LxHNGHk8ri0xH3s_EhyntHAk-MBLetP/s1600/Praski-dvorac-borba-titana.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjVX2E-WtJbfhBdeBrjtaZg-BAcLeLIrd30Yqp80Xt6NzLe6oLnQrbhYq_cMNTJmftzwmky1jpkiv948LUGbbZPRF8ildKhLWC8OSO7VNIFVLp69LxHNGHk8ri0xH3s_EhyntHAk-MBLetP/s1600/Praski-dvorac-borba-titana.jpg" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<b>Ulaz u Praški dvorac-statue "Borba Titana"</b></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<b><br /></b></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
</div>
<div style="text-align: justify;">
Kompleks Praškog zamka čine: <b>Kraljevski dvorac, Katedrala Sv.Vita, Romanska bazilika Sv.Đorđa, manastir Sv.Đorđa, Stara Kraljevska palata, letnjikovac kraljice Ane</b> iz XVI veka koja je poznata kao <b>Belvedere, Rosenberg palata, Nova kraljevska palata, Španska sala, Rudolfova galerija, vrt na južnoj strani, Kraljevski vrt, Plesna dvorana, škola jahanja, Burgraova kuća, Lobkovič palata, bajkovita Zlatna ulica</b> u kojoj je nekada živeo slavni pisac Franc Kafka u plavo okrečenoj kući na br.22, baštice i vrtovi, <b>kule Daliborka i Mihulka (barutna kula)</b>, uličice i šarolika dvorišta, pa tako možemo reći da su Hradčani grad u gradu.</div>
<div style="text-align: justify;">
Dvorac je u letnjoj sezoni (01.04. - 31.10.) otvoren od 5.00 h - 24.00 h, a u zimskoj (01.11. - 31.03.) od 6.00 h - 23.00 h.</div>
<div style="text-align: justify;">
Po temeljima dvorca i vrtovima možemo lutati bez ulaznice, ali da bismo ušli u prostorije i obišli unutrašnjost istorijskih zgrada, one su nam potrebne.</div>
<div style="text-align: justify;">
Istorijske znamenitosti unutar dvorca otvorene su svakoga dana osim 24.12. u letnoj sezoni (01.04. - 31. 10.) od 9.00 - 18.00 a u u zimskoj sezoni (01.11. - 31.03.) od 9.00 - 16.00 dok su prostorije koje koristi predsednik Češke Republike otvorene za posetioce svake prve subote u mesecu, nakon 8. maja.</div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Ulaznice su nam potrebne</b> za Katedralu Sv.Vita, Staru kraljevsku palatu, Baziliku Sv.Đorđa, Zlatnu ulicu sa tornjem Daliborka, izložbu “Priča o Praškom dvorcu”, Likovnu galeriju Praškoga dvorca koja je smeštena u impozantnoj Španskoj sali, Barutni toranj, Palatu Rosenberg, veliki južni toranj katedrale Sv.Vida. Prodajnih mesta je nekoliko, poput informativnih centara pokraj katedrale Sv.Vita i Zlatne ulice. Cena za sve navedene građevine je 300 CZK, dok za decu, mlade i studente do 26 godina postoji popust od 50 odsto. Naravno, mogu se kupiti i pojedinačne ulaznice za neku od znamenitosti.</div>
<div style="text-align: justify;">
Za šetnju i obilazak Praškog dvorca odvojte bar polovinu dana, ponesite sa sobom vedro raspoloženje i obavezno obujte udobnu obuću. </div>
<div style="text-align: justify;">
1918.god je osnovana <b><span style="color: red;">Predsednička garda</span></b>, te godine je i zamak postao dom čehoslovačkog predsednika. Kada prođemo kroz kapiju sa titanima i stražarima ulazimo u <b>Prvo dvorište</b>. Ovo prvo dvorište je mesto gde se u podne vrši pompezna <b>ceremonija smene straže</b>, koja je okupila veliki broj turista i potrajala je sigurno 40-ak minuta. Svečana promena straže uključuje trube i fanfare. Svečanost sa zastavom održava se jednom dnevno u 12:00 dok se promena straže kraj kapije dvorca odvija na svakih sat vremena od 7:00 do 20:00 u letnjoj sezoni i od 7:00 do 18:00 u zimskoj sezoni.</div>
<div style="text-align: justify;">
U <b>Drugom dvorištu</b> se nalaze barokna <b>Kolova fontana i kapela Sv.Krsta</b> iz XVIII veka u kojoj se nalazi nakit iz riznice katedrale. Od Drugog dvorišta, dvorac odvaja ranobarokna <b>Matejeva kapija</b> iz 1614.god. Od ovog dvorišta stazom možemo doći do <b>Kraljevskog vrta</b>. Bašta je otvorena od 10:00 do 18:00 ali je zimi zatvorena. </div>
<div style="text-align: justify;">
Na suprotnoj strani, u severnom delu dvorca u nekadašnjim carskim štalama, nalazi se <b>Galerija slika Praškog zamka</b> sa delima iz vremena vladavine Rudolfa II. U carskim konjušnicama koje su se nekada nalazile na ovom mestu, pronađeno je mnogo slika iz XVI i XVII veka. Među njima su i dela Ticijana (“Mlada žena u kupatilu”), Tintoreta (“Hrist sa ženom uhvaćenom u preljubi”), Rubensa (“Skup olimpijskih Bogova”), Veronezea, Brandla i drugih, koja su potom rekonstruisana i danas čine izložbenu kolekciju, a galerija u kojoj se ova dela nalaze, zove se <b><span style="color: red;">Rudolfova galerija</span></b>. U <b>Španskoj sali</b> se takođe mogu videti umetnička dela izuzetne vrednosti. Cena pojedinačne ulaznice za odrasle je150 CZK ali je za javnost otvorena svega dva puta godišnje - prve subote nakon 8. maja i prve subote nakon 28. oktobra.</div>
<div style="text-align: justify;">
U okviru ovog Drugog dvorišta, nalazi se i <b>Kraljevska ergela</b>. Na putu do Trećeg dvorišta se prolazi pored <b>Nove Kraljevske palate</b> u kojoj se nalaze prostorije <b>sadašnjeg češkog predsednika.</b></div>
<div style="text-align: justify;">
Pored Rudolfove galerije ulazimo u <b>Treće dvorište</b>, tzv. <b>Dvorište Katedrale</b>. Nad njim dominira <b><span style="color: red;">Katedrala Sv.Vita</span></b> koja zauzima veći deo ovog prostora.<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
Najveća je crkva u celoj Češkoj. Bezuspešno pogledom pokušavam da obuhvatim celo zdanje gledajući odozdo njene monumentalne trospratne kule. U objektiv apareta je tek nemoguće obuhvatiti je celu, pa zato i ne pokušavajte. Izgubićete dragoceno vreme, bolje uživajte u samom pogledu. Izgradnja Katedrale trajala je čak pet vekova. Započeta je 1344. na mestu iznad nekadašnje rotonde iz X veka. Husitski ratovi su prekinuli gradnju iako je hram nedovršen ipak služio vernicima. Završena je tek posle pola veka, u periodu od 1873-1929. Katedrala je napravljena u gotskom stilu.</div>
Dugačka je 124 m, široka 61 m, a toranj se uzdiže do visine od 34 m iznad glavnog broda, sa 287 stepenika i predstavlja najvišu tačku u Pragu. U njoj su se obavljali <b>obredi krunisanja čeških kraljeva</b>, kraljevstva Bohemija, venčanja, sahrane i krštenja kraljevske dece. Početkom XX veka je završen i preostali deo hrama, fasada i dve prelepe kule. Na ulazu u katedralu se nalazi prozor iz XIX veka u obliku rozete koji je ukrašen vitražem koji prikazuje stvaranje sveta.<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjxLMdZOuiGMgtdOrRJl-gt2nIMAVTKV6HIkGN_wELtfPFKdRFSDdePhYZ0doW32gRwxWDa4HGk0e62h3Uw7AmbLNECr67B_S9ngfZsI5_7gN_e_Zh25zGQ83_QafFtjxQr4VGye0JAlR_-/s1600/Katedrala-sv-vita-prag.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjxLMdZOuiGMgtdOrRJl-gt2nIMAVTKV6HIkGN_wELtfPFKdRFSDdePhYZ0doW32gRwxWDa4HGk0e62h3Uw7AmbLNECr67B_S9ngfZsI5_7gN_e_Zh25zGQ83_QafFtjxQr4VGye0JAlR_-/s1600/Katedrala-sv-vita-prag.jpg" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<b>Katedrala Sv.Vita</b></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<b><br /></b></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
</div>
<div style="text-align: justify;">
U Katedralu ulaz je slobodan prvih desetak metara, ali ako je želite videti celu, onda se plaća. Otvorena je svakoga dana od 9:00-17:30 sem nedelje kada je otvorena od 12:00-17:30.</div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Najlepša </b>od 22 kapelice u unutrašnjosti katedrale je ona u kojoj su smeštene relikvije Sv.Vaclava, češkog princa iz X veka: stotine komada poludragog kamenja koje ukrašavaju slike svetaca na pozlaćenim zidovima iz XIV veka. Kapelu je sagradio Karlo IV u čast Sv.Vaclava-zaštitnika Češke. U sredini kapele je nadgrobni spomenik sveca a u uglu je ulaz u <b>Krunidbenu odaju </b>u kojoj se <b>čuvaju krune čeških kraljeva</b>, pa i kruna Sv.Vaclava, skiptar i jabuka Ferdinanda I, kao i plašt u kom se krunisao Karlo IV. Ključeve od riznice ima predsednik Češke i još šest najvažnijih funkcionera i crkvenih velikodostojnika. Na ovaj način riznica je zaštićena jer niko ne može ući sam. U "<b>Krunidbenim odajama</b>" stalna je izložba zbirke krunskih dragulja Bohemije (srednjevekovno ime za Češku), ali je retko otvorena za javnost. "Kripta" je poslednje počivalište mnogih kraljeva i kraljica Bohemije.</div>
<div style="text-align: justify;">
U sredini katedrale je veliki podijum, na njemu je kraljevski mauzolej ograđen renesansnom rešetkastom ogradom gde počiva kralj Ferdinand I Habzburški. Najreprezentativniji nadgrobni spomenik je <b>spomenik pod baldahinom Sv.Jana Nepomuka</b> iz 1729.god. Za pravljenje ovog spomenika utrošeno je preko dve tone srebra. Svetac kleči na srebrnom mrtvačkom kovčegu kog drže anđeli.</div>
<div style="text-align: justify;">
Sa južne strane katedrale Sv.Vita, gde je nekada bio glavni ulaz, vidi se zvonik katedrale sa najvećim zvonom u Češkoj. Desno od zvonika je potresan prikaz Strašnog suda, kraja života na zemlji. </div>
<div style="text-align: justify;">
Odmah do Katedrale se nalazi <b><span style="color: red;">Stari Kraljevski dvorac</span></b> koji se smatra najvažnijom građevinom Hradčana. Od početka gradnje u XII veku više puta je prepravljan. Uz <b>Konjaničke stepenice</b> su se nekada peli vitezovi, ulazeći u jednu od dvorana, u kojoj su se borili na konjicčkim turnirima. Slavna <b>Vladislavska sala</b> iz XV veka koja se nalazi u Starom Kraljevskom dvorcu je najveća sala u Evropi u kojoj su se priređivale gozbe, balovi, viteški turniri, ali i krunisanje kraljeva. Danas u njoj predsednici Češke polažu zakletvu. I ona je isto kao i Rudolfova galerija otvorena za javnost samo dva puta godišnje - prve subote nakon 8. maja i prve subote nakon 28. oktobra. Cena ulaznice je takođe 150 CZK.</div>
<div style="text-align: justify;">
Iza katedrale se nalazi bašta restoran u kom pravimo predah uz osveženje a zatim nastavljamo dalje i stižemo do <b><span style="color: red;">bazilike Sv.Đorđa</span></b>, koja je druga najstarija crkva u Pragu. Osnovao ju je vojvoda Vratislav I od Češke, a ostaci prve češke mučenice – vojvotkinje Ljudmile – smešteni su ovde 925.godine. 973.god. crkva je proširena zahvaljujući osnivanju biskupije Sv.Đordja, a obnova je dovela do trobrodne bazilike u ranoromaničkom stilu. 1142.god. požar je teško oštetio zgradu, ali obnovljena je u crkvu kakvu danas možemo videti. <b>Benediktinski manastir Sv.Đorđa</b> na ovom prostoru je najstariji češki manastir. Osnovao ga je princ Boleslav i njegova sestra Mlada 973.god. Srušen je 1782. U kompleksu se nalazi <b>Nacionalna galerija</b> od 1976.god kada je kompleks rekonstruisan i sadrži razne kolekcije rane češke umetnosti iz razdoblja gotike i baroka. Pojedinačna cena ulaznice za odrasle je 150 CZK.</div>
<div style="text-align: justify;">
U “<b>Dvorskim vrtovima</b>” se nalazi <b><span style="color: red;">Kraljevski letnjikovac Sv.Ane</span></b>-najznačajnija i najlepša renesansna građevina u Pragu, čija je izgradnja završena 1563. poznata je i po nazivu <b>Zamak Belvedere</b>. Sadrži čuvenu “<b>Pevajuću fonatanu</b>” na kojoj proticanje vode proizvodi muziku. Fontana je delo Tomaša Jarosa iz 1568.god.</div>
<div style="text-align: justify;">
Šetajući Hradčanima uspeli smo videti još i <b><span style="color: red;">Strahovski manastir</span></b> u romanesknom stilu, u kom se nalazi <b>Bogorodičina crkva i Strahovska biblioteka</b> sa Teološkom većnicom iz 1679. i Klasičnom filozofskom većnicom iz 1794. Prvi manastir je napravljen još 1140. na teško dostupnom uzvišenju i postao je stecište učenih ljudi i hodočasnika. Ispred manastira je bila straža, pa je manastir zato i dobio ime <b>Strahov (češki “strahovat”-straža)</b>. U manastirskoj biblioteci se nalazi mnogo starih rukopisa velike istorijske vrednosti poput Jevanđelja iz X veka. Ulaznica za Strahovsku biblioteku košta 80 CZK i otvorena je svakoga dana od 9:00-12:00 i od 13:00-17:00.</div>
<div style="text-align: justify;">
Iznad Praškog zamka se nalazi <b><span style="color: red;">Loreta, crkva Sv.Marije Loretanske</span></b>, koja je počela da se gradi 1626.god. Sadrži i baroknu crkvu iz 1735. u čijoj se kuli nalazi 30 zvona. U njoj je “<b>Praško sunce</b>”, luster ukrašen sa 6222 dijamanta. Napravljen je u Beču 1699.god. i bio je poklon vojvotkine Ljudmile iz Kolovrata Mariji Loretanskoj. Za posete je otvorena od utorka do nedelje 9:00-12:00 i od 13:00-16:30. Cena ulaznice je 110 CZK, dozvola za fotografisanje je 100 CZK, a može se uzeti i audio vodič na nekoliko jezika po ceni od 150 CZK.</div>
<div style="text-align: justify;">
<b><span style="color: red;">Lobkovič palata</span></b> - izgrađena je tokom XVI veka od strane porodice Pernštajn, a potom je 1627. postala vlasništvo Poliksene Lobkovič. Dograđena je u periodu od 1651-1658. Od 1983. predstavlja <b>deo Nacionalnog muzeja</b> i sadrži neka dela češke umetnosti, uključujući i kopije kruna čeških kraljeva.</div>
<div style="text-align: justify;">
<b><span style="color: red;">Barutna kula Muhulka</span></b> je takođe sagrađena kao deo utvrđenja iz XIII veka. Prečnik kule je 20 m i povremeno je služila kao skladište za barut. Do 1982.godine u kuli su se nalazili laboratorija jednog alhemičara i zvono iz vremena kralja Rudolfa II. U Mihulka kuli se takođe nalazi i <b>Muzej igračaka</b>, koji nema ništa sa dvorcem, ali sadrži neke vrlo interesantne stare i nove igračke. Lutke koje liče na decu, kuhinje, sudići, mali servisi, vojnici, železnice, brodovi, kamioni. Barutni toranj (cena za odrasle 50 CZK). </div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="color: red;"><b>Valenštajnski vrt</b> </span>- podignut je 1630. u tada modernom stilu manirizma, obuhvata malo jezero pravilnog oblika, pećinu sa veštačkim ukrasima i motivima iz grčke mitologije, fontanu, vrt sa ružama, magnolijama i japanskim trešnjama, statue koje su kopije originalnih radova Adrijana de Vraja iz 1926. i 1927. godine. U njegovim prelepim baštama je sniman i deo filma o Betovenu iz 1994. godine sa Geri Oldmanom u glavnoj ulozi <b>(Immportal Beloved)</b>.<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEinK49iMIv8EbqprtQho4-DBa1IEjS4EEePQxSdBjt7pSseaEkls9AxubFMu4uehfdeBDNs6NJieoYctbv6L2z2Ue9n-5p5cK1lz6DQSlExKAMZvG6dMx3mUXVRG250Mfev0RZAnaobelZw/s1600/Valenstajn+palata-Prag.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEinK49iMIv8EbqprtQho4-DBa1IEjS4EEePQxSdBjt7pSseaEkls9AxubFMu4uehfdeBDNs6NJieoYctbv6L2z2Ue9n-5p5cK1lz6DQSlExKAMZvG6dMx3mUXVRG250Mfev0RZAnaobelZw/s1600/Valenstajn+palata-Prag.jpg" /></a></div>
<div style="text-align: center;">
<span style="font-weight: bold; text-align: justify;">Valenštajnska palata </span><b style="text-align: justify;">(Valdštejnský palác)</b><span style="text-align: justify;"> </span></div>
<br />
Oko vrta je podignuta i <span style="color: red; font-weight: bold;">Valenštajnska palata </span><b><span style="color: red;">(Valdštejnský palác)</span></b> u baroknom stilu, Viteška dvorana i astronomska opservatorija. Palatu je 1630. godine podigao Albreht fon Valenšajn, vojvoda od Meklenburga, koji se proslavio kao komandant carske vojske u Tridesetogodišnjem ratu. Samo za radove u enterijeru plaćeno je 70.000 dukata, i još 134.000 dukata za drago kamenje i escajg od plemenitih metala. Veliki tamnosivi zid od veštackih stalaktita se nalazi na južnom obodu palate koja okružuje vrt i za većinu turista je baš ovaj zid i najupečatljiviji prizor. </div>
<div style="text-align: justify;">
Vraćamo se onim putem kako smo i krenuli u obilazak ovog velikog dvorca, praveći ogroman krug. Ulazimo u Zlatnu ulicu, pa nazad kroz drugo pa prvo dvorište, stižemo na Hradčanski trg.</div>
<div style="text-align: justify;">
<b><span style="color: red;">Zlatna ulica</span></b> je još jedna praška znamenitost koja se mora posetiti. Takođe, smatra se jednom od najčuvenijih mesta u Pragu. Kuće iz XVI. veka ugrađene su u gradske zidine.<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi9XjMUcVQRV5rV558E3W0hWDzgLCe5Av3k7vwbQFbgr4XgzH-6DmT8NvWkQNyUEarAdMC8TuxNXuJ0ZmN1bdpHlMT4COmJRyckYfJYoazup0ZApNPA7Ld_BrRFMfroC15Qyw4vB0u21vrn/s1600/Prag-zlatna-ulica.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi9XjMUcVQRV5rV558E3W0hWDzgLCe5Av3k7vwbQFbgr4XgzH-6DmT8NvWkQNyUEarAdMC8TuxNXuJ0ZmN1bdpHlMT4COmJRyckYfJYoazup0ZApNPA7Ld_BrRFMfroC15Qyw4vB0u21vrn/s1600/Prag-zlatna-ulica.jpg" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<b>Zlatna ulica - Plava kuća na br.22 u kojoj je živeo Franc Kafka</b></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<b><br /></b></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
U Zlatnoj ulici je originalno bilo 24 kuće Ulica je dobila ime po svojim prvim stanovnicima, dvorskim alhemičarima. Nekada su tu živeli gradski dvorski strelci, zlatari a kasnije su se naselili siromašni ljudi. Različitih su boja, a najpoznatija u nizu ovih minijaturnih kućica je <b>plava kuća na broju 22</b>, kuća slavnog književnika <b>Franca Kafke</b> koji je u njoj živeo par godina. U kući na broju 12 su se sastajali poznati pesnici i književnici. Kuće su nakon Drugog svetskog rata nacionalizovane i obnovljene i danas su tu uglavnom knjižare, galerije i suvenirnice. U blizini su stepenice koje vode do <b><span style="color: red;">kule Daliborke</span></b>. To je vojna kula podignuta kao deo utvrđenja oko zamka. Sve do kraja XVIII veka služila je kao tamnica. Izgrađena u XV veku, tačnije 1496.god. Ime je dobila po Daliboru, jednom od vođa seljačke bune, koji je u kuli bio zatvoren a potom i ubijen. <b>Prema legendi</b>, on je naučio da svira violinu i njegovo sviranje se može čuti u celom dvorcu…Ova priča je Beržihu Smetani poslužila za operu "Dalibor", a ja se nadam da će ova moja priča o Praškom dvorcu inspirisati vas da što pre posetite ovaj zaista "Zlatni grad".</div>
<div style="text-align: justify;">
<br />
<b>Ostale putopise iz Češke možete čitati na sledećim linkovima:</b><br />
- <b>1.</b> <a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/05/prag-deo-15-cetvrt-grada-novi-grad-nove.html" target="_blank"><span style="color: red;"><b>Prag - deo 1/5 - četvrt grada - Novi Grad (<span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px;">Nové město</span>)</b></span></a><br />
- <b>2.</b> <a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/05/prag-deo-25-cetvrt-grada-mala-strana.html" target="_blank"><b><span style="color: red;">Prag - deo 2/5 - četvrt grada - </span><span style="color: red;">Mala Strana <span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px; text-align: left;">(</span><span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px; text-align: left;">Malá Strana</span><span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px; text-align: left;">)</span></span></b></a><br />
- <b>3.</b> <a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/05/prag-deo-35-cetvrt-grada-stari-grad.html" target="_blank"><b><span style="color: red;">Prag - deo 3/5 - četvrt grada - Stari Grad (Stare </span><span style="color: red;"><span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px;">město</span>)</span></b></a><br />
- <b>4.</b> <a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/05/prag-deo-55-cetvrt-grada-visehrad.html" target="_blank"><span style="color: red;"><b>Prag - deo 5/5 - četvrt grada - Višehrad (<span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px; text-align: left;">Vyšehrad</span>) </b></span></a><br />
<b>- 5.</b><span style="color: red; font-weight: bold;"> </span><a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/05/karlove-vari-karlovy-vary-jedinstveni.html" target="_blank"><span style="color: red;"><b>Karlove vari (Karlovy vary) - jedinstveni dragulj Češke</b></span></a><br />
<b>- 6. </b><a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/05/dvorac-ceski-sternberk-proslost-i.html" style="color: red;" target="_blank"><b>Dvorac Češki Šternberk - Prošlost i Sadašnjost</b></a></div>
</div>
Unknownnoreply@blogger.com0Hradčany, 118 00 Prague-Prague 1, Czech Republic50.088616599999987 14.3920677999999524.566582099999987 -26.91652620000005 75.610651099999984 55.700661799999949tag:blogger.com,1999:blog-1310334729904272952.post-1957924262912315632015-05-07T21:16:00.000+02:002015-05-28T12:06:58.322+02:00Prag - deo 3/5 - četvrt grada - Stari Grad (Staré Město)<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div style="text-align: justify;">
<br />
<br />
<br />
U prethodnom putopisu smo se upoznali sa gradskom četvrti <a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/05/prag-deo-25-cetvrt-grada-mala-strana.html" target="_blank"><span style="color: red;"><b>Mala Strana </b><span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px; text-align: left;">(</span><span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px; text-align: left;">Malá Strana</span></span><span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px; text-align: left;"><span style="color: red;">)</span><b> - </b></span><span style="color: #0b5394;"><b>(pročitaj više…)</b></span></a>, šetali <a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/05/prag-deo-25-cetvrt-grada-mala-strana.html" target="_blank"><span style="color: red;"><b>Karlovim mostom </b><span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px; text-align: left;">(</span><span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px; text-align: left;">Karlův Most</span><span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px; text-align: left;">)</span><span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px; text-align: left;"> </span></span><span style="background-color: white; color: #252525; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px; text-align: left;">- </span><span style="color: #0b5394;"><b>(pročitaj više…)</b></span></a>, te sada nastavljamo dalje i sa Karlovog mosta kroz <b>Starogradsku kulu </b><b>(<span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 22.3999996185303px; text-align: left;">Staroměstská mostecká věž)</span></b><span style="background-color: white; color: #252525; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 22.3999996185303px; text-align: left;"> </span>prelazimo u sledeću četvrt grada – <span style="color: red;"><b>Stari Grad </b><span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px; text-align: left;">(</span><span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px; text-align: left;">Staré Město</span><span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px; text-align: left;">)</span></span>, izgrađen u XIII veku i koji se nalazi na desnoj obali Vltave, na kojoj je smešten i <a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/05/prag-deo-15-cetvrt-grada-novi-grad-nove.html" target="_blank"><span style="color: red;"><b>Novi Grad </b>(Nov<span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px; text-align: left;">é </span><span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px; text-align: left;">Město</span><span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px; text-align: left;">)</span><b><span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px; text-align: left;"> </span></b></span>- <span style="color: #0b5394;"><b>(pročitaj više...)</b></span>.</a><br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiU4HnN5hLvCSsSoQEF17e3Dl_Vigm55kA2ILHnd2f_F6QuG9ldMKSu8nfLVvVJwNN2-fif-nPez1wgzUUVRcao_k8z2yb2vUQMd_F-LQnfTuo80_E1v0yuhRpClz9Ej6HC33HWM48z75mG/s1600/Karlov-most-Prag-1.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiU4HnN5hLvCSsSoQEF17e3Dl_Vigm55kA2ILHnd2f_F6QuG9ldMKSu8nfLVvVJwNN2-fif-nPez1wgzUUVRcao_k8z2yb2vUQMd_F-LQnfTuo80_E1v0yuhRpClz9Ej6HC33HWM48z75mG/s1600/Karlov-most-Prag-1.jpg" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<b style="text-align: justify;">Starogradska kula (<span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 22.3999996185303px; text-align: left;">Staroměstská mostecká věž) na Karlovom mostu</span></b></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<b style="text-align: justify;"><span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 22.3999996185303px; text-align: left;"><br /></span></b></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
</div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="color: red;"><b>Starogradska kula (<span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 22.3999996185303px; text-align: left;">Staroměstská mostecká věž)</span></b></span><span style="background-color: white; color: #252525; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 22.3999996185303px; text-align: left;"> </span>se nalazi na samom kraju Karlovog mosta i kroz nju moramo proći kako bismo ušli u <b>Stari Grad <span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px; text-align: left;">(</span><span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px; text-align: left;">Staré Město</span><span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px; text-align: left;">)</span></b> ili iz njega izašli. Smatra se jednom od najlepših kula Evrope građenih u gotskom stilu. Dekorisana je figurama u sedećem položaju, koje potiču iz 80-ih godina XIV veka a prikazuju Karla IV, njegovog sina Vaclava IV, Sv.Vita, Sv.Vojteha IV i Sv.Žigmunda, pokrovitelja kraljevstva. Pored ovih figura na kuli se vide i izrezbareni amblemi teritorija koje su pripadale Karlovom carstvu. Sa vrha Starogradske kule se pruža <b>predivan pogled</b> na Karlov most i delove Male Strane <span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px; text-align: left;">(</span><span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px; text-align: left;">Malá Strana</span><span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px; text-align: left;">)</span> na levoj obali reke, pa vam najiskrenije preporučujem da sebi ovaj užitak obavezno dozvolite. Nije visoko, samo nekih 200 stepenika. Ne očajavajte, nije to mnogo, sumnjam da će vas stepenište izmoriti i ne kolutajte očima kao što sam to učinila ja. Naprotiv, šarmiraće vas svojom škripom pod nogama dok se penjete, a kada dospete do vrha uslediće zaslužena nagrada za mali napor. Prelepa panorama i Prag na dlanu. </div>
<div style="text-align: justify;">
Kako smo ušli u <b>Starogradsku četvrt</b>, odmah sa leve strane kule na platou, ugledali smo <b><span style="color: red;">spomenik Karla IV Luksemburškog</span></b>, ktitora univerziteta <b>Karolinum</b>, koji u ruci drži dozvolu Pape za osnivanje prvog Univerziteta u Centralnoj i Istočnoj Evropi. Sledi neizostavno fotografisanje spomenika, kule od strane Starog Grada, mosta, Vltave. Prepliće se žagor turista na mnogim jezicima sveta, koji ili kroz kulu izlaze na Karlov most i idu put Male Strane ili onih poput nas koji sa mosta idu ka Starom gradu.</div>
<div style="text-align: justify;">
Krećemo se pored <b>crkve Sv.Franje Asiškog</b>, svetinje <b>reda krstaša sa crvenom zvezdom</b> iz XVII veka i u gomili sveta pratimo Ivonin žuti kišobran koji nas "obaveštava" da se nismo zagubili i odvojili od grupe. Dolazimo do slavnog <b>Klementinuma</b>-bivšeg Jezuitskog koledža.<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
<b style="text-align: justify;"><span style="color: red;">Klementinum</span></b><span style="text-align: justify;"> je najveći kompleks zgrada posle Praškog dvorca koji je nastao u XVI veku, tačnije 1556.god. U kompleksu se nalazi </span><b style="text-align: justify;">manastir sa crkvom Sv.Klimenta, Kapela ogledala (Zrcadlova kaple)</b><span style="text-align: justify;"> u kojoj je Mocart svirao orgulje, </span><b style="text-align: justify;">pozorišna dvorana, biblioteka, meteorološka stanica</b><span style="text-align: justify;"> koja radi još od 1775.god. </span><b style="text-align: justify;">naučna Opservatorija i crkva Sv.Spasa</b><span style="text-align: justify;">. Danas je u kompleksu Klementinuma smeštena </span><b style="text-align: justify;">Nacionalna biblioteka i Državna tehnička biblioteka</b><span style="text-align: justify;">. U velikoj baroknoj biblioteci iz XVII veka koja je ukrašena gipsanim ornamentima se čuva Višehradski Kodeks, Velislavova biblija, rukopis Jana Husa i čak tri miliona drugih vrednih dela. Većina kompleksa nije otvorena za turiste ali se može posetiti Kapela ogledala, Nacionalna biblioteka (deo) a može se popeti na </span><b style="text-align: justify;">astronomsku kulu (Hvezdarenska vež)</b><span style="text-align: justify;"> koja je visoka 52 metra.</span></div>
</div>
<div style="text-align: justify;">
Obilazak nastavljamo tako što prolazimo kraj <b>crkve Sv.Spasitelja</b> i kroz njeno dvorište izbijamo na uske ulice sa brojnim krčmama, pivnicama, suvenirnicama i galerijama.</div>
<div style="text-align: justify;">
Na raskrsnici Karlove i Husove ulice smo videli <b>palatu Clam-Gullasuv</b>, čija se fasada smatra jednom od najlepših u Pragu. Produžili smo dalje i konačno ugledali verovatno i najlepši deo Praga-<span style="color: red;"><b>Starogradski trg <span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px; text-align: left;">(</span><span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px; text-align: left;">Staroměstské náměstí</span><span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px; text-align: left;">)</span></b></span>, koji je od Karlovog mosta jedan kilometar udaljen. Deo koji odiše posebnom atmosferom, prepun turista koji se smenjuju posmatrajući <b>Astronomski sat Orloj</b>.<br />
Ovde smo se sasvim sigurno morali zadržati mnogo duže jer ovaj trg je zapravo <b>srce Starog Grada</b>. Prvo na šta smo naišli prilazeći mu, je <b>spomenik Janu Husu</b>, reformatoru česke religije, narodnom heroju i osnivaču Moravske škole (1369-1415). Spomenik je postavljen 1915.god. na 500-godišnjicu njegove mučeničke smrti kada je na lomači spaljen 1415.god. i nalazi se u centralnom delu trga. Ispred spomenika Janu Husu, nalazi se u sedećem položaju i <b>spomenik Janu Palahu,</b> studentu, koji se na ovom mestu 1968.god. spalio u znak protesta zbog ulaska stranih trupa u zemlju. Uz sam spomenik i na stepeništu oko njega, koje ga okružuje, može se videti veliki broj mladih kako sede i odmaraju, posmatraju <b>kule Tinske crkve</b>, slušaju ulične bendove koji ih zabavljaju na trgu. Naravno, pridružujemo im se, mada vrlo kratko, jer treba videti još mnogo toga što ovaj deo grada pruža, između ostalog to je: <b>Gradska kuća sa astronomskom kulom i satom Orloj, Crkva Sv.Nikole, Tinska crkva, rokoko palata Kinski (Palac Kinskych) iz druge polovine XVIII veka sa Nacionalnom galerijom grafike, kuća "Kod Minute", kuća "Kamenog zvona", Rudolfinum,</b> kuće sa šarenim fasadama i neobičnim nazivima kao što su <b>"Kuća pod kamenim stolom"</b> ili <b>"Kuća pod zlatnim jednorogom"</b>, zatim, univerzitet <b>Karolinum, Barutna kula, Jozefov-jevrejska četvrt</b>…pa krenimo redom.</div>
<div style="text-align: justify;">
Iznad trga dominiraju dve monumentalne, simetrične kule katoličke crkve <b><span style="color: red;">Uspenje Bogorodice ispred Tina ili Tinska crkva (</span></b><span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 22.3999996185303px; text-align: left;"><b><span style="color: red;">Týnský chrám)</span></b><i style="color: #252525;"> </i></span>koja je jedna od najvećih svetinja Husita.<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhCOGlAgJP8h2gSXmkUWJDgb7hvTqMMDBPSbDbFeh1Jeg11xkXtti9xGbjV8xFJV0-juy0rgNjQs_ZPc00aKI-J9ZPW8X6OhgbJ71duPc907xlU_sGDCGrkUQ8klTWtEeO_DKFQWJOAKSoF/s1600/Tinska-crkva-prag.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhCOGlAgJP8h2gSXmkUWJDgb7hvTqMMDBPSbDbFeh1Jeg11xkXtti9xGbjV8xFJV0-juy0rgNjQs_ZPc00aKI-J9ZPW8X6OhgbJ71duPc907xlU_sGDCGrkUQ8klTWtEeO_DKFQWJOAKSoF/s1600/Tinska-crkva-prag.jpg" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<span style="text-align: justify;"><b>Crkva</b> </span><b style="text-align: justify;">Uspenje Bogorodice ispred Tina ili Tinska crkva (</b><span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 22.3999996185303px; text-align: left;"><b>Týnský chrám)</b></span></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 22.3999996185303px; text-align: left;"><b><br /></b></span></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
Obe kule su <b>visoke 80 metara</b> ali se čine mnogo višim. Jedna od njih je masivnija i predstavlja muškarca kao snažnijeg člana porodice, dok je druga elegantnija i nesto uža. Izgradnja crkve je početa 1365.god. a proširena je u vreme husitskih ratova, odnosno u vreme bune Jana Husa, dok su zvonici završeni u XVI veku. Ni nakon požara 1679.god. kada je izgoreo krov hrama nije promenila svoj gotski stil. Naziv je dobila po stazi koja se nalazi iza saborne crkve poznate kao Tin, a koja je ostatak srednjevekovnog naselja. U unutrašnjosti koja je u stilu baroka se nalazi limena krstionica iz 1414.god. koja se smatra najstarijom u Pragu.</div>
<div style="text-align: justify;">
Najinteresantnija građevina na trgu je nesumnjivo <b>Gradska kuća</b> iz XIV veka na koju je nadovezano nekoliko zgrada jedna uz drugu, ukrašene renesansnim i gotskim fasadama. Na njih je dozidana <b>kula visoka 70</b> metara koja je u stilu gotike. Kulu pokriva kosi krov koji je karakterističan za prašku gradnju. Na vrhu kule se nalazi <b>vidikovac</b> sa koga se pruža zadivljujuć pogled na okolinu i svakodnevno se na njega može popeti od 09.00-22.00 h. Ulaznica je 100 CZK. Za predivnu panoramu grada i fotografije kao na razglednicama, ne propustite da se popnete. Možete do vrha stići i modernim i brzim liftom koji je ugrađen u unutrašnje zidove kule.<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
</div>
<div style="text-align: justify;">
Najlepši deo Gradske kuće je <span style="color: red;"><b>astronomski sat Orloj</b></span> iz XV veka i kažu da je njegov mehanizam najstariji tog tipa u Evropi. Ispred njega na svakih sat vremena se smenjuju grupe turista posmatrajući pokretne figure apostola, kao i figure koje simbolišu pohlepu, paganizam, sujetu i smrt. Od 1410.god. <b>prikazuje dane, mesece, godine i pojedine planete</b>. Čine ga tri dela: procesija apostola na vrhu, deo koji meri vreme i deo sa kalendarom. Za svaki sat postoji po jedna statua. <b>Dvanest apostola</b> je postavljeno na postolju iznad sata, a svih dvanaest se pokazuju u podne i glavna su atrakcija ne samo trga, već i Praga, a slobodno mogu reći i cele Češke. <b>Kostur</b> koji meri vreme predstavlja Smrt i povlači konce pogrebnog zvona jednom rukom. Drugom primiče staklo koje uveličava. Prozori iznad njega se otvaraju i pojavljuje se <b>Isus sa 12 apostola</b>. Iznad prozora se nalazi <b>petao</b> i kada se prozor na kraju procesije zatvori, on počinje da kukuriče i lupa krilima, te na taj način označava pun sat. Ostale figure su Turčin koji mrda glavom, tvrdica koji ljubomorno čuva svoju vreću sa blagom, kao i ohol i sujetan čovek koji se posmatra u ogledalu. <b>Astronomsko biranje</b> ima pozadinu koja predstavlja nebo i zemlju i okolni, sa četiri glavne komponente koje se kreću: <b>zodijački prsten, spoljni rotirajući prsten</b>, simbol koji predstavlja Sunce i ikonu koja predstavlja Mesec. <b>Plavi krug u sredini</b> predstavlja Zemlju, a <b>gornji plavi</b> je deo neba koje je iznad horizonta. <b>Crvena i crna polja</b> pokazuju delove neba ispod horizonta. <b>Zlatni rimski brojevi</b> na spoljnjoj ivici i plavi označavaju lokalno vreme u Pragu. <b>Zakrivljena zlatna linija</b> deli plavi deo u 12 delova i ti sati čine jednu polovinu vremena između izlaska i zalaska sunca i razlikuju se onako kako dani postaju duži ili kraći tokom godine.<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhzwiqE0KrtJutqo7B_lfap7GS61Dz4eLrKHNUIEvlMq3kVcGZAneTuePJEBUgp7JlB_CwB_1pwa0064VHkAJIhlOp4XSw8brF3KSAfEOuoBuV44padEY6hU686-DNt-HTOrdFC9sMxwoth/s1600/Orloj-astronomski-sat-Prag.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhzwiqE0KrtJutqo7B_lfap7GS61Dz4eLrKHNUIEvlMq3kVcGZAneTuePJEBUgp7JlB_CwB_1pwa0064VHkAJIhlOp4XSw8brF3KSAfEOuoBuV44padEY6hU686-DNt-HTOrdFC9sMxwoth/s1600/Orloj-astronomski-sat-Prag.jpg" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEglqwC6tYwRTtPjn6JNSAPXV3gILoUpF4hgqcKEQTAvIyDR1TVTM7UyKkjFBBoj-uE6Ri8Qe9x-SRqmFem0EoYnp_mtzsK_1ZBbMrJiiOPq77EQAOIzLiLUT8rWwTe5zxEAlSV4TK18Lybb/s1600/Orloj-astronomski-sat-Prag-1.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEglqwC6tYwRTtPjn6JNSAPXV3gILoUpF4hgqcKEQTAvIyDR1TVTM7UyKkjFBBoj-uE6Ri8Qe9x-SRqmFem0EoYnp_mtzsK_1ZBbMrJiiOPq77EQAOIzLiLUT8rWwTe5zxEAlSV4TK18Lybb/s1600/Orloj-astronomski-sat-Prag-1.jpg" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<b>Astronomski sat Orloj</b></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<b><br /></b></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
</div>
<div style="text-align: justify;">
Postoji i legenda o čuvenom satu Orloj, koja kaže da će grad zadesiti velika nesreća onog trenutka kada prestane da radi, zato ga Pražani pažljivo održavaju. </div>
<div style="text-align: justify;">
Odmah pored Starogradske većnice, odnosno Gradske kuće se nalazi kuća <b>"Kod Minute" (<span style="background-color: white; font-family: arial, sans-serif; font-size: x-small; line-height: 18.2000007629395px; text-align: left;">Dům u </span><span style="background-color: white; font-family: arial, sans-serif; font-size: x-small; line-height: 18.2000007629395px; text-align: left;">Minuty</span>)</b> u kojoj je porodica genijalnog pisca jevrejskog porekla <b>Franca Kafke</b> živela krajem XIX veka.</div>
<div style="text-align: justify;">
Preko puta Gradske kuće i kuce "Kod Minute" se nalazi <b>kafana Milena</b> koja je posvećena ljubavnici Franca Kafke-Mileni Jasenskoj.</div>
<div style="text-align: justify;">
Na trgu se nalazi i <b>crkva Sv.Nikole (<span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 22.3999996185303px; text-align: left;">Kostel sv. Mikuláše)</span></b>. Današnja crkva je izgrađena na temeljima crkve iz druge polovine XIII veka. Od 1868.god. pa do početka Prvog Svetskog rata pripadala je pravoslavnoj crkvi, a od 1920.god do danas Čehoslovačkoj crkvi. Mnogo ranije pre toga je pripadala taboru Jana Husa a potom Katoličkoj crkvi. Njena kupola dominira nad panoramom grada.</div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="color: red;"><b>Kuća Kamenog zvona</b></span> je neorenesansna građevina iz XIX veka koja je izgrađena sa namerom da se u njoj nalaze galerije slika i zbirka antikviteta. Od 1946.god. ova zgrada poznata pod nazivom <b><span style="color: red;">Rudolfinum</span></b> je sedište <b>Češke filharmonije</b> u kojoj se nalazi poznat <b>Dvoržakov koncertni hol </b>u kom se svake godine održava "<b>Praški prolećni muzički festival</b>". Ukrašena je velikim brojem kipova najpoznatijih svetskih velikana klasike.<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
<span style="text-align: justify;">U poprečnoj ulici između ulica Celetna i Na Prikope smešten je </span><b style="text-align: justify;"><span style="color: red;">Karolinum</span>, najveći univetzitet u Srednjoj Evropi</b><span style="text-align: justify;">. Osnovao ga je Karlo IV 7.aprila 1348.god. i pored osnivanja Novog Mesta i Karlovog mosta, ovo je jedan od njegovih najznačajnijih poduhvata. Cilj osnivanja je bio da svom narodu olakša školovanje kako ne bi radi obrazovanja putovali po Evropi, već da bi i stranci dolazili u Prag i na njemu učili. Zgrada Univerziteta je prvobitno bila u gotskom stilu da bi nakon velikih rekonstrukcija dobila konačan barokni izgled. Karolinum je danas sedište Rektorata i centralnih institucija Karlovog univerziteta i u njemu zaseda akademski senat.</span></div>
</div>
<div style="text-align: justify;">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
</div>
<div style="text-align: justify;">
<b><span style="color: red;">Češko pozorište (<span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 22.3999996185303px; text-align: left;">Stavovské divadlo</span>)</span></b> se nalazi između Starogradskog trga i Vaclavovog trga koji se nalazi u Novom Gradu. U ovoj baroknoj građevini je Mocart izveo premijeru <b>opere "Don Gioavani"</b> 29.10.1787.god. Prvi put je 1834.god. baš u njemu izvedena današnja <b>Češka himna "<span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 22.3999996185303px; text-align: left;">Kde domov můj?"</span> – "Gde je dom moj?"</b>.</div>
<div style="text-align: justify;">
<b><span style="color: red;">Barutna kula (<span style="background-color: white; font-family: arial, sans-serif; line-height: 18.2000007629395px; text-align: left;">Prašná </span><span style="background-color: white; font-family: arial, sans-serif; line-height: 18.2000007629395px; text-align: left;">brána</span><span style="background-color: white; font-family: arial, sans-serif; line-height: 18.2000007629395px; text-align: left;">)</span></span></b><span style="background-color: white; font-family: arial, sans-serif; font-weight: bold; line-height: 18.2000007629395px; text-align: left;"> </span>je najreprezentativnija gradska kapija, jedna od 13 zaštitnih kapija gradskih zidina. Ova kula obeležava <b>početak češkog "Kraljevkog puta"</b> kojim su prolazile kraljevske svite i mnogobrojne strane delegacije. Izgrađena je u gotskom stilu, 1475.god. kao deo kapije između Starog i Novog grada na mestu stare uništene kapije, u vreme krunisanja kralja Vladislava II. Kasnije je spojena sa susednom <b>Kraljevskom palatom</b>, a ime Barutna kula je dobila u 18. veku kada je, pretpostavlja se, korišćena kao skladište za municiju. Prepravljena je 1886. godine od strane arhitekte Jozefa Mokera, kada joj je dodat krov u neo-gotskom stilu. Visoka je <b>65 metara</b> i oduševljava majstorstvom izrade. Ono što je posebno ukrašava su figure čeških kraljeva.</div>
<div style="text-align: justify;">
Ako sa Starogradskog trga prođemo pored crkve Sv. Nikole, nailazimo na <b><span style="color: red;">jevrejsku četvrt Jozefov (Josefov)</span></b> od koje se u produžetku dolazi do Vltave i brodova kojima turisti sa reke razgledaju grad i Karlov most.<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgIMgiwFF4EyP18M9wKMdQIrMpnwFLUmRF6wDUSqD0sUxlLmuzT1MZOotRurbPqX01L5JJkyV2BYozVss8_4-UBfAqVB1ZrDiYdz8LCg_arn23u6fK8_QIonACVSmU0yYtJlGkE1eq4TzL9/s1600/jevrejska-cetvrt-prag.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgIMgiwFF4EyP18M9wKMdQIrMpnwFLUmRF6wDUSqD0sUxlLmuzT1MZOotRurbPqX01L5JJkyV2BYozVss8_4-UBfAqVB1ZrDiYdz8LCg_arn23u6fK8_QIonACVSmU0yYtJlGkE1eq4TzL9/s1600/jevrejska-cetvrt-prag.jpg" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<b style="text-align: justify;">Jevrejska četvrt Jozefov (Josefov) -<span style="color: red;"> </span></b><b style="text-align: justify;">Klausova sinagoga (<span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 22.3999996185303px; text-align: left;">Klausová synagoga)</span></b></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<b style="text-align: justify;"><span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 22.3999996185303px; text-align: left;"><br /></span></b></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
</div>
<div style="text-align: justify;">
<b><span style="color: red;">Jozefov</span></b> je deo grada kog je 800 godina naseljavala jedna od najvećih jevrejskih zajednica u Evropi. Pored brojnih magičnih uličica i zanatskih radnji vreme kao da se ovde zaustavilo. Jevreji su Prag naselili još u X veku i u početku su bili u blizini dvorca, a od XII veka na suprotnoj obali Vltave, ovde u Starom Gradu. Do 1848.god. je prostor na kom su živeli bio ograđen zidovima i zatvoren, bio je to geto u kom je pristup vodi bio otežan a kuće trošne i nesređene. Na tom mestu se danas nalaze <b>sinagoge</b>, široke ulice i sređene kuće. Kralj Jozef II je 1781.god. ediktom skinuo sve zabrane za Jevreje i oni su u znak zahvalnosti svom delu grada dali naziv “<b>Jozefov</b>”. 1850.god je postao samostalni deo grada a o njemu najviše govore sinagoge. Najstarija <b>sinagoga je Staronova <span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px; text-align: left;">(</span><span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px; text-align: left;">Staronová Synagoga</span><span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px; text-align: left;">)</span></b><span style="background-color: white; color: #252525; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px; text-align: left;"> </span>iz 1275.god. I danas kao i vekovima unazad se na molitvama u njoj skupljaju ortodoksni Jevreji, dok žene ne mogu da ulaze ali, kroz male otvore mogu da prisustvuju molitvi.<b>Majselova sinagoga</b> je sagrađena 1592.god. i nekada je bila najbogatije dizajnirana bogomolja. Renesansna <b>Pinkasova sinagoga</b> je ukrašena prelepim vitražima i u njoj se čuva potresna slika o žrtvama holokausta 77297 Jevreja iz Češke i Moravske. Njihova imena i prezimena su upisana na unutrašnjim zidovima sinagoge. <b>Sinagoga Tempel</b> je bogato ukrašena spolja u pseudomauritanskom stilu a i iznutra je puna prelepih ukrasa. Poznata je kao <b>Španska (<span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 22.3999996185303px; text-align: left;">Španělská synagoga)</span></b><span style="background-color: white; color: #252525; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 22.3999996185303px; text-align: left;"> </span>jer podseća na Alhambru u Španiji. U njoj se nalazi stalna izložba istorije Jevreja. <b>Klausova sinagoga (<span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 22.3999996185303px; text-align: left;">Klausová synagoga)</span></b><span style="background-color: white; color: #252525; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 22.3999996185303px; text-align: left;"> </span>datira iz 1694.god. Nedaleko od Pinkasove sinagoge (<span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 22.3999996185303px; text-align: left;">Pinkasova synagoga)</span><span style="background-color: white; color: #252525; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 22.3999996185303px; text-align: left;"> </span>se nalazi staro <span style="color: red;"><b>jevrejsko groblje <span style="background-color: white; font-family: arial, sans-serif; line-height: 18.2000007629395px; text-align: left;">(Starý židovský hřbitov)</span><span style="background-color: white; font-family: arial, sans-serif; font-size: x-small; line-height: 18.2000007629395px; text-align: left;"> </span></b></span>koje je nastalo u prvoj polovini XV veka. <b>"Kuća zivota"</b> kako ga zovu, smatra se da je najstarije jevrejsko groblje u Evropi. Više od 300 godina je bilo jedino mesto na kom je jevrejima bilo dozvoljeno sahranjivanje. Zbog nedostatka prostora, tela su sahranjivali jedna iznad drugih u 12 nivoa, pa se na tako malom prostoru može videti više od 12000 nadgrobnih spomenika. 1787.god. Jozef II je zabranio sahranjivanje u okviru gradskih zidina. <b>Sinagoge, Muzej Jevreja i Jevrejsko groblje</b> se mogu posetiti svakodnevno od 09.00-17.30 h osim subote i u dane jevrejskih praznika. Ulaznica je 300 CZK.</div>
<div style="text-align: justify;">
Nakon obilaska Jevrejske četvrti, uputili smo se ka Vltavi, gde smo se ukrcali na brod, kojim smo <b>uz zvuke Dvoržaka Smetane</b> <b><span style="color: red;">krstarili Vltavom</span></b> diveći se palatama i ukrašenim fasadama koje su već u polumraku delovale zadivljujuće lepo i impozantno. Prošli ispod Karlovog mosta i tek tada, približavajući mu se sagledali svu njegovu lepotu. Ja bih vam iskreno preporučila da ne izostavite krstarenje Vltavom. U agencijskom aranžmanu, ono je koštalo 20 evra i u cenu je bilo uključeno jedno piće po izboru i kolač. Ipak, to je i najmanje bitno, upoznati Prag sa reke je zaista trenutak za dugogodišnje sećanje.</div>
<div style="text-align: justify;">
Pisanjem ovih putopisa iz Praga, imala sam nameru da probudim želju za putovanjem onima koji ga još nisu posetili i da uputstvima olakšam snalaženje, a onima koji su već bili, osvežim uspomene. Verujem da će vam, ako pratite ova uputstva, većim delom biti od koristi. </div>
<div style="text-align: justify;">
Pozdrav do narednog putopisa koji nas vodi u <a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/05/prag-deo-45-hradcani-praski-dvorac.html" target="_blank"><b><span style="color: red;">Pražki dvorac <span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px; text-align: left;">(</span><span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px; text-align: left;">Pražský hrad</span><span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px; text-align: left;">) </span>i Hradčane (H<span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px; text-align: left;">radčany</span></span><span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px; text-align: left;"><span style="color: red;">) </span>- </span></b><b style="color: #0b5394;">(pročitaj više...)</b><b> </b>. </a></div>
<div style="text-align: justify;">
<br />
<b>Ostale putopise iz Češke možete čitati na sledećim linkovima:</b><br />
- <b>1.</b> <a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/05/prag-deo-15-cetvrt-grada-novi-grad-nove.html" target="_blank"><span style="color: red;"><b>Prag - deo 1/5 - četvrt grada - Novi Grad (<span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px;">Nové město</span>)</b></span></a><br />
- <b>2.</b> <a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/05/prag-deo-25-cetvrt-grada-mala-strana.html" target="_blank"><b><span style="color: red;">Prag - deo 2/5 - četvrt grada - </span><span style="color: red;">Mala Strana <span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px; text-align: left;">(</span><span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px; text-align: left;">Malá Strana</span><span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px; text-align: left;">)</span></span></b></a><br />
- <b>3.</b> <a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/05/prag-deo-45-hradcani-praski-dvorac.html" target="_blank"><span style="color: red;"><b>Prag - deo 4/5 - četvrt grada - Hradčani (<span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 22.3999996185303px; text-align: left;">Hradčany)</span> - Praški dvorac (<span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px; text-align: left;">Pražský hrad</span>)</b></span></a><br />
- <b>4.</b> <a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/05/prag-deo-55-cetvrt-grada-visehrad.html" target="_blank"><span style="color: red;"><b>Prag - deo 5/5 - četvrt grada - Višehrad (<span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px; text-align: left;">Vyšehrad</span>)</b></span></a><br />
<b>- 5. </b><a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/05/karlove-vari-karlovy-vary-jedinstveni.html" target="_blank"><span style="color: red;"><b>Karlove vari (Karlovy vary) - jedinstveni dragulj Češke</b></span></a><br />
<b>- 6.</b><span style="color: red; font-weight: bold;"> </span><a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/05/dvorac-ceski-sternberk-proslost-i.html" style="color: red;" target="_blank"><b>Dvorac Češki Šternberk - Prošlost i Sadašnjost</b></a></div>
</div>
Unknownnoreply@blogger.com2Old Town, 110 00 Prague-Prague 1, Czech Republic50.0894377 14.41940739999995550.0690617 14.379066899999955 50.1098137 14.459747899999954tag:blogger.com,1999:blog-1310334729904272952.post-60263659989509966972015-05-07T21:15:00.003+02:002015-05-28T12:06:39.575+02:00Prag - deo 2/5 - četvrt grada - Mala Strana (Malá Strana)<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div style="text-align: justify;">
<br />
<br />
<br />
Nakon jučerašnjeg upoznavanja <a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/05/prag-deo-15-cetvrt-grada-novi-grad-nove.html" target="_blank"><span style="color: red;"><b>Novog Grada (<span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px;">Nové město</span>) i druženja sa praškim pivnicama</b></span> <b><span style="color: #0b5394;">(pročitaj više...)</span></b></a> i danas nastavljamo naše druženje sa Pragom. </div>
<div style="text-align: justify;">
Krenuli smo sa <b>brda <span style="color: red;">Petrina (zahrad vrchu Petřína)</span></b>. Brdo se nalazi nedaleko od zgrada na <b><span style="color: red;">Maloj Strani <span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px;">(</span><span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px;">Malá Strana</span><span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px;">)</span></span></b> koje se sa <a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/05/prag-deo-45-hradcani-praski-dvorac.html" target="_blank"><b><span style="color: red;">Hradčanima (<span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 22.3999996185303px;">Hradčany)</span> i Praškim zamkom <span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px;">(</span><span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px;">Pražský hrad</span><span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px;">)</span></span></b> - <b><span style="color: #0b5394;">(pročitaj više...)</span></b></a> nalazi na levoj obali reke Vltave. Na vrh ovog brda se moži stići pešice i zičarom. Pleni svojim baštama koje su omiljeno mesto za šetnju samih Pražana i zaljubljenih parova. Nedaleko od ulaza se nalazi ukrajinska crkva, u kojoj se zadržavamo kraće. Iza nje je uređen <b>ružičnjak (Růžový sad)</b>, do njega je <b>opservatorija</b> gde se može videti stari teleskop sa početka XX veka. Gledajući kroz njega, vidi se ceo Stari Grad <span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px;">(</span><span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px;">Staré Město</span><span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px;">) </span>i kao na dlanu <b>Karlov most</b>.<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEge2oRK4gtK_sf4VuW-xs3_YTQJAsAlEBTiZBPicNANUMh_Fe1_Z2a6ETH9tpVwPf5IhN4N_6jEr5BC0CHyplFtj6nz67HctmRXGU3KQQBuGNRF2F9KSiwGRa_sebPAzuEIQIvjfeHT-FI9/s1600/Karlov-moat-Prag-4.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEge2oRK4gtK_sf4VuW-xs3_YTQJAsAlEBTiZBPicNANUMh_Fe1_Z2a6ETH9tpVwPf5IhN4N_6jEr5BC0CHyplFtj6nz67HctmRXGU3KQQBuGNRF2F9KSiwGRa_sebPAzuEIQIvjfeHT-FI9/s1600/Karlov-moat-Prag-4.jpg" /></a></div>
<div style="text-align: center;">
<b>Karlov most</b></div>
<div style="text-align: center;">
<b><br /></b></div>
</div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Toranj,</b> manja <b>replika Ajfelove kule koju zovu Petrin (Petřínská rozhledna)</b>, privlači posebnu pažnju. Sa njegovog vrha se pruža zapanjujuće lep pogled na grad. Visok je 60 metara i do vrha smo prešli tačno 299 stepenika. Izrađen je 1891.god. povodom Svetske izložbe u Pragu.<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhjnb2J-1_E_9F-zV9T-MWfg2xm9PUAhntYVI4wGFvjd4blihOfC4oN_VENENHZrkJp95KKj-Ziz8g4japQAJMxe3dlPFpjGzHAfZfxJvIMfp67WM3qI95gQz-tRtL2k4B0rMJD3FnKQ2en/s1600/Prag-Petrin-Ajfelova-kula-.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhjnb2J-1_E_9F-zV9T-MWfg2xm9PUAhntYVI4wGFvjd4blihOfC4oN_VENENHZrkJp95KKj-Ziz8g4japQAJMxe3dlPFpjGzHAfZfxJvIMfp67WM3qI95gQz-tRtL2k4B0rMJD3FnKQ2en/s1600/Prag-Petrin-Ajfelova-kula-.jpg" /></a></div>
<div style="text-align: center;">
<b>Replika Ajfelove kule koju zovu Petrin (Petřínská rozhledna)</b></div>
<div style="text-align: center;">
<b><br /></b></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
Istim povodom je u blizini predivnog vidikovca napravljen Lavirint obložen krivim ogledalima <b>(Zrcadlové bludiště na Petříně), tzv.Lavirint sa ogledalima</b> koji nam je priuštio nezaboravnu zabavu dok smo posmatrali naša tela, deformisana u svakojakim oblicima. U XIV veku su siromasi izgradili "<b>Zid gladi"</b> koji se još uvek nalazi na istom mestu. Sa brda Petrina uskom kaldrmisanom stazom silazimo dalje ka <b>Maloj Strani <span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px;">(</span><span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px;">Malá Strana</span><span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px;">)</span></b>, četvrti grada koja je najstarija i najimpresivnija u Pragu, zatim dalje ka <b>Malostranskom trgu </b><span style="background-color: white; font-family: HelveticaNeue-Light, 'Helvetica Neue Light', 'Helvetica Neue', Helvetica, Arial, 'Lucida Grande', sans-serif; font-size: 14px; line-height: 20px;"><b>(Malostranské náměstí)</b>.</span> Prolazimo kraj <b>crkve Sv.Marije</b> izgrađene1611.god. a dograđene 1644.god. sa poznatim voštanim kipom <b>Bambini di Praga (Prasko dete-Mali Isus)</b> iz XVI veka, ispred kog se mole katolički vernici koji dolaze iz celog sveta na hodočašće. Crkva je jedna od najposećenijih crkava među stanovnicima Praga, nekada je pripadala Malteškim vitezovima, čiji se trg, palata i muzej nalaze u blizini ove crkve. Od Malostranske četvrti <span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px;">(</span><span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px;">Malá Strana</span><span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px;">)</span><span style="background-color: white; color: #252525; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px;"> </span>je udaljena nekih pet minuta hoda i ulaz je besplatan. Dalje, kraj pivnica, krčmi, mnoštva malih trgova, radnjica, galerija, malih poprečnih ulica koje smo mogli videti i u filmu "Amadeus", Miloša Formana, kao i starog vodenog <b>mlina tzv. mlin Veliki Opat</b>.</div>
<div style="text-align: justify;">
Malu Stranu <span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px;">(</span><span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px;">Malá Strana</span><span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px;">)</span><span style="background-color: white; color: #252525; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px;"> </span>je izgradio 1257.god. kralj Otokar II Premisli i do XVIII veka bila je samostalni grad, smešten u podnožju <b>Praškog dvorca <span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px;">(</span><span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px;">Pražský hrad</span><span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px;">)</span></b>. Ova strana se u početku zvala Novi Grad (<span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px;">Nové město</span>), ali već od XIV veka je postala poznata kao Mala Strana (Mali Grad ili Manja četvrt).<br />
Dolazimo do velikog trga koji se nalazi ispred ulaza u <b><span style="color: red;">Hradčane (<span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 22.3999996185303px;">Hradčany)</span> - Hradčanskog trga (<span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 22.3999996185303px;">Hradčanské náměstí)</span></span></b><b style="background-color: white; color: #252525; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 22.3999996185303px;"> </b>na kom su smeštene mnogobrojne barokne palate i rezidencije, kao što je <b>Schwarzenberski palata (Schwarzenberský palác)</b> u kojoj se sada nalazi <b>Narodna galerija</b>.<br />
Hradčani (<span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 22.3999996185303px;">Hradčany)</span>, odnosno Hradčansko brdo sa Praškim dvorcem <span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px;">(</span><span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px;">Pražský hrad</span><span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px;">)</span> se nalazi na levoj obali i u njemu oduvek bije srce Čeha. To je najvažnije mesto ne samo u Pragu, već i u celoj Češkoj. <b>Hradčani</b> su u stvari kompleks dvoraca koji se više pruža horizontalno a ne vertikalno i kao takav, Praški dvorac <span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px;">(</span><span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px;">Pražský hrad</span><span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px;">)</span> je po Ginisovoj knjizi rekorda <b>najveći na svetu</b>.<br />
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjQx5W2H8SFkoAwifwmOLAjIYNYI4MrydgY_jNH5XJkt99ABbYcDpjqHd1uw1bEojHNc7cU8huJ-KPq_c11Ac-Nxz8jnMMKezexm1665z6AhXhtaqTNZlsB9xtd7wZGbBkYbFGHal56Ae6m/s1600/praski+zamak.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjQx5W2H8SFkoAwifwmOLAjIYNYI4MrydgY_jNH5XJkt99ABbYcDpjqHd1uw1bEojHNc7cU8huJ-KPq_c11Ac-Nxz8jnMMKezexm1665z6AhXhtaqTNZlsB9xtd7wZGbBkYbFGHal56Ae6m/s1600/praski+zamak.jpg" /></a></div>
<div style="text-align: center;">
<b>Praški dvorac <span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px;">(</span><span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px;">Pražský hrad</span><span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px;">)</span></b><br />
<b><span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px;"><br /></span></b></div>
Zauzima površinu od 70 000 metara kvadratnih, 570 metara je dugačak a 128 širok. U ovaj kompleks spadaju <b>Kraljevski dvorac, Katedrala Sv.Vita, Romanska bazilika Sv.Đorđa, manastir Sv.Đorđa, Stara Kraljevska palata, Letnjikovac kraljice Ane iz XVI veka koji je poznat kao Belvedere, Rosenberg palata, Nova kraljevska palata, bajkovita Zlatna ulica</b> u kojoj je nekada živeo slavni pisac <b>Franc Kafka</b> u plavo okrečenoj kući na br.22, baštice i vrtovi, <b>kule Daliborka i Mihuljka (barutna kula)</b>, uličice i šarolika dvorišta, pa tako možemo reći da su Hradčani grad u gradu. (Poseban tekst o Hradčanima i Praškom dvorcu <a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/05/prag-deo-45-hradcani-praski-dvorac.html" target="_blank"><span style="color: #0b5394;"><b>možete pročitati ovde...</b></span>)</a> jer iskreno rečeno zaslužuje poseban prostor, a mi nastavljamo dalje sa uponavanjem Male Strane.</div>
<div style="text-align: justify;">
Nakon obilaska kompleksa, kroz prvo dvorište Praškog dvorca vratili smo se na veliki kockom popločan Hradčanski trg i strmom kaldrmisanom <b><span style="color: red;">ulicom Nerudova (Nerudovy)</span></b>, koja je najbolje očuvana barokna ulica u gradu silazimo ka Malostranskom trgu <span style="background-color: white; font-family: HelveticaNeue-Light, 'Helvetica Neue Light', 'Helvetica Neue', Helvetica, Arial, 'Lucida Grande', sans-serif; font-size: 14px; line-height: 20px;">(Malostranské náměstí)</span>. Naziv ulice je posvećen slavnom Češkom pesniku <b>Janu Nerudi </b>koji je u ovoj ulici živeo u kući po imenu "<b>Kod dva sunca</b>".<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
<span style="text-align: justify;">Nekada su se u ovoj ulici nalazile kuće sa raznim nazivima, poput – "Crveni soko", "Tri male violine", "Zlatni pehar"...i danas se u njoj na kućama mogu videti heraldičke oznake-grbovi, znaci i amblemi po kojima su se kuće razlikovale sve dok nisu numerisane kućnim brojevima. Ovakve oznake su bile jedine informacije o profesijama stanovnika koji su u tim kućama živeli.</span></div>
</div>
<div style="text-align: justify;">
Hodajući <b>Nerudinom ulicom (Nerudovy)</b>, susrećemo se sa restoranima, suvenirnicama, galerijama i brojnim aristokratskim palatama i rezidencijama koje pripadaju porodicama Lihtenštajn, Turb... <b>Palata Alberta Lihtenštajna</b>, vođe carske armije je jedna od najlepših palata iz XVII veka. Okružena je prelepom baštom sa veštački napravljenim pećinama u stenama. U unutrašnjost palate je nemoguće ući jer u njoj zaseda <b>Češki Senat</b>. Nedaleko je i <b>stub Sv.Trojice</b> koji zovu "<b>Stub kuge</b>", podignut 1715.god. u znak sećanja na mesto na kom je nekada harala ova bolest. </div>
<div style="text-align: justify;">
<b><span style="color: red;">Crkva Sv.Nikole (<span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 22.3999996185303px;">Kostel svatého Mikuláše)</span></span></b><span style="background-color: white; color: #252525; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 22.3999996185303px;"> </span>je crkva sagrađena između 1704-1735.god. Privlači posebnu pažnju, predstavlja najznačajniju građevinu praškog baroka i jedna je od najstarijih crkava u Pragu. Gradili su je Jezuiti, a 1955.god. je potpuno rekonstruisana. Sa njene kupole, visoke 70 metara pruža se izvanredan pogled na istorijske četvrti grada. Oltar ove crkve zauzima 1500 kvadr.metara. Njena bronzana kupola sa oltarom je treća po visini u Evropi. U njoj je na orguljama svirao Mocart 1787.god. za vreme svoje posete Pragu. Da bismo se popeli na njenu kupolu i uživali u predivnoj panorami izdvojili smo 350 CZK. Otvorena je svakog dana od 09.00-16.30 h. </div>
<div style="text-align: justify;">
Na istoimenom trgu se nalazi i <b>Malostranska Gradska većnica</b> iz 1478.god.</div>
<div style="text-align: justify;">
U Nedudinoj ulici na broju 227 se nalazi <b>Ambasada Republike Srbije</b>, kraj koje prolazimo a zatim Mosteckom ulicom dolazimo do kule <b>Malog Grada (Malostranská mostecká věž)</b> i trga sa kog se penje na <b><span style="color: red;">Karlov most </span><span style="background-color: white; color: red; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px;">(</span><span style="background-color: white; color: red; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px;">Karlův Most</span><span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px;"><span style="color: red;">)</span>.<span style="color: red;"> </span></span></b>Zaključujemo da je Mala Strana, deo grada koji se nalazi između Hradčana i Karlovog mosta. Malostranska kula (Malostranská mostecká věž) na mostu, se sastoji iz dve međusobno povezane kule – donje iz XII veka, koja je izgrađena u vreme <b>Juditinog mosta</b> čije ime i nosi i gornje, koju je u XV veku izgradio kralj Jirži Podjebradski. Ova druga, mlađa iz XV veka je otvorena za javnost. Karlovim mostom je Mali Grad <span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px;">(</span><span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px;">Malá Strana</span><span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px;">)</span> povezan sa Starim Gradom <span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px;">(</span><span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px;">Staré Město</span><span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px;">)</span>. Na obe strane mosta, kako u Malom Gradu kroz koju se penjemo na Karlov most, tako i u Starom Gradu se nalazi kula kroz koju se ulazi u taj stari deo Praga.<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg4RtUGEWuICNrdLRErSHh5T6dT5uaIk2ePy-0QcMPp1jm1ldVuxiE8-BN32ZBnDCvVfvRHO7P3LL5Z1y2T2nJvaCfoE-Wz4A7jsKX-hxdFDjFIpc9e1R7VbuHMucAmS9AdJv1TAFG47buA/s1600/Karlov-most-Prag-2.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg4RtUGEWuICNrdLRErSHh5T6dT5uaIk2ePy-0QcMPp1jm1ldVuxiE8-BN32ZBnDCvVfvRHO7P3LL5Z1y2T2nJvaCfoE-Wz4A7jsKX-hxdFDjFIpc9e1R7VbuHMucAmS9AdJv1TAFG47buA/s1600/Karlov-most-Prag-2.JPG" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<b>Karlov most - <span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px; text-align: justify;">(</span><span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px; text-align: justify;">Karlův Most</span><span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px; text-align: justify;">)</span><span style="text-align: justify;"> </span></b></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<b>Kamen temeljac</b> za izgradnju Karlovog mosta <span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px;">(</span><span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px;">Karlův Most</span><span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px;">)</span> je postavljen 09.jula 1357.god. u 05 h i 31 min. na mestu starog Juditinog mosta koji je uništila poplava. Datum i vreme nisu bili slučajnost već je Karlo IV verovao da će kamen temeljac postavljen u ovo vreme čuvati most od propasti. Zbog čega? Obratite pažnju, zapisani datum i vreme u redosledu <b>godina-dan-mesec-vreme</b>, čine numerički niz <b>1-3-5-7-9-7-5-3-1</b>. Prvenstveno se most zvao <b>Kameni most </b>ili<b> Praški most</b> da bi od druge polovine XIX veka dobio naziv <b>Karlov most</b>. Ivice mosta krasi <b>16 lukova i replike 30 statua</b> različitih svetaca i biblijskih likova kao na primer, <b>statua Sv.Vita, Sv.Ludgara, Sv.Ćirila i Metodija, Sv.Ljudmile, Praški turčin</b>…. Originalne statue je načeo zub vremena pa se čuvaju u Lapidarijumu Narodnog muzeja. Najstariji je sačuvani svetski most sa ovim rasponom lukova i <b>jedini pešački most u Pragu</b>. Barokne skulpture su delo vajara Matijasa Brausa i umetnika iz porodice Brokof. Prva postavljena statua je "<b>Raspeće"</b> i postavljena je još davne 1657.god, ostale koje su dela pomenutih umetnika su postavljene u periodu od 1706.-1714.god. dok je poslednja statua na mostu postavljena 1928.godine. Sam most predstavlja galeriju umetničkih dela pod vedrim nebom. Mogu se kupiti suveniri a možete naručiti i da vam urade portret ako imate dovoljno vremena. Dok čekate, odnosno pozirate, zabaviće vas ulični svirači koji ni malo svojim umećem i svirkom ne zaostaju za poznatim bendovima. Najpopularnija među turistima je <b>statua Sv.Jana Nepomuka</b> koji je po naredbi kralja Vaclava IV bačen sa tog mosta u Vltavu. Po legendi, razlog je taj što nije hteo ljubomornom kralju da oda ispovedi kraljice koju je ispovedao. Na mostu se i danas može videti tabla koja ukazuje na mesto sa kog je bačen. Danas ga smatraju zaštitnikom Praga, Jezuitskog manastira, mostova, simbol je poštenja i čuvar ljudi od poplava. Nemojte zaboraviti da stavite ruku na lik Jana Nepomuka. <b>Dodirnite statuu</b>, zaželite želju i biće vam ostvarena, a legenda još kaže da ćete se ponovo vratiti ovom gradu i to u društvu voljene osobe. Desnu stranu statue na kojoj je <b>scena bacanje Nepomuka u reku</b>, dodirujete za ljubav, a <b>levu sa scenom ispovedanja kraljice </b>za ostale želje. A ako ste u društvu voljene osobe poljubite se na ovom mostu, možete se nadati večnoj ljubavi. Verovatno da ste primetili da u skoro svim zemljama srednje Evrope postoje pored mostova figure monaha sa krstom u rukama. E, to su <b>Nepomuci,</b> odnosno figure Sv.Jana Nepomuka. Rođen je u Češkoj u mestu Pomuk i ceo svoj život proveo u Pragu na različitim položajima u crkvi do odluke kralja kada je sa Karlovog mosta bačen u Vltavu. </div>
<div style="text-align: justify;">
Nakon prelaska Karlovog mosta <span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px;">(</span><span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px;">Karlův Most</span><span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px;">)</span> dolazimo do <b>Starogradske kule (Staroměstská mostecká věž)<span style="background-color: white; color: #58575f; font-family: Arial, Tahoma, Verdana; font-size: 12px; line-height: 22px;"> </span></b>i prolazeći kroz nju ulazimo u deo grada koji se zove <b>Stari Grad <span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px;">(</span><span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px;">Staré Město</span><span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px;">)</span></b>.O njemu ću detaljnije pisati u sledećem postu.<br />
<br />
<b>Ostale putopise iz Češke možete čitati na sledećim linkovima:</b><br />
- <b>1.</b> <a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/05/prag-deo-15-cetvrt-grada-novi-grad-nove.html" target="_blank"><span style="color: red;"><b>Prag - deo 1/5 - četvrt grada - Novi Grad (<span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px;">Nové město</span>)</b></span></a><br />
- <b>2</b>. <a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/05/prag-deo-35-cetvrt-grada-stari-grad.html" target="_blank"><span style="color: red;"><b>Prag - deo 3/5 - četvrt grada - Stari Grad (<span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px; text-align: left;">Staré Město</span>)</b></span></a><br />
- <b>3.</b> <a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/05/prag-deo-45-hradcani-praski-dvorac.html" target="_blank"><span style="color: red;"><b>Prag - deo 4/5 - četvrt grada - Hradčani (<span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 22.3999996185303px; text-align: left;">Hradčany)</span> - Praški dvorac (<span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px; text-align: left;">Pražský hrad</span>)</b></span></a><br />
- <b>4</b>. <span style="color: red;"><a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/05/prag-deo-55-cetvrt-grada-visehrad.html" target="_blank"><span style="color: red;"><b>Prag - deo 5/5 - četvrt grada - Višehrad (<span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px; text-align: left;">Vyšehrad</span>)</b></span></a><b> </b></span><br />
<b>- </b><b>5. </b><a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/05/karlove-vari-karlovy-vary-jedinstveni.html" target="_blank"><span style="color: red;"><b>Karlove vari (Karlovy vary) - jedinstveni dragulj Češke</b></span></a><br />
<b>- 6.</b><span style="color: red; font-weight: bold;"> </span><a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/05/dvorac-ceski-sternberk-proslost-i.html" style="color: red; font-weight: bold;" target="_blank"> </a><a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/05/dvorac-ceski-sternberk-proslost-i.html" target="_blank"><span style="color: red;"><b>Dvorac Češki Šternberk - Prošlost i Sadašnjost</b></span></a></div>
</div>
Unknownnoreply@blogger.com0Malá Strana, Prague 1, Czech Republic50.0877053 14.40389340000001550.067328800000006 14.363552900000016 50.1080818 14.444233900000015tag:blogger.com,1999:blog-1310334729904272952.post-37148407006647132252015-05-07T21:10:00.000+02:002015-05-28T12:06:22.803+02:00Prag - deo 1/5 - četvrt grada - Novi Grad (Nové město) <div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div style="text-align: justify;">
<br />
<br />
<br />
U <b>“Grad iz bajke”, “Grad zlatnih krovova”, “Grad stotinu kula”, “Zlatni Prag”, “Kameni grad”, “Srce Evrope” ili “Zlatni brod na Vltavi”,</b> koji su samo neki od naziva ovog divnog grada, stigli smo rano popodne. Mnogo hvalospeva sam se naslušala pre nego što sam Prag posetila i gotovo uvek sam u sebi mislila "ma hajde, to je već preterivanje…", međutim, svaki od navedenih epiteta mu je opravdano pripisan, i svaki mu izuzetno pristaje, pa nakon svega što sam videla, ostala sam i ja zadivljena i obećala sebi da ću mu se sigurno vratiti bar još jednom. </div>
<div style="text-align: justify;">
Putopis iz Praga ću pisati u nekoliko delova i u svakom od njih predstaviti po jednu četvrt grada, redom kako sam ga i obišla.</div>
<div style="text-align: justify;">
U ovom prvom delu opisaću četvrt <span style="color: red;"><b>Novi Grad </b>(<span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px; text-align: left;">Nové město</span>)</span> </div>
<div style="text-align: justify;">
Sledeći, drugi putopis će biti o delu grada <a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/05/prag-deo-25-cetvrt-grada-mala-strana.html" target="_blank"><span style="color: red;"><b>Mala Strana</b> (<span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px; text-align: left;">Malá Strana</span>)</span> - <b><span style="color: #0b5394;">(pročitaj više....)</span></b></a>.</div>
<div style="text-align: justify;">
Treći deo ce obuhvatiti četvrt <a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/05/prag-deo-35-cetvrt-grada-stari-grad.html" target="_blank"><span style="color: red;"><b>Stari Grad</b> (<span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px; text-align: left;">Staré Město</span>)</span>. - <b><span style="color: #0b5394;">(pročitaj više....)</span></b></a></div>
<div style="text-align: justify;">
U četvrtom ću opisati <a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/05/prag-deo-45-hradcani-praski-dvorac.html" target="_blank"><span style="color: red;"><b>Hradčane</b> (<span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 22.3999996185303px; text-align: left;">Hradčany)</span> sa <b>Praškim dvorcem</b> (<span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px; text-align: left;">Pražský hrad</span>)</span>, - <b><span style="color: #0b5394;">(pročitaj više....)</span></b></a></div>
<div style="text-align: justify;">
dok će peti i poslednji sadržati<span style="color: red;"> </span><a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/05/prag-deo-55-cetvrt-grada-visehrad.html" target="_blank"><span style="color: red;"><b>Višehrad</b> (<span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px; text-align: left;">Vyšehrad</span>)</span>. - <b><span style="color: #0b5394;">(pročitaj više....)</span></b></a></div>
<div style="text-align: justify;">
Pa krenimo u susret ovoj divnoj slovenskoj "dami"...</div>
<div style="text-align: justify;">
Kako ne bismo gubili dragoceno vreme, odlučili smo da vreme do smrkavanja iskoristimo za upoznavanje <span style="color: red;"><b>Novog Grada </b>(<span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px; text-align: left;">Nové město</span>)</span><b>,</b> koji se nalazi na desnoj obali Vltave, koja preseca grad. Ovaj deo grada je bila ujedno i naša prva stanica od napuštanja Bratislave.</div>
<div style="text-align: justify;">
U IX i X veku na mestu današnjeg Praga, na obe obale Vltave postojala su dva grada. <b>Praški zamak (<span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px; text-align: left;">Pražský hrad</span>)</b> na levoj obali i <b>Višehrad</b> na desnoj. Kasnije su na levoj strani u podnožju Praškog zamka (hrada) nastala dva naselja-<b>Hradčani (<span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 22.3999996185303px; text-align: left;">Hradčany</span>)</b> i <b>Mala Strana (<span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px; text-align: left;">Malá Strana</span>)</b>, dok je na desnoj strani nastao u susedstvu Višehrada prvo <b>Stari Grad (<span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px; text-align: left;">Staré Město</span>)</b> a zatim i <b>Novi Grad (<span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px; text-align: left;">Nové město</span>)</b>.</div>
<div style="text-align: justify;">
<b><span style="color: red;">Novi grad </span></b><span style="color: red;">(<span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px; text-align: left;">Nové město</span>)</span><b> </b>je delo Karla IV. U XIV veku gusto zbijene zgrade nisu mogle da zadovolje potrebe Starog Grada i Male Strane koji su se ubrzano razvijali, pa je bilo neophodno sagraditi Novi Grad koji je građen u skladu sa svojom ulogom prestonice Svetog rimskog Carstva. Sa gradnjom se počelo 1348.god. južno od Starog Grada. Period uspona se vrlo brzo završio pa je Novi Grad (<span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px; text-align: left;">Nové město</span>) u jednom periodu postao jedan od najsiromašnijih delova grada. Godine 1784. je izgubio svoju nezavisnost i zajedno sa ostalim istorijskim gradovima (Stari Grad, Mala Strana i Hradčani) ušao u sastav jedinstvenog Praga kao jedna od njegovih četvrti, te od tada potiče većina zgrada u stilu secesije, koje su postojeće i danas, a pripadaju bogatim ljudima, ili su javne namene.</div>
<div style="text-align: justify;">
U ovom delu grada su se vekovima dešavali najznačajniji događaji i ovde su objekti koji su ponos Čeha, kao što su <b>Narodni muzej (<span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px; text-align: left;">Národní muzeum)</span></b>, <b>Narodno pozorište (<span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px; text-align: left;">Národní Divadlo</span><span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px; text-align: left;">)</span></b><span style="background-color: white; color: #252525; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px; text-align: left;"> </span>i još mnoge druge građevine.<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhCIEb5-LBgV4XJXQjMVeS5G2o6bAMZrSlN7_RPE0l0CI6yd8pORYuZRSbqMcmTbwwM5ZcKo_vfaFmQrVqj5RCu6iypVFIgtc9QSD5Krvygkuk0LsA9cDS1FWcnhXbPMG0filfwJLnc5ocS/s1600/Narodni-muzej-Prag-1.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="175" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhCIEb5-LBgV4XJXQjMVeS5G2o6bAMZrSlN7_RPE0l0CI6yd8pORYuZRSbqMcmTbwwM5ZcKo_vfaFmQrVqj5RCu6iypVFIgtc9QSD5Krvygkuk0LsA9cDS1FWcnhXbPMG0filfwJLnc5ocS/s1600/Narodni-muzej-Prag-1.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<b style="text-align: justify;">Narodni muzej (<span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px; text-align: left;">Národní muzeum)</span></b></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
Upoznavanje Novog Grada smo počeli od <b style="color: red;">Vaclavovog trga </b><span style="color: red;">(</span><span style="background-color: white; color: red; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px; text-align: left;">Václavské náměstí</span><span style="color: red;">)</span>, koji je središte Novog Grada i koji je i do danas sačuvan u gotovo neizmenjenom obliku. U doba Karla IV trg je bilo mesto na kom su se tada održavali sajmovi konja, trgovalo se njima pa se tada čak zvao i "Konjski trg". Od XVIII veka, kada je ušao u sastav jedinstvenog Praga, pa sve do sada, trg je okružen zgradama u stilu secesije i omiljeno je mesto ne samo turista, već i samih Pražana koji se na njemu okupljaju prilikom mnogobrojnih manifestacija. Nabrojaću samo neke od bitnijih događaja koji su se izdešavali na ovom trgu. 1915.god. na Vaclavovom trgu (<span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px; text-align: left;">Václavské náměstí</span>)<b> </b>proglašeno je osnivanje nezavisne države Čeha i Slovaka (Čehoslovačke), nakon pola veka na ovom istom trgu je došlo do sukoba stanovnika Praga i vojske Varšavskog Pakta, a samo godinu dana kasnije Jan Palah se spalio u znak protivljenja ovoj vojnoj intervenciji, pa se na trgu nalazi spomen ploča u znak sećanja na njega i događaje koji su podstakli njegovo samospaljivanje. Bitni događaji koji su prethodili Plišanoj Revoluciji su se 1989.god. odigrali takođe na Vaclavovom trgu.</div>
<div style="text-align: justify;">
Od trga se pruža predivan dugačak bulevar sa još lepšim travnatim površinama koje se nalaze između kolovoznih traka, dugačak 750 metara i širok 63 metra. Na gornjem delu trga se nalazi zdanje iz XIX veka pokriveno staklenom kupolom, koja osvetljena noću daje poseban i za oko nezaboravan trenutak u kome je teško odvojiti pogled i zaboraviti utisak koji je tada stvoren. U ovoj je građevini smešten <span style="color: red;"><b>Narodni muzej </b>(<span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px; text-align: left;">Národní muzeum</span><span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px; text-align: left;">)</span></span>, koji je najveći a i najstariji česki muzej.</div>
<div style="text-align: justify;">
Dok je Ivona, naš vođa puta, preuzimala unapred rezervisane ulaznice za Narodni muzej, mi smo kao i ostali turisti iskoristili vreme da fotografišemo fasadu ovog divnog zdanja, sednemo i odmorimo na klupicama koje se nalaze na travnatoj površini ispred spomenika <span style="color: red;">"<b>Konjanika</b>"</span>, odnosno <b><span style="color: red;">Sv.Vaclava na konju</span></b>, koji je postavljen ispred zgrade Narodnog muzeja. Spomenik "Konjanik" se na Vaclavovom trgu nalazi od 1912.god. Okružen je sa četiri sveca: Sv.Agnješka, Sv.Ljudmila, Sv.Prokopije i Sv.Vojceh. <b>Sv.Vaclav</b>, odnosno princ Venceslav je unuk Borivoja, osnivača Praškog zamka koji je ubijen 935.god. a zatim proglašen za sveca, pa ga od tada smatraju i zaštitnikom Čeha.<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi10cadRC4gwFYtk3Nz1c17btVmU4Jagnk9Y6FC1zZFSPNJQ26icOVPkw4r7cn3lTwq8zQKekNlrWMrCu9dTPRH6GoZOIPPOJw4K_DBx22U5LtZCsiJug7jyVinca7aVK5s0b_xS-JKEICp/s1600/Spomenik-Sv-Vaclava-Prag.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="240" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi10cadRC4gwFYtk3Nz1c17btVmU4Jagnk9Y6FC1zZFSPNJQ26icOVPkw4r7cn3lTwq8zQKekNlrWMrCu9dTPRH6GoZOIPPOJw4K_DBx22U5LtZCsiJug7jyVinca7aVK5s0b_xS-JKEICp/s1600/Spomenik-Sv-Vaclava-Prag.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<span style="text-align: justify;">spomenik "</span><b style="text-align: justify;">Konjanik</b><span style="text-align: justify;">"- </span><b style="text-align: justify;">Sv.Vaclav na konju </b><span style="text-align: justify;">na</span><b style="text-align: justify;"> </b><b style="text-align: justify;">Vaclavovom trgu </b><span style="text-align: justify;">(<span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px; text-align: left;">Václavské náměstí</span>)</span></div>
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
U <b><span style="color: red;">Narodnom muzeju (<span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px; text-align: left;">Národní muzeum)</span></span></b> smo se upoznali sa stalnom postavkom kao što je paleontološka, antropološka, zoološka i sl. Uz ovu istorijsku postavku, upoznali smo se i sa postavkama azijske, afričke i američke kulture. U zgradi se nalazi i <b>Muzej česke muzike</b>, kao i knjižara českog Narodnog muzeja sa izložbom knjiga. Napomenuću da se svakog prvog Ponedeljka u mesecu ulaz u muzej ne naplaćuje. Od oktobra do aprila je otvoren za posete od 09.00 – 17.00 h dok je od maja do septembra otvoren sat vremena duže. Ulaz je 100 CZK. Ne tako daleko od Narodnog muzeja se nalazi i zgrada Opere.</div>
<div style="text-align: justify;">
Uputili smo se zatim bulevarom i ulicom Narodni ka Vltavi i Masarikovom keju. Sa obe strane bulevara susrećemo se sa brojnim rokoko i baroknim palatama, hotelima, barovima, restoranima i radnjama u kojima se mogu kupiti proizvodi mnogobrojnih poznatih brendova, kao što su prvenstveno Bata-prodavnica sa više spratova, New Yorker, H&M...</div>
<div style="text-align: justify;">
Želeli smo da ponesemo neki bogatiji suvenir kući, kao sto je npr. vaza ili čaše od kristala a koji je zaštitni znak Češke. U ovom bulevaru je moguće naći originalni kristal, ali se može desiti da u mnoštvu radnji koje ne prodaju pravi, prodavci pokušaju i da vam prodaju kopije izuzetno dobre izrade koje baš dosta liče na pravi kristal. <b>Bohemija kristal</b> je najpoznatiji i najprodavaniji u Češkoj. Ivona nas je upozorila na već pomenute radnje gde se može desiti da budemo prevareni, još nam je napomenula da prilikom kupovine obratimo pažnju da li proizvodi imaju na sebi plavo-žutu nalepnicu na kojoj je ispisano <b>Bohemia Crystal </b>a koja osigurava originalnost proizvoda. Kupovinu kristalnih čaša i vaza smo ostavili za poslednji dan jer još nismo razmenili novac, a vođa puta nam je preporučila da to obavimo malo kasnije u menjačnici koju će nam pokazati tokom šetnje.</div>
<div style="text-align: justify;">
Pre samog izlaska na <b>Masarikov kej</b>, nedaleko od mosta Legija, nalazi se <span style="color: red;"><b>Narodno pozorište </b>(<span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px; text-align: left;">Národní Divadlo</span><span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px; text-align: left;">)</span></span> iz 1868.god.<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjccAMYAv4kbo7V_kJkEUdZUMYH0nVBK9jeD9Us_dBI35ArZnqchHPQeUTD6XQG6YVSZq8yc1AdKlqxLomG7OE-lVagB0QhE6o73sHCaQNj8G6n1EafA1vM_y669_5S5ibE4rVuUWccvd1P/s1600/Narodno-pozoriste-Prag.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="177" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjccAMYAv4kbo7V_kJkEUdZUMYH0nVBK9jeD9Us_dBI35ArZnqchHPQeUTD6XQG6YVSZq8yc1AdKlqxLomG7OE-lVagB0QhE6o73sHCaQNj8G6n1EafA1vM_y669_5S5ibE4rVuUWccvd1P/s1600/Narodno-pozoriste-Prag.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<b style="text-align: justify;">Narodno pozorište (<span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px; text-align: left;">Národní Divadlo</span><span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px; text-align: left;">)</span></b></div>
<br />
U pozorište nismo ulazili na moju žalost. Zgrada u kojoj je Narodno pozorište smešteno deluje impozantno sa zeleno-zlatnom kupolom na vrhu i kako nam je vodič rekao, bogato ukrašenim enterijerom. U fazi završnih radova su učestvovali i veliki češki umetnici iz druge polovine XIX veka. Prva predstava koja je odigrana u ovom zdanju je bila premijera <b>opere "Lubiše"</b>, Beržiha Smetane. Sve do danas su zastupljene opere čeških kompozitora: Smetane, Janaceka i Dvoržaka. 1881.god. je izbio požar i uništio veliki deo zgrade. Već 1882.god. se počelo sa obnovom, da bi naredne 1883.god. pozorište bilo potpuno rekonstruisano. Zgrada se ističe svojim neobičnim krovom koji liči na preokrenuti brod i boje je noćnog neba koje simbolizuje vrhunac. Besparica je uticala na to da gradske vlasti dozvole i organizuju venčanja ne samo za turiste, već i stanovnike Češke. Ako odlučite da izgovorite sudbonosno "Da" u Narodnom pozorištu na daskama scene, biće vam potrebno 3600 evra, a ako se za ovaj luksuz odlučite u njegovim salonima, proći ćete nešto jeftinije, od 1200-1600 evra. </div>
<div style="text-align: justify;">
Šetajući Masarikovim kejom uživali smo u mirisu vode i svežini laganog povetarca, posmatrali roditelje i decu koja su pokušavala da hrane labudove. Iznad vode su preletala jata ptica, neprestano klepetajući krilima…i tako stigli do sledećeg mosta i poprečne ulice u kojoj se nalazi avangardna staklena konstrukcija - <span style="color: red;"><b>"Kuća koja pleše" (<span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 22.3999996185303px; text-align: left;">Tančící dům</span>)</b>.</span><br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgDD8h1KPrNBep-uFjqf4PHsqhBvYzR0h4e2SqOn8wH9cu_Yj3odyyC94FTb07nUlQwNHgEIvAxHlvfQjP9Fm15PESse5lNdcY8m4s7JfcprcymJ0nxcfawYWS6KA-sOYm003Elc5vlu3hy/s1600/kuca-koja-plese-prag.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="218" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgDD8h1KPrNBep-uFjqf4PHsqhBvYzR0h4e2SqOn8wH9cu_Yj3odyyC94FTb07nUlQwNHgEIvAxHlvfQjP9Fm15PESse5lNdcY8m4s7JfcprcymJ0nxcfawYWS6KA-sOYm003Elc5vlu3hy/s1600/kuca-koja-plese-prag.jpg" width="320" /></a></div>
<div style="text-align: center;">
<b>"Kuća koja pleše" (<span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 22.3999996185303px; text-align: left;">Tančící dům</span>)</b></div>
<div style="text-align: center;">
<b><br /></b></div>
Ova kuća je poznata i kao "<b>Džindžer i Fred</b>", dok je neki nazivaju i "<b>Pijana kuća</b>". Sagrađena je 1997.god. uz veliku podršku tadašnjeg predsednika Češke, Vaclava Havela. Naziv je dobila po svom spoljašnjem izgledu koji podseća na siluete para koji pleše. Fantastično je ukomponovana u arhitekturu XIX veka koja je okružuje i uprkos sumnjama pre početka izgradnje, ipak se odlično uklapa u okolinu.</div>
<div style="text-align: justify;">
Ulicom koja se nalazi u nastavku Juraskuv mosta stigli smo do <b>Karlovog trga (Karlovo náměstí)</b>. Na trgu se nalazi manji gradski park a tu je i <b>Gradska kuća Novoga Grada</b> iz XIV veka. U blizini, između Karlovog trga i Vltave je izgrađena barokna <b>crkva Sv.Ćirila i Metodija</b> iz XVIII veka. Od 1935.god. u njoj se nalazi sedište češke Pravoslavne crkve.</div>
<div style="text-align: justify;">
Uz samu crkvu se nalazi menjačnica. Ivona nam je preporučila baš ovu zbog povoljnijeg kursa. Prilikom zamene evra u češke krune vodite računa, jer ima više kolona ispod kojih piše sitnim slovima da nema provizije, ali se to odnosi samo za veće sume novca i tako možete doći u situaciju da dobijete znatno manje od očekivanog. Kurs je tog dana bio 27 čeških kruna (CZK) za 1 evro.</div>
<div style="text-align: justify;">
Do menjačnice se nalazi i picerija "Cogo" čiji je vlasnik Srbin. U njoj smo se osvežili poslednjeg dana našeg boravka u Pragu. Inače, ako zavirite u poprečne uličice, videćete da cene nisu iste kao u onim većim i atraktivnijim, pa hranu i piće možete sebi priuštiti dosta jeftinije.<br />
Novi Grad se uz događaje iz istorije Češke i Čeha povezuje i dobrom hranom i pićem, <b><span style="color: red;">pivnicama i krčmama</span></b>. Najčešće se pije točeno pivo iz buradi. Čuvena češka piva su <b>Pilsner</b> iz pivare Pilzno, <b>Staropramen</b> iz pivare Smichov, koja se nalazi u Pragu, <b>Budvar</b> iz pivare Češke Buđejovice koje je u svetu poznato kao <b>Budweiser</b>, zatim <b>Redegast</b> i <b>Velkopopovicky kozel</b>.</div>
<div style="text-align: justify;">
Tako je pivnica <b>"Kod krigle" (<span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 22.3999996185303px; text-align: left;">U Kalicha</span>)</b> pravo mesto za upoznavanje vedrog duha meštana. U njoj je sve u znaku junaka Hašekovog romana i <b>vojnika Švejka</b> iz I Svetskog rata. Hašek je kao dete stanovao u istoj ulici preko puta a domar pivnice se zvao Josef Švejk. Vlasnik je bio poznat kao smotanko pa je Hašeku posluzio za lik krčmara…Kada su odlazili u rat, Švejk i njegov prijatelj Vodička su se dogovorili da se ponovo nađu u ovoj pivnici u šest sati, posle rata. pa je tako interesovanje za ovu pivnicu naglo poraslo nakon što su se u izlozima knjižara širom Češke a i Evrope pojavili "Doživljaji vojnika Švejka". Nalazi se u ulici "Na Bojišti" koja je u samom centru Praga i u njoj se toči pivo <b>Prazdroj</b> jačine 12 stepeni. Prima oko 170 gostiju pa je neophodno unapred rezervisati mesto.<br />
Švejkove fazone možete čuti u <b>krčmi "Kod Fleka" (<span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 22.3999996185303px; text-align: left;">U Fleků</span>)</b> koja je poznata po jakom tamnom pivu <b>Flekovski ležak (<span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 22.3999996185303px; text-align: left;">Flekovský Ležák)</span><span style="background-color: white; color: #252525; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 22.3999996185303px; text-align: left;"> </span></b>koje se pravi po češkoj recepturi najstarijoj u Pragu. Ona se nalazi u blizini Narodnog pozorišta u ul. Kremencova br.11 i kraj nje smo samo prošli i malo zavirili da ne bude da je nismo posetili. Mi smo na sugestiju vodiča otišli u jednu sasvim drugu, ne manje poznatu, a koji je razlog? Ova "U Fleku" (Kod Fleka) je prvenstveno atrakcija za turiste i znatno je skuplja od ostalih. Uz to, izbor je sužen, može se popiti samo jedna vrsta piva-Flekovsky ležak. Ovo pivo se ne puni u flase, ne izvozi se i ne pije van pivnice. Karakterističnog je ukusa i krigla 0.5 l košta 59 CZK. Pivnica ima osam dvorana, prima 1200 gostiju a ima i svoj kabare pa nudi i kulturni program, mogu se razgledati podrumi, uz to ima i <b>Muzej piva. </b></div>
<div style="text-align: justify;">
Pražani pivnice smatraju svojom drugom kućom, jer pivo nigde drugde na svetu ne prija tako kao u ovim Praškim pivnicama. U njima ćete čuti isprepleten stalni žagor i meštana i turista, kao i neprestano kucanje krigli punim piva.</div>
<div style="text-align: justify;">
Od Karlovog trga, ulicom Žitna, ponovo dolazimo na polaznu tačku, do Vaclavovog trga i Narodnog muzeja. </div>
<div style="text-align: justify;">
Nedaleko se nalazi <b><span style="color: red;">pivnica "U Medvidku"</span></b>. Bila je prepuna pa smo morali da sačekamo malo dok se oslobodilo par stolova.<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEinVx7r_FdmhAmUi9vyMwwyv0ZC9WzsTR50fiTP0tyXkMks43mqV7qT20JmJQWNwJ5ChWi0u3yh1tDzJ_KCWZRk5_uGaoLlO5jnc3BmdSxRnCyH_0WHEQXWYzuOkA_jXx_oXmzHMQQK2NyO/s1600/Pivnica-Prag-U-Medvidku.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="181" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEinVx7r_FdmhAmUi9vyMwwyv0ZC9WzsTR50fiTP0tyXkMks43mqV7qT20JmJQWNwJ5ChWi0u3yh1tDzJ_KCWZRk5_uGaoLlO5jnc3BmdSxRnCyH_0WHEQXWYzuOkA_jXx_oXmzHMQQK2NyO/s1600/Pivnica-Prag-U-Medvidku.jpg" width="320" /></a></div>
Ova se diči još uvek tradicionalnim šarmom i još uvek je omiljena od strane lokalaca. Potiče još iz 1466.god. i već preko 540 godina je ponos grada. Nalazi se u zgradi koja je nekada bila fabrika za proizvodnju piva u kojoj se nalazio mali pab. U XX veku je pretvorena u hotel, današnji restoran i pivnicu koja i sada odiše šarmom iz XV veka i može da primi nekoliko stotina ljudi. Krase je beli zidovi, dugački stolovi i drvena burad sa više vrsta piva. Češko <b>Budweiser svetlo i tamno, Ležak BUD, OLDGOT</b>, 1466 i <b>bezalkoholni Budvar</b>. Cene se kreću ovako nekako: 24 CZK za točeno 0.33 l, do 39 CZK za 0.5 točeno, flaširano je nešto skuplje od 39-50 CZK. Pivo se i sada proizvodi u ovoj zgradi u mikro pivari koja je najmanja u zemlji. "U Medviku" je poznata i po proizvodnji najjačeg piva u Češkoj, <b>pivo X-33</b>, tamno gorkoslatko jačine 12,6 % alkohola i košta 4.7 e odnosno 129 CZK.<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhzx7CkxIkzXxMPevZwDw4gF0fPA3RGCFDQ-CNKea4RfwXq370_3oa6rPCfFNEh7VMKZElkSL4bTeDWbRpISq4-SqbYwdXtlzZ4oG1a3Yjv20A0LYHXQhk-NedaJDiir45_UWReV_w22jld/s1600/U-Medvidku-pivnica-prag.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhzx7CkxIkzXxMPevZwDw4gF0fPA3RGCFDQ-CNKea4RfwXq370_3oa6rPCfFNEh7VMKZElkSL4bTeDWbRpISq4-SqbYwdXtlzZ4oG1a3Yjv20A0LYHXQhk-NedaJDiir45_UWReV_w22jld/s1600/U-Medvidku-pivnica-prag.jpg" width="320" /></a></div>
U pivnici se ne može popiti, ali se može kupiti u mikro pivari unutar pivnice. Pivnica se nalazi u ulici Perštyne, na broju 7 i radi od 11-22 h. I nemojte se zaleteti da uzmete uz pivo velike perece koji su posluženi na stolu ako niste spremni da izdvojite novac i za njih, jer nisu gratis, već se posebno naplaćuju i ni malo nisu jeftini.</div>
<div style="text-align: justify;">
Nakon degustacije i nazdravljanja punim kriglama, u već opuštenoj i veseloj atmosferi bližio se kraj radnog vremena, te smo nevoljno napustili ovo šarmantno mesto.</div>
<div style="text-align: justify;">
Na nekih 200 metara dalje nas je čekao naš autobus kojim odlazimo u hotel Opatov, koji se nalazi na užoj periferiji grada, gde ćemo noćiti tri naredne noći.<br />
<br />
<b>Ostale putopise iz Češke možete čitati na sledećim linkovima:</b><br />
- <b>1</b>. <a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/05/prag-deo-25-cetvrt-grada-mala-strana.html" target="_blank"><span style="color: red;"><b>Prag - deo 2/5 - četvrt grada - Mala Strana (<span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px; text-align: left;">Malá Strana</span>)</b></span></a><br />
- <b>2</b>. <a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/05/prag-deo-35-cetvrt-grada-stari-grad.html" target="_blank"><span style="color: red;"><b>Prag - deo 3/5 - četvrt grada - Stari Grad (<span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px; text-align: left;">Staré Město</span>)</b></span></a><br />
- <b>3.</b> <a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/05/prag-deo-45-hradcani-praski-dvorac.html" target="_blank"><span style="color: red;"><b>Prag - deo 4/5 - četvrt grada - Hradčani (<span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 22.3999996185303px; text-align: left;">Hradčany)</span> - Praški dvorac (<span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px; text-align: left;">Pražský hrad</span>)</b></span></a><br />
- <b>4.</b> <a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/05/prag-deo-55-cetvrt-grada-visehrad.html" target="_blank"><span style="color: red;"><b>Prag - deo 5/5 - četvrt grada - Višehrad (<span style="background-color: white; font-family: sans-serif; font-size: 14px; line-height: 21px; text-align: left;">Vyšehrad</span>) </b></span></a><br />
<b>- 5.</b><span style="color: red;"><b> </b><a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/05/karlove-vari-karlovy-vary-jedinstveni.html" target="_blank"><span style="color: red;"><b>Karlove vari (Karlovy vary) - jedinstveni dragulj Češke</b></span></a></span><br />
<b>- 6. </b><a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/05/dvorac-ceski-sternberk-proslost-i.html" style="color: red;" target="_blank"><b>Dvorac Češki Šternberk - Prošlost I Sadašnjost</b></a></div>
</div>
Unknownnoreply@blogger.com2New Town, 120 00 Prague-Prague 2, Czech Republic50.077901999999987 14.42053629999998149.425699499999986 13.129642799999981 50.730104499999989 15.71142979999998tag:blogger.com,1999:blog-1310334729904272952.post-73586694648669213432015-04-27T21:14:00.000+02:002015-05-20T16:43:48.276+02:00Kako se pakuje planinarski ranac<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div style="background-color: white; border: 0px; color: #444444; font-family: Helvetica, sans-serif; font-size: 14px; line-height: 24px; margin-bottom: 15px; outline: 0px; padding: 0px; vertical-align: baseline;">
<br />
<br />
<br />
Bitno je da pametno izaberemo stvari i <strong style="border: 0px; font-family: inherit; font-style: inherit; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; vertical-align: baseline;">efikasno ih spakujemo u ranac</strong>.</div>
<div style="background-color: white; border: 0px; color: #444444; font-family: Helvetica, sans-serif; font-size: 14px; line-height: 24px; margin-bottom: 15px; outline: 0px; padding: 0px; vertical-align: baseline;">
Spisak potrebnih stvari može se razlikovati od vrste i zahtevnosti staze na koju se ide, kao i od godišnjeg doba. Za planinarsku turu koja uključuje noćenje u šatoru, ovo je spisak stvari koje su nam potrebne:</div>
<ul style="background-color: white; border: 0px; color: #444444; font-family: Helvetica, sans-serif; font-size: 14px; line-height: 24px; margin: 0px 0px 20px 30px; outline: 0px; padding: 0px; vertical-align: baseline;">
<li style="border: 0px; font-family: inherit; font-style: inherit; font-weight: inherit; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; vertical-align: baseline;">šator</li>
<li style="border: 0px; font-family: inherit; font-style: inherit; font-weight: inherit; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; vertical-align: baseline;">podloga za vreću</li>
<li style="border: 0px; font-family: inherit; font-style: inherit; font-weight: inherit; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; vertical-align: baseline;">vreća za spavanje</li>
<li style="border: 0px; font-family: inherit; font-style: inherit; font-weight: inherit; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; vertical-align: baseline;">čeona lampa</li>
<li style="border: 0px; font-family: inherit; font-style: inherit; font-weight: inherit; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; vertical-align: baseline;">šibice, upaljač, kresivo ili alkohol za paljenje vatre</li>
<li style="border: 0px; font-family: inherit; font-style: inherit; font-weight: inherit; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; vertical-align: baseline;">metalni pribor za hranu (činija, šolja)</li>
<li style="border: 0px; font-family: inherit; font-style: inherit; font-weight: inherit; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; vertical-align: baseline;">nož/perorez</li>
<li style="border: 0px; font-family: inherit; font-style: inherit; font-weight: inherit; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; vertical-align: baseline;">prva pomoć</li>
<li style="border: 0px; font-family: inherit; font-style: inherit; font-weight: inherit; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; vertical-align: baseline;">rezervni par čarapa</li>
<li style="border: 0px; font-family: inherit; font-style: inherit; font-weight: inherit; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; vertical-align: baseline;">krema za sunčanje</li>
<li style="border: 0px; font-family: inherit; font-style: inherit; font-weight: inherit; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; vertical-align: baseline;">hrana, voda</li>
<li style="border: 0px; font-family: inherit; font-style: inherit; font-weight: inherit; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; vertical-align: baseline;">mapa, kompas</li>
<li style="border: 0px; font-family: inherit; font-style: inherit; font-weight: inherit; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; vertical-align: baseline;">sredstvo za dezinfekciju ruku</li>
<li style="border: 0px; font-family: inherit; font-style: inherit; font-weight: inherit; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; vertical-align: baseline;">kese za smeće</li>
<li style="border: 0px; font-family: inherit; font-style: inherit; font-weight: inherit; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; vertical-align: baseline;">vlažne maramice</li>
<li style="border: 0px; font-family: inherit; font-style: inherit; font-weight: inherit; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; vertical-align: baseline;">pasta i četkica za zube</li>
<li style="border: 0px; font-family: inherit; font-style: inherit; font-weight: inherit; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; vertical-align: baseline;">dodatni slojevi odeće</li>
</ul>
<div style="background-color: white; border: 0px; color: #444444; font-family: Helvetica, sans-serif; font-size: 14px; line-height: 24px; margin-bottom: 15px; outline: 0px; padding: 0px; vertical-align: baseline;">
Pa, nije tako strašno, zar ne?</div>
<h2 style="background-color: white; border: 0px; color: #444444; font-family: Ubuntu, sans-serif; font-size: 28px; font-weight: normal; line-height: 55px; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px 0px 10px; vertical-align: baseline;">
<strong style="border: 0px; font-family: inherit; font-style: inherit; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; vertical-align: baseline;">Kako ređati stvari u planinarski ranac</strong></h2>
<div style="background-color: white; border: 0px; color: #444444; font-family: Helvetica, sans-serif; font-size: 14px; line-height: 24px; margin-bottom: 15px; outline: 0px; padding: 0px; vertical-align: baseline;">
Stvari sam na spisku poređala od glomaznijih ka manjim. Sve ove stvari razvrstamo lepo po podu i polako krenemo sa pakovanjem. Kako treba ređati stvari u ranac, najbolje možemo videti na sledećoj fotografiji. Na njoj su crvenom bojom obeležene teške i robusne stvari, a kako se udaljavamo od crvene i idemo ka zelenoj, stvari su lakše i kompresivnije.</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgVsz_e0EeNoHkjbX4-pzmhQfoNnGhnKmCgLrmw9V18ZljIsneyBIRaEtttQnj1gHlO6G7CCgE0dUblsHZKYUhd7CY0AaKHFZkdPIUzJO0tC9X3urDXfhucaap9D5QU1bvojhCMUYOxPA0T/s1600/PakovanjeRanca2.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="224" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgVsz_e0EeNoHkjbX4-pzmhQfoNnGhnKmCgLrmw9V18ZljIsneyBIRaEtttQnj1gHlO6G7CCgE0dUblsHZKYUhd7CY0AaKHFZkdPIUzJO0tC9X3urDXfhucaap9D5QU1bvojhCMUYOxPA0T/s1600/PakovanjeRanca2.jpg" width="320" /></a></div>
<div style="background-color: white; border: 0px; color: #444444; font-family: Helvetica, sans-serif; font-size: 14px; line-height: 24px; margin-bottom: 15px; outline: 0px; padding: 0px; text-align: center; vertical-align: baseline;">
<span style="font-style: italic;">Foto: ospreypacks.com</span></div>
<div style="background-color: white; border: 0px; color: #444444; font-family: Helvetica, sans-serif; font-size: 14px; line-height: 24px; margin-bottom: 15px; outline: 0px; padding: 0px; vertical-align: baseline;">
Lake a glomazne stvari poput vreće za spavanje pakujemo na dno ranca.</div>
<div style="background-color: white; border: 0px; color: #444444; font-family: Helvetica, sans-serif; font-size: 14px; line-height: 24px; margin-bottom: 15px; outline: 0px; padding: 0px; vertical-align: baseline;">
Smeštanjem težih stvari uz sama leđa, bliže kukovima, obezbeđujemo sebi izbalansiran teret. Ovime ćemo imati <strong style="border: 0px; font-family: inherit; font-style: inherit; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; vertical-align: baseline;">bolji balans tela</strong> pri kretanju po kritičnim delovima staze, posebno po strmim nizbrdicama ili uzbrdicama.</div>
<div style="background-color: white; border: 0px; color: #444444; font-family: Helvetica, sans-serif; font-size: 14px; line-height: 24px; margin-bottom: 15px; outline: 0px; padding: 0px; vertical-align: baseline;">
Što se vode tiče, <strong style="border: 0px; font-family: inherit; font-style: inherit; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; vertical-align: baseline;">neki rančevi imaju poseban „rukav“ ugrađen u sam ranac za tzv. mehove za vodu</strong>. Njegovo crevo se provlači kroz posebno napravljen otvor na rancu, tako da ga imamo na dohvat ruke, da ne kažem, usta.</div>
<div style="background-color: white; border: 0px; color: #444444; font-family: Helvetica, sans-serif; font-size: 14px; line-height: 24px; margin-bottom: 15px; outline: 0px; padding: 0px; vertical-align: baseline;">
Drugi rančevi imaju džepove sa strane predviđene za smeštanje vode.</div>
<div style="background-color: white; border: 0px; color: #444444; font-family: Helvetica, sans-serif; font-size: 14px; line-height: 24px; margin-bottom: 15px; outline: 0px; padding: 0px; vertical-align: baseline;">
<strong style="border: 0px; font-family: inherit; font-style: inherit; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; vertical-align: baseline;">Na vrh pakujemo lake i kompresivne stvari</strong>, poput dodatnih slojeva odeće, zaštite od kiše (kabanice), hrane koja nije konzervirana pa joj preti rasipanje, curenje ili gnječenje. Logično je da iste obavezno pakujemo u kese.</div>
<div style="background-color: white; border: 0px; color: #444444; font-family: Helvetica, sans-serif; font-size: 14px; line-height: 24px; margin-bottom: 15px; outline: 0px; padding: 0px; vertical-align: baseline;">
Stvari koje će nam biti potrebne na stazi, poput kompasa, mape, čeone lampe, prve pomoći ili kabanice, stavljamo na dohvat ruke. Želećemo da znamo gde su u svakom trenutku i da do njih možemo brzo doći. Zato takve stvari pakujemo u <strong style="border: 0px; font-family: inherit; font-style: inherit; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; vertical-align: baseline;">spoljašnje pregrade ili na sam vrh ranca</strong>.</div>
<div style="background-color: white; border: 0px; font-family: Helvetica, sans-serif; line-height: 24px; margin-bottom: 15px; outline: 0px; padding: 0px; vertical-align: baseline;">
<div style="color: #444444; font-size: 14px;">
Sad kad smo spakovali ranac, stavljamo ga na leđa kako bismo ga podesili. Tek na stazi ćemo zapravo postići željenu formu ranca na leđima, ali evo nekoliko saveta pre nego što kročimo na stazu.</div>
<div style="color: #444444; font-size: 14px;">
<br /></div>
<b style="color: #444444; font-size: 14px;">U nastavku, kako podesiti ranac za planinarenje i koji su saveti za optimizaciju tereta i korišćenje opreme možete pročitati više na sajtu</b> <span style="color: #6aa84f;"><a href="http://dahplanine.com/saveti-kako-se-pakuje-planinarska-oprema/" style="font-weight: bold;" target="_blank"><span style="color: #6aa84f;">Dah planine</span></a><span style="font-size: 14px; font-weight: bold;"> ( </span><a href="http://dahplanine.com/saveti-kako-se-pakuje-planinarska-oprema/" style="font-size: 14px;" target="_blank"><span style="color: #6aa84f;">http://dahplanine.com/saveti-kako-se-pakuje-planinarska-oprema/</span></a><span style="font-size: 14px;"> <b>)</b></span></span></div>
</div>
Unknownnoreply@blogger.com0Serbia44.016521 21.00585899999998738.1897835 10.678710499999987 49.8432585 31.333007499999987tag:blogger.com,1999:blog-1310334729904272952.post-63690165303329805392015-04-20T20:21:00.000+02:002015-05-28T12:05:44.485+02:00Bratislavski dvorac i palata Grasalkovič<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div style="text-align: justify;">
<br />
<br />
<br />
Bratislavski dvorac i palatu Grasalkovič sam obišla tokom jednodnevne posete Bratislavi, koja je bila usputno odredište na putovanja u Prag.</div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Bratislavski dvorac</b> i nazivi dvorca kroz njegovu istoriju i vladavinu Austro-ugarskih monarha (slovački: <i>Bratislavský hrad</i>, nemački: <i>Pressburger Schloss</i>, mađarski: <i>Pozsonyi var</i>) </div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div style="text-align: justify;">
Do dvorca se stiže koloritnim ulicama, popločanim krupnim kamenom koje vode iz starog jezgra grada koje sam detaljno opisala u<a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/04/jedan-dan-u-bratislavi.html" target="_blank"><span style="color: blue;"> <b>prethodnom tekstu</b>.</span></a></div>
<div style="text-align: justify;">
Iako je dvorac u središtu Bratislave, ipak deluje prilično izolovano jer se nalazi na stenovitom bregu Malih Karpata, direktno iznad reke Dunav, odakle neprikosnoveno gospodari panoramom grada. Izgrađen je na platou visine 82 metra i jedna je od najupadljivijih građevina u gradu, koja ujedno predstavlja i simbol grada. Dvorac je jedno od retkih mesta odakle se vide tri države: Austrija (3 kilometra jugozapadno), Mađarska (13 kilometara južno), i naravno, Slovačka. Sa njegovih bedema se kao na dlanu vidi Slovačka prestonica i Dunav kako je seče.<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhaFajXB17fL5-garh4dhecnXbvoP_X5UDAq-CCJ9xakYdhRpoQIuIWOrsVq0OoRtqFjEntwgXNL-Jb-EUXiixSIiMW8bx09MMVZZ3zWlD9I_LVGWtZmt6mFD_blLdzG8m8sW1MWdbNaDnE/s1600/Bratislavski+-dvorac-1.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="121" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhaFajXB17fL5-garh4dhecnXbvoP_X5UDAq-CCJ9xakYdhRpoQIuIWOrsVq0OoRtqFjEntwgXNL-Jb-EUXiixSIiMW8bx09MMVZZ3zWlD9I_LVGWtZmt6mFD_blLdzG8m8sW1MWdbNaDnE/s1600/Bratislavski+-dvorac-1.jpg" width="320" /></a></div>
Konstatacija Ivone-vođe puta, da dvorac nazivaju i <b>"naopačke okrenutim stolom"</b> u potpunosti odgovara njegovom izgledu zbog karakterističnog oblika četiri kule kojima je povezan, a koje se nalaze na njegovim ivicama. </div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div style="text-align: justify;">
Za dvorac u gotskom stilu zna se već u X veku, a kada Bratislava postaje glavni grad Mađarske, samim tim i krunidbeni grad, dvorac postaje kraljevska rezidencija, te dobija renesansni oblik. Današnji izgled dobio je u prvoj polovini XV veka za vreme vladavine Sigismunda Luksemburškog. On je zapravo srušio gotovo čitav ondašnji kompleks i izgradio nove objekte. Do danas je iz razdoblja pre Sigismunda "preživeo" samo "Krunidbeni toranj'", okrenut prema jugozapadu. Kasnije, tokom renesanse i baroka, Bratislavski dvorac doživeo je dodatne promene i dobio današnje obrise. Najveću severozapadnu kulu nazivaju <b>Draguljna kula</b>. U njoj su čuvani kraljevska kruna i dragulji neprocenjive vrednosti u vreme dok je dvorac bio kraljevska rezidencija, a njegov najpoznatiji stanovnik bila Marija Terezija. Inače, vreme vladavine Marije Terezije bilo je ujedno i zlatno doba ovog kompleksa, kada se u njega mnogo ulagalo sa ciljem stvaranja još jedne reprezentativne habsburške rezidencije.<br />
Poslednju veliku rekonstrukciju u baroknom stilu vrši Marija Terezija u XVIII veku kada se glavni grad Mađarske vratio u Budimpeštu. Kada je Bratislava prestala biti prestonica Mađarske, dvorac se nakon izvesnog vremena pretvorio u školu katoličkog sveštenstva, a kasnije, 1802.god. u barake. 1811.god. nepažnjom pijanih austrijskih vojnika, dvorac zahvata veliki požar i od njega ostaju samo ruševine. Komunisti ga renoviraju u razdoblju od 1956. do 1968.</div>
<div style="text-align: justify;">
Danas se u njemu nalaze kabineti Vlade, a na trećem spratu je deo <b>Slovačkog Narodnog muzeja</b>, gde je izloženo oružje, nameštaj i predmeti iz folklorne baštine. Severnije od dvorca, ali unutar zidina, nalazi se <b>Muzej folklorne muzike</b> sa izloženim frulama, zviždaljkama, bubnjevima itd.</div>
<div style="text-align: justify;">
U dvorištu tvrđave se nalazi bunar, dubok 85 metara i nekada je bio jedini izvor pitke vode u tvrđavi. Legenda kaže: bacite li novčić u njega, ispuniće vam se prethodno zamišljena želja.<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhqkQwEj_p1M2C2k22IJMfgJNLEAh7aS53b-OHCwoJcpSjOacHsZxCbxkuFtPPW0QsaOaUwPI-eIqweuY77n-yf1s87tle0hN8FZVvrzcn3qMTlEyL-gZyavaDdVgDsdynVZPO34JeNzw75/s1600/UFO-most-Bratislava.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="156" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhqkQwEj_p1M2C2k22IJMfgJNLEAh7aS53b-OHCwoJcpSjOacHsZxCbxkuFtPPW0QsaOaUwPI-eIqweuY77n-yf1s87tle0hN8FZVvrzcn3qMTlEyL-gZyavaDdVgDsdynVZPO34JeNzw75/s1600/UFO-most-Bratislava.JPG" width="320" /></a></div>
<div style="text-align: center;">
Pogled sa dvorca na novi deo Bratislave i UFO most sa restoranom na vrhu</div>
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Vremenom se pojavila potreba za novim intervencijama na kompleksu pa je 2008.god. počela detaljna rekonstrukcija, ali su i dodati neki novi objekti i uređen je i pripadajući vrt. Od kraja 2011.godine se može posetiti mnogo više delova dvorca nego što je to moglo ranije, a može se uživati i u njegovom izvornom obliku od pre velikog požara, jer je rekonstrukcija urađena po uzoru na 'zlatno doba', odnosno doba iz vremena Marije Terezije.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: center;">
<b>Palata Grasalkovič<span class="Apple-tab-span" style="white-space: pre;"> </span></b></div>
<div style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiGd1HO35xHHccBQjmguKkGgLvjgXRO0YKNyPaU4IvMZvdN28U1paA8uESQLGoPwymK60g2f63aIrSigYSWrTCGsFRy9pmtGe6c3hKjzmwQtZvOXSleV-fyFzddk1pzaDxamahaYUOilV8c/s1600/Palata-grasalkovic-1.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="137" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiGd1HO35xHHccBQjmguKkGgLvjgXRO0YKNyPaU4IvMZvdN28U1paA8uESQLGoPwymK60g2f63aIrSigYSWrTCGsFRy9pmtGe6c3hKjzmwQtZvOXSleV-fyFzddk1pzaDxamahaYUOilV8c/s1600/Palata-grasalkovic-1.jpg" width="320" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Palata Grasalkovič (Predsednička palata)</b> je rezidencija predsednika Slovačke a nalazi se pored letnje biskupove palate. Palatu smo uspeli videti iz autobusa koji je oko nje kružio dva puta dok nam je Ivona strpljivo pričala detalje iz istorije ove impozantne građevine. </div>
<div style="text-align: justify;">
Građena je u impresivnom rokoko/kasnom baroknom stilu sa francuskim vrtom. Izgrađena je oko 1756. godine za kneza Antala Grasalkoviča, vrhovnika mađarskog veća (neka vrsta ministra ekonomije i finansija u Mađarskom kraljevstvu), a izgradio ju je arhitekt A. Mayerhofer. U njoj se nalaze mnoge predivno uređene sobe i impresivno stepenište.</div>
<div style="text-align: justify;">
Nakon izgradnje postala je centar muzičkog života u Bratislavi. Jozef Hajdn je u njoj odsvirao premijere nekih svojih dela. Grof Grasalkovič bio je veliki poklonik carice Marije Terezije, tako da su se u palati održavali razni balovi i zabave za Habsburšku porodicu. Poslednji vlasnici palate pre pada Austro-Ugarske bili su nadvojvoda Fridrih Teschen i njegova supruga Isabella Croy-Dulmen.</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div style="text-align: justify;">
Od 1939.-1945. godine palata je bila sedište predsednika Prve Slovačke Republike (Jozef Tiso). Za vreme komunizma, prvo je bila sedište Veća poverenika (pomoćna vlada Slovačke za vreme Čehoslovačke). Godine 1950. palata je pretvorena u Kuću pionira Klementa Gottwalda i postaje centar njihovih aktivnosti. U tom razdoblju prilično je oštećena, pa je bila potrebna kompletna restauracija koja je počela 1989.god. Nakon rekonstrukcije, 1996.god. postaje prebivalište Slovačkog predsednika. Njeni nekada veliki vrtovi danas su javni parkovi i u jednom od njih se nalazi kip bratislavskog kompozitora Jana Nepomuka Hummela.</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div style="text-align: justify;">
Još putopisa iz Slovačke: <a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/04/jedan-dan-u-bratislavi.html" target="_blank"><b><span style="color: red;">Jedan dan u Bratislavi</span></b></a></div>
</div>
Unknownnoreply@blogger.com0Bratislava, Slovakia48.1458923 17.10713729999997747.8067903 16.461690299999976 48.4849943 17.752584299999977tag:blogger.com,1999:blog-1310334729904272952.post-78206790929535488932015-04-16T12:22:00.002+02:002015-05-28T12:05:25.824+02:00Jedan dan u Bratislavi<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div style="text-align: justify;">
<br />
<br />
<br />
Iako Bratislava nije bila moja ciljana destinacija, posetila sam je na jedan dan u prolazu, prilikom putovanja u Prag. Odnosno, poseta ovoj prestonici na Dunavu svela se na nekih šest ipo sati. Četiri sata u pratnji vodiča starim jezgrom grada i dva ipo sata samostalnog obilaska do polaska autobusa dalje.</div>
<div style="text-align: justify;">
Nakon obilaska grada stekla sam utisak da je ovo vreme zaista premalo i da Bratislava zaslužuje mnogo više, ali, sa druge strane sasvim dovoljno da se prošeta divnim kaldrmisanim ulicama i vidi ono osnovno što grad nudi. U svakom slučaju, idete li na putovanje u Beč ili Prag, preporučujem da ovaj grad nikako ne zapostavite.</div>
<div style="text-align: justify;">
Smeštena je na obe obale Dunava, a više od dve stotine godina je bila glavni grad Ugarske. Na istočnoj obali Dunava nalazi se stari, istorijski deo grada, a na zapadnoj se smestio moderni deo. </div>
<div style="text-align: justify;">
Grad je udaljen samo 60 km od Beča, pa su tako Bratislava i Beč najbliži glavni gradovi u Evropi. Granice grada dosežu državne granice Austrije i Mađarske pa je i po tome grad jedinstven jer je jedini u svetu koji se graniči sa dve države. Od granice sa Austrijom udaljena je samo četiri kilometra, dok je od granice sa Mađarskom udaljena 13 kilometara. Na samo sat vremena vožnje se stiže do granice sa Češkom.</div>
<div style="text-align: justify;">
Ulaskom Slovačke u EU, Bratislava je postala jedna od omiljenih turističkih destinacija za turiste iz okolnih zemalja, ali zbog nedovoljnog broja smeštajnog kapaciteta, posete su mahom jednodnevne ili posebno aktuelne u vreme većih praznika. Tako je Bratislava idealna destinacija za izlet iz Austrije, Češke, ili kao što je slučaj sa našim agencijama koje je svrstavaju u svoju usputnu ponudu na nekoliko sati.</div>
<div style="text-align: justify;">
Prvi susret sa Bratislavom može nas zavarati sivilom stambenih zgrada i solitera građenih nakon Drugog Svetskog rata u stilu gradnje istočnog bloka gde živi najveći broj stanovnika grada. Ovaj deo grada se naziva <b>Petržalka</b> i smešten je na desnoj obali Dunava. Međutim, pređete li Dunav, bićete iznenađeni izgledom starog dela grada i dobroćudnim stanovnicima koji će vas neretko pozdraviti sa "dobar dan", shvate li odakle dolazite, pa ćete se u trenutku osećati kao da ste kog kuće, što i nije tako loše nakon 570 km pređenih od Beograda.</div>
<div style="text-align: justify;">
Nekada poznata kao nemački <i>Pressburg</i> ili mađarski <i>Pozsony</i>, oduvek je bila jedno od kulturnih središta srednje Evrope. Kao središte viševekovne istorije, grad je bio raskrsnica brojnih kultura i trgovinskih puteva. Obiluje brojnim kulturno istorijskim građevinama koje su većinom smeštene u starom delu grada koje je glavno mesto bogatih kulturnih dešavanja tokom cele godine. Akcenat našeg obilaska grada je upravo taj stari deo Bratislave.</div>
<div style="text-align: justify;">
Autobus se parkirao na parkingu ispred <b>Slovačkog Nacionalnog muzeja</b> koji se nalazi uz samu reku na "novom mostu", odakle smo i krenuli u obilazak starog jezgra grada. Nakon nekoliko desetina metara hoda došli smo do <b>Trga Hviezdoslav</b> na kom je zgrada koja je sedište <b>Slovačkog</b> <b>Nacionalnog pozorišta</b>, sagrađenog 1886.god. za vreme Austro-Ugarske u neo-renesansnom stilu, po projektu becčkih arhitekata Felnera i Helmera koji su projektovali zgrade pozorišta u deset evropskih zemalja. Ispred zgrade pozorišta se nalazi <b>Ganimedova fontana</b> koju je izradio bratislavski kipar Viktor Tilgner 1888.god. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhGb-61JWQ9pH7SN2-hPh6HlYdQ71Z3JUA1VbBsiJojy6mkZ_uvxBrhLlFrxNl7CTTqMtnVGO2aVJMhx7Wq95-prq7VrY3E6pnVyEch-YRgUGoX2x8b5mLU633PmcHPr2HZqNNMzFFsLnKQ/s1600/Bratislava-Narodno-pozoriste.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="157" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhGb-61JWQ9pH7SN2-hPh6HlYdQ71Z3JUA1VbBsiJojy6mkZ_uvxBrhLlFrxNl7CTTqMtnVGO2aVJMhx7Wq95-prq7VrY3E6pnVyEch-YRgUGoX2x8b5mLU633PmcHPr2HZqNNMzFFsLnKQ/s1600/Bratislava-Narodno-pozoriste.jpg" width="320" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
Dalje nastavljamo popločanim ulicama i ulazimo u staro jezgro koje je vrlo pitomo, ali čini mi se za jednu prestonicu iznenađujuće malo. </div>
<div style="text-align: justify;">
U srednjem veku Bratislava je bila opasana zidinama, a ulaz i izlaz bili su mogući samo kroz jednu od četiri utvrđenih kapija. Na istočnoj strani grada se nalazila <b>Laurinska kapija</b>, na južnom delu <b>Ribarska</b>, koja je bila najmanja od svih i služila je za prolazak ribara koji su ulazili u grad noseći svoj ulov-ribu iz Dunava. Na zapadnoj strani nalazila se <b>Vidrička kapija</b>, poznata i kao Tamna ili Crna vrata, jer su izgledala kao tunel.</div>
<div style="text-align: justify;">
Mi prolazimo kroz <b>Mihaljsku kapiju</b> iz ranog XVII veka koja je i jedina postojeća kapija gradskog utvrđenja. U njoj se nalazi <b>Muzej oružja</b>, dok se iznad kapije izdiže <b>Mihaljska kula,</b> visoka 51 metar. U prolazu ispod kule se nalazi <b>"nulta tačka"</b> na kojoj su upisane udaljenosti 29 svetskih metropola od ove evropske prestonice. Kula je izgrađena oko 1300.godine, a njen današnji izgled rezultat je barokne rekonstrukcije iz 1758.god. kada je na vrh stavljen <b>kip svetog Mihaela</b> koji se bori protiv zmaja. Odatle vodi glavna <b>Mihaljska ulica</b>, popločana kaldrmom, kojom uz nekoliko sporednih i užih ulica dolazimo do glavnog trga koji je srce starog dela grada-<b>Hlavne namestie</b>. Na trgu se nalazi <b>Rolandova fontana</b>, koja se još zove i <b>Maksimilijanova fontana,</b> jer je sagrađena na inicijativu kralja Maksimilijana II Habzburškog davne 1572.god. nakon njegovog krunisanja za mađarskog kralja, kada je veliki deo Bratislave stradao u požaru prouzrokovanom vatrometom. U XIX veku Maksimilijanov kip počinju upoređivati sa Rolandom, legendarnim vitezom i zaštitnikom grada. </div>
<div style="text-align: justify;">
Jedna od legendi kaže da se kip okrene jednom u 100 godina, dok drugi tvrde da se okrene u noći dočeka nove godine kako bi pozdravio stare junake koji su u prošlosti branili grad. Treća legenda je i najinetresantnija. Ona govori o buđenju kipa u novogodišnjoj noći koje mogu videti samo Bratisljavljani čistog srca i device.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjTY2Chq616imnTf7_5v1Mpgc_gRbrumLs3bh_yEBz1ZL5o76u1Y3iKyVEImKA9YtEsGtJANssIxq2LvFRlZCUH1Efbzv_eo7PER3V82rVIt9Jx_Id0vh6m29EkIjB7jUYJuQB1GaCjDXQE/s1600/Bratislava-Stari-grad.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjTY2Chq616imnTf7_5v1Mpgc_gRbrumLs3bh_yEBz1ZL5o76u1Y3iKyVEImKA9YtEsGtJANssIxq2LvFRlZCUH1Efbzv_eo7PER3V82rVIt9Jx_Id0vh6m29EkIjB7jUYJuQB1GaCjDXQE/s1600/Bratislava-Stari-grad.jpg" width="320" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
U neposrednoj blizini, u samom centru se nalazi <b>bronzana skulptura</b> koja prikazuje <b>francuskog vojnika</b> sa Napoleonovom kapom naslonjenog na klupu.</div>
<div style="text-align: justify;">
Moram da napomenem da ima <b>više bronzanih skulptura</b> i da su sve vrlo zanimljive. U toku šetnje ćete naići na skulpturu <b>"Schöner Naci"-</b>gospodina u fraku, koji dame pozdravlja spuštenim šeširom, a za kojeg legenda kaže da je bio stvarna ličnost, da nije imao svoj dom i da su mu hranu davali ljubazni vlasnici obližnjih krčmi. Na ćošku jedne od starih građevina uslikaće vas <b>"Paparazzi",</b> skulptura koja je postavljena pored istoimenog kafića, a priča kaže da poznati Bratislavljani nisu mogli pobeći objektivu ovog gospodina. </div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Ćumil</b>, koji redovno viri pod suknje Slovakinja a i turistkinja, iznad glave ima natpis "Man at work" (čovek na poslu) - i svakako je turistima najinteresantnija statua koja prikazuje čoveka koji viri iz šahte. Postavljena je 1997.god ali je vrlo brzo postala najpoznatija i najpopularnija. Sumnjam da je bilo ko, ko je bio u Bratislavi propustio da ga fotografiše, čak se nalazi na skoro svakoj razglednici koju sam videla. Za ovu statuu se kaže da, ko je dodirne levom rukom za šlem i zamisli želju, želja će mu se i ostvariti. Postoji i druga priča, koja kaže da mu treba protrljati nos da bi vam se ispunila želja koju ste prethodno zamislili. Zato, svakako proverite obe varijante :-) </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgjzXonKnUcWL97aHA-WAdzEe-rvrMkuF6ifPyn-5o-iRUKX30w1ppkaPb38Cp_DGSMXuwj-ZWUV7_39tMqUFfDEA32bLClq_BUTjk39FAxEQd_9-3BXIHX0E9tWCNwHBRyYSkoPR84my6w/s1600/Bratislava-Statua-Cumil.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="128" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgjzXonKnUcWL97aHA-WAdzEe-rvrMkuF6ifPyn-5o-iRUKX30w1ppkaPb38Cp_DGSMXuwj-ZWUV7_39tMqUFfDEA32bLClq_BUTjk39FAxEQd_9-3BXIHX0E9tWCNwHBRyYSkoPR84my6w/s1600/Bratislava-Statua-Cumil.JPG" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgbRrY7barrGmZ7TupEZGYLwTmIzgzWLoVr9SoXr_oEWZBpPmz_9WTFogJw9HxQMkL4N0dheYZjJz4p7kfIcxVqUkebsIS_ag4BJnJmtbt71JEe1S7cu5bqSfKorkDebC4PFsDyZ1GVm4eM/s1600/Bratislava-skulpture.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="82" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgbRrY7barrGmZ7TupEZGYLwTmIzgzWLoVr9SoXr_oEWZBpPmz_9WTFogJw9HxQMkL4N0dheYZjJz4p7kfIcxVqUkebsIS_ag4BJnJmtbt71JEe1S7cu5bqSfKorkDebC4PFsDyZ1GVm4eM/s1600/Bratislava-skulpture.jpg" width="320" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
Nedaleko od najpoznatijeg stanovnika Bratislave, kako nazivaju Ćumila, nalazi se niz statua. Najpoznatija od njih je posvećena Hansu Kristijanu Andersenu, poznatom piscu. Na njoj su prikazani likovi iz bajki koje je pisao.</div>
<div style="text-align: justify;">
Dalje, prolazimo kraj <b>Franjevačke crkve i manastira</b> koja datira još iz 1297.god. sa čijeg prozora nas posmatra figura franjevačkog monaha. Zatim idemo do <b>Gradske kuće</b> (kompleks građevina iz XIV - XV veka) u kojoj se nalazi <b>Gradski muzej</b> osnovan 1868.godine. </div>
<div style="text-align: justify;">
Potom nastavljamo do Nadbiskupove palate. <b>Palata Arhibiskupije,</b> počela je da se gradi u XIII veku. Nalazi se na <b>Primacilnom trgu</b> i jedna je od najlepših neoklasičnih građevina. Dovršena je 1781. za biskupe iz Ostrogona. Na fasadi se može videti 150 kg težak čelicni biskupski šešir, a unutra se nalazi prekrasna <b>Dvorana ogledala</b>, po uzoru na Versaj. U toj dvorani Napoleon je potpisao četvrti Presburški sporazum, 1805.god. nakon bitke kod Austerlitza. Danas se u ovoj palati nalazi zbirka retkih engleskih goblena iz XVII veka. Leti se u njoj održavaju koncerti klasične muzike i u njoj su nekada nastupali Mocart, Betoven, Bartok i List.</div>
<div style="text-align: justify;">
Prolazimo kraj zgrade <b>Stara Radnica</b> – stara većnica u kojoj je smešten najstariji Slovački muzej. Istorijski centar je građen sa mnogo baroknih palata.<br />
<b>Grasalkovičeva palata (Predsednicka palata) </b>sedište je predsednika Slovačke od 1996.god. a nalazi se pored letnje biskupove palate.<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEib8Oqmuz6D802uU2ZB9EQ6enn3k-Fk53kbFhu8x_dKJnj75OCk7qs6p9scIf-2uKiyK-0V2f0dyMERHiJZklL2nQamFcI1W8jvPVvlpe3WpmauqvDNAGBaL1FipsHaUuidqvVBHDR0p0hb/s1600/Bratislava-Palata-Grasalkovic-sediste-Predsednika-Slovacke.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="119" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEib8Oqmuz6D802uU2ZB9EQ6enn3k-Fk53kbFhu8x_dKJnj75OCk7qs6p9scIf-2uKiyK-0V2f0dyMERHiJZklL2nQamFcI1W8jvPVvlpe3WpmauqvDNAGBaL1FipsHaUuidqvVBHDR0p0hb/s1600/Bratislava-Palata-Grasalkovic-sediste-Predsednika-Slovacke.jpg" width="320" /></a></div>
Građena je u impresivnom rokoko-kasnom baroknom stilu sa francuskim vrtom. Izgrađena je 1760. godine za kneza Antala Grašalkoviča, vrhovnika mađarskog veća (neka vrsta ministra ekonomije i finansija u Mađarskom kraljevstvu), a izgradio ju je arhitekt A.Mayerhofer. U njoj se nalaze veliki broj lepo uređenih soba i impresivno stepenište. Jozef Hajdn je u ovoj palati odsvirao premijere nekih svojih dela. Njeni nekada veliki vrtovi, danas su javni parkovi u kojima se nalazi kip bratislavskog kompozitora Jana Nepomuka Humela.</div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Crkva Sv. Elizabete</b>, više je poznata kao <b>„plava crkva“,</b> dobila je ime po karakteristično plavoj boji fasade. Projektovao ju je mađarski arhitekta Odon Lehner. Lehner je koristio beton za izgradnju i spoljašnju fasadu prekrio je žbukom u nekoliko nijansi plave boje, ukrašenu sa keramičkim cvetnim pločicama u tamno plavoj boji. </div>
<div style="text-align: justify;">
Obišli smo i najistaknutiju gotsku građevinu u Bratislavi, <b>Katedralu Sv. Martina</b> iz XIV-XV veka koja je sagrađena na mestu stare romaničke crkve iz XIII veka u kojoj je krunisano najmanje devet ugarskih kraljeva i osam kraljica, uključujući i Mariju Tereziju. Put kojim su kraljevi prolazili označen je zlatnim krunama postavljenim uokolo. Na samom vrhu katedrale, na visini od 85 m stavljena je ogromna <b>kruna svetog Stjepana</b>, teška 300 kilograma, za čiju izradu je bilo potrebno osam kilograma zlata i ona leži na platou prečnika dva puta dva metra. Zbog svoje blizine dvorcu, osim religiozne imala je i svoju praktičnu funkciju – najviši toranj služio je kao bastion u obrambenom sastavu grada.</div>
<div style="text-align: justify;">
Na 100 metara iznad Dunava se nalazi <b>najpoznatija Bratislavska znamenitost</b> koja gospodari panoramom Bratislave - <b>Bratislavski dvorac</b>-<i>Bratislavsky hrad.</i> Današnji izgled dobio je u XV veku. Zadnju veliku rekonstrukciju u baroknom stilu vrši Marija Terezija u XVIII veku kada se glavni grad Mađarske vratio u Budimpeštu. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgGIM0x3sLKeF-jG2I67bq0jDRoPjFSh2uMz2nAaS1CogjbJrp9aq9YqwrdKtuSbiC7LVqcGLRNf6RvmPKWhujrcJ8d1YlMjiCtY_GQfQEw9YEritv0PHxiC0Ght8YHEb9c_peOjdGd5YLP/s1600/Bratislavski+-dvorac-1.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="121" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgGIM0x3sLKeF-jG2I67bq0jDRoPjFSh2uMz2nAaS1CogjbJrp9aq9YqwrdKtuSbiC7LVqcGLRNf6RvmPKWhujrcJ8d1YlMjiCtY_GQfQEw9YEritv0PHxiC0Ght8YHEb9c_peOjdGd5YLP/s1600/Bratislavski+-dvorac-1.jpg" width="320" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
Godine 1811. krivicom pijanih austrijskih vojnika, dvorac zahvata veliki požar i od njega ostaju samo ruševine. Komunisti ga renoviraju u razdoblju od 1956. do 1968. Danas se u njemu nalaze kabineti Vlade, a na trećem spratu je <b>deo Slovačkog Narodnog muzeja</b>, gde je izloženo oružje, nameštaj i predmeti iz folklorne baštine. Severnije od dvorca, ali unutar zidina, nalazi se <b>Muzej folklorne muzike</b> sa izloženim frulama, zviždaljkama, bubnjevima itd.</div>
<div style="text-align: justify;">
Nedaleko od dvorca nalazi se <b>zgrada Slovačkog parlamenta</b>, koja je u potpunoj suprotnosti sa okolinom. Naime, parlament je građen u komunistickoj eri ondašnje Čehoslovačke i nikako ne ide uz srednjevekovni zamak i građevine oko njega.</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div style="text-align: justify;">
Spuštajući se od dvorca ulicama popločanim krupnim kamenom, vraćamo se na Dunavski kej, odakle nas nekoliko uz dogovor sa vodičem, taksijem odlazimo do mosta preko Dunava. Nakon obilaska starog jezgra grada, imali smo oko dva ipo sata slobodnog vremena, pa smo poželeli da se okrepimo i osvežimo u nekom od restorana ili kafića. Idealno rešenje je bio baš restoran na mostu. <b>Restoran izgleda kao NLO</b>. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgS8bhqpzTbY0FlhWAHGP8LmpPiX505V5qbQEODZPkbsj-yo9elQU0P8AkdSuAO57tMP0HQBlhSbBTg2lKdYAyKuyXblvU99dIDZf9IWJN13c79YggbGpVTqBv3c9eQozgjLP5SbQZAN_6X/s1600/Bratislava-Novi+most-preko-Dunava-UFO-most.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="176" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgS8bhqpzTbY0FlhWAHGP8LmpPiX505V5qbQEODZPkbsj-yo9elQU0P8AkdSuAO57tMP0HQBlhSbBTg2lKdYAyKuyXblvU99dIDZf9IWJN13c79YggbGpVTqBv3c9eQozgjLP5SbQZAN_6X/s1600/Bratislava-Novi+most-preko-Dunava-UFO-most.jpg" width="320" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
Znači, na visini od 80 metara na jednom od stubova mosta je taj <b>restoran vidikovac "UFO"</b>. Do njega se dolazi liftom koji se nalazi u jednom krilu stuba ili stepeništem koje je u drugom krilu i do vrha ćete iskoračati 430 stepenika. Iz restorana puca pogled na prelepu panoramu Bratislave, kako starog dela grada tako i novog. Častili smo sebe <b>čuvenim pivom Zlatybažant</b>. Prilikom silaska, odlučile smo se za stepenište. Umor, pivo i 430 stepenika, verujte nikako ne idu zajedno :-)... Ovaj neobični most je spona između starog i novog dela grada. Građen je u periodu od 1967. do 1972. godine, dugačak je 430 metara i težak oko 7 tona i ovaj most upravo predstavlja ljubomornog čuvara i spone između duha prošlosti i duha savremene Bratislave.</div>
<div style="text-align: justify;">
Sve u svemu, Bratislava je mali, miran, pitom, šarmantan i vrlo zanimljiv grad vredan posete, pa makar to bilo kao i u mom slučaju, na nekoliko sati.</div>
<div style="text-align: justify;">
Iznenadićete se koliko svojim izgledom podseća na mešavinu Beograda i Novog Sada. Novi deo Bratislave koji je smešten na desnoj obali Dunava-Petržalka uveliko je slična Novom Beogradu, dok Bratislavski dvorac poprilično podseća na Petrovaradin.</div>
<div style="text-align: justify;">
Srećan vam put i garntujem vam divno ispunjen dan, jer je ovo šarmantan grad koji vas sigurno može vrlo prijatno iznenaditi, a možda vam kao i meni priraste za srce, pa poželite da mu se vratite.<br />
<br />
Još putopisa iz Slovačke: <a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/04/bratislavski-dvorac-i-palata-grasalkovic.html" target="_blank"><b><span style="color: red;">Bratislavski dvorac i palata Grasalkovič</span></b></a></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
</div>
Unknownnoreply@blogger.com0Bratislava, Slovakia48.1458923 17.10713729999997747.8067903 16.461690299999976 48.4849943 17.752584299999977tag:blogger.com,1999:blog-1310334729904272952.post-12332913331447270682015-04-08T13:00:00.003+02:002015-05-28T12:05:06.700+02:00Raskošne palate i dvorci Budimpešte<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div style="text-align: justify;">
<br />
<br />
<br />
Budimpešta je grad koji svojom elegancijom poziva da joj se uvek vraćam nanovo i nanovo. I nakon nekoliko poseta ovom gradu na lepom, plavom Dunavu, još uvek nisam uspela da obiđem sve što sam naumila, tako da ostaje nešto zbog čega ću joj se opet vratiti. Naime, vikend putovanje je sasvim dovoljno da se ova susedna prestonica upozna onoliko, koliko ćemo prošetati gradom, upoznati se sa spoljašnjom arhitekturom predivnih građevina. Sa druge strane, nedovoljno da uživamo u izgledu enterijera istih, što je dovoljno da zacrtamo sebi zbog čega ćemo joj se vratiti. </div>
<div style="text-align: justify;">
U jednom od prethodnih putopisa <a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/02/kraljica-dunava-budimpesta.html" target="_blank"><span style="color: blue;"><b>http://Kraljica Dunava - Budimpešta</b></span></a> pisala sam šta je i na koji način moguće videti tokom dvodnevne posete, dok ću ovaj post posvetiti Budimskom zamku, Kraljevskoj palati, Palati parlamenta i Ribarskom bastionu koji nije ni dvorac ni palata, ali se svojom arhitekturom i divnim izgledom može porediti sa većinom dvoraca koje sam videla.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: center;">
<b>Budimski zamak</b></div>
<div style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg9PDhYwHp9FJSXoGO7pqgYPZ0Eis3gaUJ4aFYoWCyIcF73EwBm-7OjvgsqMA8BjoX3c6CgMkNQRTsZ4QwmboWhgal31gvwz3z_lOi4VN_eC67f2AWg1is7IXNsBPNuHEpjrYe8qaL3_TU3/s1600/Budimski-dvorac-Budimpesta-01.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="161" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg9PDhYwHp9FJSXoGO7pqgYPZ0Eis3gaUJ4aFYoWCyIcF73EwBm-7OjvgsqMA8BjoX3c6CgMkNQRTsZ4QwmboWhgal31gvwz3z_lOi4VN_eC67f2AWg1is7IXNsBPNuHEpjrYe8qaL3_TU3/s1600/Budimski-dvorac-Budimpesta-01.jpg" width="320" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Budimski zamak</b> u kom je smeštena <b>Kraljevska palata</b> se nalazi ispod brda Gelert na Budimskoj strani grada. Građena je od XIV-XV veka u gotskom i renesansnom stilu arhitekture. Fasada je u stilu baroka koji je dobila nakon poslednje rekonstrukcije. Do palate vode podzemne stepenice, a tu se nalazi i pult za prodaju karata za žicaru kojom se vrlo brzo stiže do samog ulaza. </div>
<div style="text-align: justify;">
Vožnja žicarom pruža izuzetan panoramski pogled iako sama vožnja kratko traje. U samoj Kraljevskoj palati se nalaze <b>Nacionalna Biblioteka Szechenyi</b> sa preko pet miliona knjiga, <b>Muzej Istorije Budimpešte, Muzej Savremene istorije, Mađarska Nacionalna Galerija i Kolekcija Ludvig</b>.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: center;">
<b>Palata parlamenta</b></div>
<div style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjSREifGxGCmtzJHkpHT_SMOTaLgTEcHM3iXHqdtSkKgzegBQyBmSRvPSMARrw08m5LBB2tnTKRJWNJ2bM3SxGakhLb061kN3qcIlNn28CaBYJy9eJHP6kXltzdM5em7Smns513cOyvTIl5/s1600/Palata-parlamenta-Budimpesta.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="133" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjSREifGxGCmtzJHkpHT_SMOTaLgTEcHM3iXHqdtSkKgzegBQyBmSRvPSMARrw08m5LBB2tnTKRJWNJ2bM3SxGakhLb061kN3qcIlNn28CaBYJy9eJHP6kXltzdM5em7Smns513cOyvTIl5/s1600/Palata-parlamenta-Budimpesta.JPG" width="320" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
Ja nisam imala prilike da posetim unutrašnjost zgrade-<b>Palate</b> <b>Parlamenta</b> iako sam par puta bila u Budimpešti, što je samo povod više da se vratim Kraljici Dunava. Čula sam da obilazak unutrašnjosti traje nekih 45 minuta. Palata Parlamenta je jedna od najlepših građevina Budimpešte. Duga je 268 metara, visoka 96 metara (što je za mađare bitan broj jer je 1896.god. Mađarska proslavila 1000 godina postojanja) i u njoj je smeštena 691 prostorija. Unutrašnjost Palate su ukrasili najveći umetnici tog vremena. Neogotski stil krasi spoljašnost i fasadu dok je kupola u neorenesansnom stilu. Svojom veličanstvenom pojavom gleda na Dunav. Budimpešta je prepoznatljiva na svakoj razglednici na kojoj je neizostavna ova velelepna građevina. Krasi je veliki broj tornjeva, kao što sam već napisala najviši je 96 m i simbol je godine, 12 nižih koji predstavljaju mesece u godini i 365 niskih koji simbolizuju dane u godini. Građena je od 1885-1904.god. (zvanično otvorena 1896.). sedište je Vlade Republike Mađarske, mada vlada koristi manji deo zgrade, dok je veći deo otvoren za turističke obilaske. U glavnoj sali je izložena Sveta Kruna koja se nalazi i na grbu Mađarske. Građena je po uzoru na zgradu Parlamenta u Londonu.</div>
<div style="text-align: left;">
<br /></div>
<div style="text-align: center;">
<b>Ribarski bastion</b><br />
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhJyuu5xVz2mXAJZF9ScEsjrsjGWQRotFZV4G1IJlTh91lTHcjbdp-EMvLltajRR4AC-SpD7Xpk4eEBUND5w3jlvd_nw9KCXiHQ9ArghQqAimHyHhot5hU7vAEK6uvySMkICYNfG52Zdf6m/s1600/Ribarski-bastion-Budimpesta.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhJyuu5xVz2mXAJZF9ScEsjrsjGWQRotFZV4G1IJlTh91lTHcjbdp-EMvLltajRR4AC-SpD7Xpk4eEBUND5w3jlvd_nw9KCXiHQ9ArghQqAimHyHhot5hU7vAEK6uvySMkICYNfG52Zdf6m/s1600/Ribarski-bastion-Budimpesta.jpg" width="320" /></a></div>
</div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Ribarski bastion</b> (bedem), za koji sam na samom početku napisala, nije ni dvorac ni palata, ali lepotom ni malo ne zaostaje za njima. Podignut je izmedu 1895. i 1902.godine i ima sedam kula od kojih svaka predstavlja po jednog mađarskog vođu. U srednjem veku je ovde bilo stecište riblje pijace, odakle i potiče ime ovog zdanja koje nikada nije ni služilo za odbranu grada. Više je dekorativnog karaktera a izgrađeno je kao dodatak uz crkvu Sv.Matije. Postalo je jedno od najatraktivnijih mesta u gradu zbog veličanstvenog pogleda koji se odatle pruža. Na trgu ispred Ribarskog bastiona i crkve Sv.Matije se nalazi statua kralja Stjepana I. </div>
<div style="text-align: justify;">
Eh, na stepeništu i u kulama ovog bastiona bih sedela ceo dan i posmatrala kako Dunav krivuda gradom i uživala u kraljevskom pogledu na zgradu Mađarskog Parlamenta. Sa stepeništa, terasa i kula se mogu napraviti najlepše fotografije Pešte, Palate Parlamenta, Dunava i Lanđanog mosta.</div>
<div style="text-align: justify;">
Po meni, ovo je najlepši deo grada. Moram priznati da bih ovde mogla provesti ne samo celo popodne već i ceo dan tumarajući prelepim uskim kaldrmisanim ulicama u tišini koju su prekidali svojim fantastičnim umećem ulični svirači. Brojni kafei su nas mamili da se opustimo na njihovim lepim terasama. </div>
<div style="text-align: justify;">
Ceo ovaj kvart sa brdom Gelert je pod zaštitom UNESCO-a, rekonstruisan je i bićete povučeni utiskom da ste trenutno u srednjem veku, mada taj utisak remeti mnoštvo turista iz zemalja širom sveta.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Naravno, nemojte propustiti noćnu vožnju Dunavom i uživati u predivno osvetljenim mostovima, posmatrajući kako se Kraljevski dvorac i Palata parlamenta šepure veličanstveno osvetljeni.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhozH5I3rs-TzVqvB2ZOdkOZj_RB1s6E694y4QNuCwQ51Xv_a6gTpImbGL6SgmI3Y-GHZQaU231GZLZMrTDbJucEQ-Ai3OeZxRFrSE20LOTrv56dSwjTBDJtqLmhNfyTaBes2pR8daIrIzb/s1600/Kraljevski-dvorac-nocu-Budimpesta.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="135" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhozH5I3rs-TzVqvB2ZOdkOZj_RB1s6E694y4QNuCwQ51Xv_a6gTpImbGL6SgmI3Y-GHZQaU231GZLZMrTDbJucEQ-Ai3OeZxRFrSE20LOTrv56dSwjTBDJtqLmhNfyTaBes2pR8daIrIzb/s1600/Kraljevski-dvorac-nocu-Budimpesta.JPG" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div style="text-align: justify;">
Još putopisa iz Mađarske možete pročitati na sledećim linkovima:<br />
1. <a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/02/kraljica-dunava-budimpesta.html" target="_blank"><b><span style="color: red;">http://Kraljica Dunava-Budimpešta</span></b></a><br />
2. <a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/02/sentandreja-1001-razlog-zasto-tamo.html" target="_blank"><span style="color: red;"><b>http://Sentandreja-1001 razlog zašto tamo</b></span></a><br />
3.<span style="color: red;"><b> </b><a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/02/banjsko-carstvo-hagymatikum.html" target="_blank"><span style="color: red;"><b>http://Banjsko carstvo Hagymaticum</b></span></a></span><br />
4. <b><a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/02/vodic-kroz-segedin.html" target="_blank"><span style="color: red;">http://Vodič kroz Segedin</span></a></b></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<br />
<br /></div>
Unknownnoreply@blogger.com0Budapest, Hungary47.497912 19.04023499999993947.154509499999996 18.394787999999938 47.8413145 19.68568199999994tag:blogger.com,1999:blog-1310334729904272952.post-35501457912275927952015-04-03T08:53:00.000+02:002015-05-20T17:44:34.864+02:00Cipelice Skitalice u outdoor magazinu Moja planeta<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<br />
<br />
<br />
<div style="text-align: justify;">
<b><span style="color: red;"><a href="http://www.mojaplaneta.net/" target="_blank"><span style="color: red;"><b>"Moja planeta"</b></span></a> <span style="color: red;">- <b>outdoor magazin za aktivni život</b></span> je u svom <b>53. broju</b>, u martovskom izdanju objavio moj putopis <b>"Stene dotaknute nebom"</b>.</span></b></div>
<br />
<div style="text-align: justify;">
Izdanje je <b>besplatno</b> i distribuira se u <b>PDF formatu,</b> putem elektronske pošte ili direktnim downloadom sa Internet adrese: <a href="http://www.mojaplaneta.net/" target="_blank"><b>www.mojaplaneta.net</b></a></div>
<div style="text-align: justify;">
Prijavom na mailing listu, izdanja magazina će vam stizati na mail adresu u <b>PDF formatu</b>.</div>
<div style="text-align: justify;">
Link za prijavu je: <a href="http://www.mojaplaneta.net/" target="_blank"><b>http://www.mojaplaneta.net</b></a><b> </b></div>
<div style="text-align: justify;">
Upišite vašu e-mail adresu, pošaljite je i sačekajte da vam administrator pošalje magazin.<b> </b>Trenutno je aktuelan broj 53.</div>
<div style="text-align: justify;">
Stare brojeve magazina možete preuzeti iz arhive sa adrese <a href="http://www.mojaplaneta.net/arhiva.php" target="_blank"><b>http://www.mojaplaneta.net/arhiva</b></a></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Magazin je dostupan i u digitalnom izdanju pa ga možete naći na linku <a href="http://www.novinarnica.net/novine/moja_planeta" target="_blank"><b>http://www.novinarnica.net</b></a><b> </b></div>
<div style="text-align: justify;">
<div style="text-align: left;">
Arhiva u digitalnom-flash izdanju je na linku <a href="http://www.novinarnica.net/novine/moja_planeta/arhiva" target="_blank"><b>http://www.novinarnica.net/novine/moja_planeta/arhiva</b></a></div>
</div>
<div style="text-align: justify;">
i ovde možete izlistati i proćitati sve brojeve magazina.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Putopis "Stene dotaknute nebom" u magazinu "Moja planeta" možete videti na stranama 84-95 na linku <a href="http://www.novinarnica.net/novine/moja_planeta" target="_blank"><b>http://www.novinarnica.net</b></a><b> </b>ili preuzeti magazin prijavom na gore navedenu <b>mailing listu</b>.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: center;">
Naslovna strana najnovijeg broja 53 - magazina "Moja Planeta"<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh55cbxXQk0Dhb3GzfWtvW9eCrzQO4APrzINtawzN2EhLH_5y6cEENn4k1fQVF3kEKwZnYt3mS7-OuTPNh8o3XkFm72STSqMAq_aY884WXa5Wo5CMmaf9AX6kykAzoLimHD6qt__RfxP2Eh/s1600/Moja-Planeta-1.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh55cbxXQk0Dhb3GzfWtvW9eCrzQO4APrzINtawzN2EhLH_5y6cEENn4k1fQVF3kEKwZnYt3mS7-OuTPNh8o3XkFm72STSqMAq_aY884WXa5Wo5CMmaf9AX6kykAzoLimHD6qt__RfxP2Eh/s1600/Moja-Planeta-1.JPG" width="229" /></a></div>
Sadržaj br.53<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhvLO4MD3nXrGA6scJ_eIYuq1wzE5ehtM8hA9RFg0WTG8ikUW22HAZ1wEWVKq3Mk4DKpXPT2LXeIWR16g0326k3QJn8dPS0VI6uBVdE9jby7NQ48fTLwMLJmpANEHjXHvFLqNg12T_hCUiq/s1600/Moja-Planeta-2.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhvLO4MD3nXrGA6scJ_eIYuq1wzE5ehtM8hA9RFg0WTG8ikUW22HAZ1wEWVKq3Mk4DKpXPT2LXeIWR16g0326k3QJn8dPS0VI6uBVdE9jby7NQ48fTLwMLJmpANEHjXHvFLqNg12T_hCUiq/s1600/Moja-Planeta-2.JPG" width="230" /></a></div>
Ovako izgleda putopis "Stene dotaknute nebom" u magazinu<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEia4KuhyphenhyphenAJUKAPGnaRxVUKqjl61VPtsY0toQh9_PqduiwJ4Kzq_QXonLSkFT-RxKOvbCAvQpIef6CpA4jH2mIZBNj_hwswseMFEfw4x9btwW5rbO_sujkM_qVwGTbSai-PZSKDkN9WV_buT/s1600/Moja-Planeta-Cipelice-Skitalice.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="247" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEia4KuhyphenhyphenAJUKAPGnaRxVUKqjl61VPtsY0toQh9_PqduiwJ4Kzq_QXonLSkFT-RxKOvbCAvQpIef6CpA4jH2mIZBNj_hwswseMFEfw4x9btwW5rbO_sujkM_qVwGTbSai-PZSKDkN9WV_buT/s1600/Moja-Planeta-Cipelice-Skitalice.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh3GZt_8p9EZGjzVzZtvfOSeIsNSgJ_GpKdQ_FqPUDMO3wYQQNW-Q3ZEMEJUP1t5RV9k5Oh4pbxjQfVrnd9agC-QRI53gKmp9Rnj3eN1NT9bTN311M7mdCIc7XtWH-1YoRkMzfb8QehbFNh/s1600/Moja-Planeta-Cipelice-Skitalice-1.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="248" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh3GZt_8p9EZGjzVzZtvfOSeIsNSgJ_GpKdQ_FqPUDMO3wYQQNW-Q3ZEMEJUP1t5RV9k5Oh4pbxjQfVrnd9agC-QRI53gKmp9Rnj3eN1NT9bTN311M7mdCIc7XtWH-1YoRkMzfb8QehbFNh/s1600/Moja-Planeta-Cipelice-Skitalice-1.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhv6N0vg-JWIBwah1lx1ymKj3QOjO955C4goRAHxr3_Fap2sKPUEW46ujx1pmTXbJCAwgRPWDjPdIpY4DCAKNh8AAtDwxGeGqFyJtbn-WTOGkDEAOUwWg-1HRQlgG5bV4OK4dXBwkklG0Dz/s1600/Moja-Planeta-Cipelice-Skitalice-2.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="248" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhv6N0vg-JWIBwah1lx1ymKj3QOjO955C4goRAHxr3_Fap2sKPUEW46ujx1pmTXbJCAwgRPWDjPdIpY4DCAKNh8AAtDwxGeGqFyJtbn-WTOGkDEAOUwWg-1HRQlgG5bV4OK4dXBwkklG0Dz/s1600/Moja-Planeta-Cipelice-Skitalice-2.JPG" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiiY9vz6Sf90byYy49YhVZ8Z25EjicHPLj8zecWAkp3wTvcLhl9kCs5ibHvuw5qLhV4u7tmJqAm9iq6Cck5W6ZmtDNH6RgwlNbBqQHAfaHkvYmmsSH7tl2ZakVZKdHyJ0nfr1JIiXsyGpx7/s1600/Moja-Planeta-Cipelice-Skitalice-4.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="247" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiiY9vz6Sf90byYy49YhVZ8Z25EjicHPLj8zecWAkp3wTvcLhl9kCs5ibHvuw5qLhV4u7tmJqAm9iq6Cck5W6ZmtDNH6RgwlNbBqQHAfaHkvYmmsSH7tl2ZakVZKdHyJ0nfr1JIiXsyGpx7/s1600/Moja-Planeta-Cipelice-Skitalice-4.JPG" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjaCSa3fvqIXOII3cXd-mYNLuI1kyYlx7pp5EWuv4keAockzP1vjD0OjwAGJhy8CI5omq4FzwkTkLEDW6IQz1z_tHt-u9a-SLqWW7ZIvW3ao1uw6NWuXtfWi1wjmsmKwCQm9zqLXmvINmWZ/s1600/Moja-Planeta-Cipelice-Skitalice-5.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="248" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjaCSa3fvqIXOII3cXd-mYNLuI1kyYlx7pp5EWuv4keAockzP1vjD0OjwAGJhy8CI5omq4FzwkTkLEDW6IQz1z_tHt-u9a-SLqWW7ZIvW3ao1uw6NWuXtfWi1wjmsmKwCQm9zqLXmvINmWZ/s1600/Moja-Planeta-Cipelice-Skitalice-5.JPG" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiTsHhB2OHc69CISQqugSFX9zI5w8jPaFwyeUCpDM46pORo2DpK_evY-OdHWZQJLrR8uLrzjgP5nVqcLCaovSzd3GVMwYK52bjDugrd80WYP3hQBOQHP0XDAe-3xAdZT5jWZEiTUxFb3CPS/s1600/Moja-Planeta-Cipelice-Skitalice-6.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="248" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiTsHhB2OHc69CISQqugSFX9zI5w8jPaFwyeUCpDM46pORo2DpK_evY-OdHWZQJLrR8uLrzjgP5nVqcLCaovSzd3GVMwYK52bjDugrd80WYP3hQBOQHP0XDAe-3xAdZT5jWZEiTUxFb3CPS/s1600/Moja-Planeta-Cipelice-Skitalice-6.JPG" width="320" /></a></div>
<span style="text-align: left;">Ovim putem izražavam zahvalnost na objavljivanju putopisa <b>Glavnom i odgovornom uredniku outdoor magazina za aktivni život "Moja planeta" gospodinu Jovanu Jariću.</b></span><br />
<span style="background-color: #ececec; color: #333333; font-family: Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif, NexusTypewriter-Regular; font-size: 12px; line-height: 19px;"><b><br /></b></span></div>
</div>
Unknownnoreply@blogger.com0Serbia44.016521 21.00585899999998738.1897835 10.678710499999987 49.8432585 31.333007499999987tag:blogger.com,1999:blog-1310334729904272952.post-57418555536945079482015-04-03T08:00:00.000+02:002015-05-28T12:04:44.588+02:00Raskošne palate Bukurešta<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div style="text-align: justify;">
<div style="text-align: left;">
<br />
<br />
<br />
Stiglo je proleće, mesec april i neradni dani u vreme praznika. Vreme pogodno za kratka prolećna vikend putovanja. Za sve koji bi želeli da odu nekud, a još se dvoume i razmišljaju kuda bi, ovo bi bio jedan od predloga.</div>
</div>
<div style="text-align: justify;">
<div>
<br />
U jednom od prethodnih putopisa <a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/02/pariz-istoka-bukurest.html" target="_blank"><b><span style="color: blue;">Pariz istoka-Bukurešt</span></b></a> pisala sam o prestonici Rumunije koja sa punim pravom nosi taj epitet i opisala kako sam je ja doživela i šta je to što je osnovno što se može videti u gradu predivnih bulevara.<br />
Ako ste za vikend destinaciju tipa obilaska neke od susednih zemalja, Bukurešt je idalno rešenje..<br />
Bili ili ne opčinjeni palatama, dvocima i muzejima, sigurna sam da nećete ostati ravnodušni nakon obilaska <b>Kraljevske Palate</b> i <b>Palate Parlamenta</b>.<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
Ove bih dve grandiozne građevine izdvojila iz prethodnog putopisa iz Bukurešta, koji možete pročitati na ovom linku <a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/02/pariz-istoka-bukurest.html" target="_blank"><span style="color: blue;"><b>http://Pariz istoka-Bukurešt</b></span></a> i posebno ih opisala.<br />
Lično smatram da su samo one dovoljan razlog da se zaputite ka istoku Evrope, donesete odluku, te krenete put Rumunije. Šta će vas tamo još dočekati dok šetate Bukureštanskim "Champs-Elysee"-om i avenijama koje se završavaju gde i horizont, verujte, bićete prijatno iznenađeni.<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhPNFV0JzH9IoDyHCYyaRYTFdnbAp-czwGfDTQaMz4hTjwoGNKqJFjVb1RqwJy01oLQQqGATI2KXJ7NImjFJM8G-fuSGY9ubQ0lToiGPJ8qOw0FWI47HbrfYDuQNgY6g8nqa4eS8ivV46Tm/s1600/Bukurest-Muzej-nacionalne-istorie-Rumunije.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="112" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhPNFV0JzH9IoDyHCYyaRYTFdnbAp-czwGfDTQaMz4hTjwoGNKqJFjVb1RqwJy01oLQQqGATI2KXJ7NImjFJM8G-fuSGY9ubQ0lToiGPJ8qOw0FWI47HbrfYDuQNgY6g8nqa4eS8ivV46Tm/s1600/Bukurest-Muzej-nacionalne-istorie-Rumunije.jpg" width="320" /></a></div>
<div style="text-align: center;">
<b>Kraljevska Palata - sada Muzej Nacionalne Umetnosti Rumunije</b></div>
<b><br /></b>
<b>Kraljevska Palata</b> je sagrađena u periodu od 1927. godine do 1837. u neoklasičnom stilu i od tada je više puta menjala svoj izgled. Do 1947.god. je bila kraljevska rezidencija Karola II i njegovog sina kralja Mihaila I. U njoj je od 1948.god. smešten <b>Muzej Nacionalne Umetnosti</b> u kome se nalaze tri umetničke galerije. <b>Evropska umetnička galerija, Galerija srednjevekovne umetnosti Rumunije i Galerija moderne umetnosti Rumunije</b>. Sve su izložene na jedan vrlo moderan i atraktivan način.<br />
<br />
<b>Muzej Nacionalne umetnosti Rumunije</b> (rumunski-Muzeul National de Istorie a României) se kao što sam već napisala, nalazi u bivšoj Kraljevskoj Palati na Trgu Revolucije i zauzima 3000 kvadratnih metara.<br />
Tokom rumunske revolucije 1989. godine koja je dovela do pada Nikolaja Čaušeskua muzej je bio oštećen.<br />
<b>Evropska umetnička galerija</b> obuhvata međunarodnu kolekciju koja sadži radove starih majstora kao što su Domenico Veneziano, El Greco, Tintoretto, Jan van Eyck, Jan Brueghel the Elder, Peter Paul Rubens, i Rembrandt, kao i radove impresionista kao što su Claude Monet i Alfred Sisley koja je za javnost ponovo otvorena 2000. godine i nalazi se u južnom delu zgrade.<br />
<b>Galerija moderne umetnosti Rumunije</b> ponovo je otvorena za javnost u proleće 2001. godine i nalazi se na međuspratu i drugom spratu palate, dok je <b>Galerija srednjevekovne umetnosti Rumunije </b>ponovo otvorena za javnost 2002.godine.<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhMAf_nM_aoUSmSdscLM_al9q0wIEPYDWM6uY4OHtLqHOzeeWTqckyS0mFZnlmsGOueKPr9XQSWeFZsDn05jgnYmumkXRUYgBh8pXn7gzpGKpUl9jFpY-GH8B1VGToKeum70Iku0uXpWRPe/s1600/Kraljevska-palata-bukurest.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="70" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhMAf_nM_aoUSmSdscLM_al9q0wIEPYDWM6uY4OHtLqHOzeeWTqckyS0mFZnlmsGOueKPr9XQSWeFZsDn05jgnYmumkXRUYgBh8pXn7gzpGKpUl9jFpY-GH8B1VGToKeum70Iku0uXpWRPe/s1600/Kraljevska-palata-bukurest.jpg" width="320" /></a></div>
<div style="text-align: center;">
<b>Kraljevska palata</b></div>
<br />
Za posetu sve tri galerije biće vam potreban ceo jedan dan ako želite da uživate i opušteno razgledate Sledeći dan iskoristite za obilazak unutrašnjosti Palate Parlamenta.<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj0cEar_p3MVeSAbathXhRWo34Bx1JRl3FHW6j5bKE3vH4WgunQoYiB2ChNoEe9jGAWF3WHTapTNFwYTo42qCL9r6SPHuciPVTAP9JZWwaRWKcN7LFePjDJQE7j-S6K_f1MaJegQoMWV_58/s1600/PalataParlamenta-Bukurest.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="157" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj0cEar_p3MVeSAbathXhRWo34Bx1JRl3FHW6j5bKE3vH4WgunQoYiB2ChNoEe9jGAWF3WHTapTNFwYTo42qCL9r6SPHuciPVTAP9JZWwaRWKcN7LFePjDJQE7j-S6K_f1MaJegQoMWV_58/s1600/PalataParlamenta-Bukurest.jpg" width="320" /></a></div>
<div style="text-align: center;">
<b>Palata Parlamenta</b></div>
<div style="text-align: center;">
<b><br /></b></div>
<b>Palata Parlamenta</b> (rumunski-Palatul Parlamentului) je impozantna građevina, druga u svetu po veličini posle Pentagona a treća po zapremini iza Cape Canarevala u Americi i Velike Piramide u Egiptu. Građena je u vreme vladavine Nikolaja Čaušeskua. Danas je jedan od atraktivnijih i reprezentativnijih spomenika Bukurešta.<br />
Visoka je 178 m. ima 12 spratova, 1100 prostorija, 4 podzemna nivoa. Na vrhu se nalazi heliodrom a ispod zgrade bunker protiv nuklearnog napada.<br />
Danas se u njenoj bašti održavaju koncerti klasične muzike, pa je tako postala mesto na kom se spajaju politika i umetnost.<br />
Ulazni hol je dugačak 100 m. Sala Republika je najimpozantnija sa lusterom od kristala koji ima 2800 sijalica i težine je 5 tona. Luster od 2.5 tone se nalazi u Sali za ljudska prava. Unutrašnjost Palate krasi 2800 kristalnih i zlatnih lustera, pozlaćeni svodovi, mozaici sa zlanim listićima, nameštaj od hrastovog i orahovog drveta, mermerni podovi koji su prekriveni predivnim tepisima.<br />
Za turiste je dostupno samo pet posto unutrašnjosti, dok dnevno njenim hodnicima prođe oko 1000 turista. Cena ulaznica je 10 evra, dok se fotografisanje dodatno naplaćuje. Sad zamislite koji je to prihod koji se sliva u budžet.<br />
<br />
Nakon obilaska Palate Parlamenta, do polaska natrag prošetajte bulevarom Uniri, rumunskim “Champs-Elysee”-om koji je ukrašen sa 44 fontane koje neprestano žubore i nastavljaju se jedna na drugu sve do jedne velike fontane koja zbog svoje veličine ne može da stane u objektiv aparata. Bulevarom se proteže park sa četiri reda stabala. Dugačak je 3 km, samim tim i duži od “Champs-Elysee” avenije u Parizu koja je dugačka dva kilometra.<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjgFwXiiJ5WBOsy3JYbx2TrgIEGjckFDJi_n1Wim3fnfN9nK7C6ZpLHjEwfgXpKcGyGVrjLf7DPizATFyf3IfeHFKhN5CEnoJGxuZRNTfhmLgt1RW9IbfDXyUCqVCQAvN5Ko6AA0wW4sz7a/s1600/Trg-Uniri-Slobode-Bukure%C5%A1t-Rumunija.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="240" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjgFwXiiJ5WBOsy3JYbx2TrgIEGjckFDJi_n1Wim3fnfN9nK7C6ZpLHjEwfgXpKcGyGVrjLf7DPizATFyf3IfeHFKhN5CEnoJGxuZRNTfhmLgt1RW9IbfDXyUCqVCQAvN5Ko6AA0wW4sz7a/s1600/Trg-Uniri-Slobode-Bukure%C5%A1t-Rumunija.jpg" width="320" /></a></div>
<div style="text-align: center;">
<b>Trg Uniri</b></div>
<br />
Prethodni putopis iz Bukurešta možete pročitati na linku <a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/02/pariz-istoka-bukurest.html" target="_blank"><b><span style="color: red;">http//: Pariz istoka-Bukurešt</span></b></a><br />
dok se ostali putopisi iz Rumunije se nalaze na sledećim linkovima:<br />
<b><span style="color: red;">-<a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/01/tragom-grofa-drakule.html" target="_blank"><span style="color: red;">http://Tragom grofa Drakule</span></a></span></b><br />
<b><span style="color: red;">-<a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/01/u-sjaju-punog-meseca-zamak-bran.html" target="_blank"><span style="color: red;">http://Pod sjajem punog meseca-zamak Bran</span></a></span></b><br />
<b><span style="color: red;">-<a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/2015/01/dragulj-juznih-karpata.html" target="_blank"><span style="color: red;">http://Dragulj južnih Karpata-dvorac Peleš</span></a></span></b></div>
<div>
<br /></div>
</div>
</div>
Unknownnoreply@blogger.com0Bucharest, Romania44.4267674 26.10253839999995844.0639659 25.457091399999957 44.789568900000006 26.747985399999958tag:blogger.com,1999:blog-1310334729904272952.post-48846808990034292992015-03-27T16:45:00.000+01:002015-06-13T08:38:45.380+02:00Cipelice Skitalice u Travel portalu Beautiful Serbia.info<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<br />
<br />
<br />
Već sam pisala o svojoj saradnji sa web portalima Via Balkans, Klub putnika, Putovanja info, Vesti.rs i Naslovi.net. Sada ću vam predstaviti i Travel portal <a href="http://beautifulserbia.info/" target="_blank"><span style="color: blue;"><b>Beautiful Serbia</b></span></a> i našu dugogodišnju saradnju.<br />
<br />
Obzirom da volim da putujem, pišem i fotografišem, moje fotografije su našle svoje mesto i na portalu <a href="http://www.beautifulserbia.info/"><b><span style="color: blue;">www.beautifulserbia.info</span></b></a> koji se bavi promocijom turizma Srbije i Srbije kao turističke destinacije. Portal predstavlja i opisuje turističke destinacije, turističke manifestacije, događaje, zanimljivosti iz sveta turizma, znamenitosti, znamenite ličnosti, kulturu, tradiciju i običaje Srbije.<br />
<br />
Način na koji portal saopštava informacije o gorepomenutim kategorijama je inovativan i originalan mimo ustaljenih šablona i pravila. Autori članaka, reportaža i putopisa izražavaju se na originalan i sebi svojstven način, dajući komentare, sugerišući i skrećući naročitu pažnju na detalje kojima turisti i čitaoci treba da posvete naročitu pažnju.<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEglY4xCyglget8USCQ77l22FdqmYvwpnY5MKG66hz9h2ydXkcF_0pX6qDafXBvNtZSGFCXRMS_FNDyIWv-lVuvl9uzbL39aXflOPxOs-sgtlfLwOPySlXPAPmkZKleIkOj0sDFpVi_ywl-g/s1600/portal-design.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="151" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEglY4xCyglget8USCQ77l22FdqmYvwpnY5MKG66hz9h2ydXkcF_0pX6qDafXBvNtZSGFCXRMS_FNDyIWv-lVuvl9uzbL39aXflOPxOs-sgtlfLwOPySlXPAPmkZKleIkOj0sDFpVi_ywl-g/s1600/portal-design.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
Posebu dimenziju portalu daje njegov dizajn i grafičko oktuženje u kom dominira, za ovu temu neočekivana ružičasta boja kao i prepoznatljiv element tzv. <b>Pirotska šara</b>.<br />
Naime, Logotip portala uključuje nacionalni vizuelni kôd, prepoznatljiv nacionalni ornament, čuvenu Pirotsku šaru. Pirotska šara se nedvosmisleno vezuje za čuveni Pirotski ćilim, najtraženiji srpski suvenir. Šara je uvek strogo geometrijskog oblika. Postoji više tipova Pirotske šare ( gugtce na direci, grozdovi, zvezde, dulovi, venci…). Takođe, font kojim je ispisan naziv portala „Beautiful Serbia.info“ takođe je inspirisan geometrijom i Pirotskim tkanjem.<br />
<br />
Klikom na sledeće linkove bićete u mogućnosti da pročitate sledeće tekstove autora i urednika portala Beautiful Serbia, kao i ostalih sardnika u pisanju tekstova. Samim tim, imaćete i uvid u fotografije autora bloga <b>Cipelice Skitalice</b> koje prate navedene tekstove.<br />
<br />
<a href="http://beautifulserbia.info/turisticka-manifestacija-smederevska-jesen/" target="_blank"><span style="color: blue;"><b>http://Tutistička Manifestacija Smederevska jesen</b></span></a> - 15 fotografija koje ilustruju tekst<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgSNo6gpAk4YP94zNDZQaEAvYDsD6okjuCq9zGiblJPGLORHy1sxcTQkkRKf-m8hf3gMNWF_hzZpk0ldy39FGo42qXF221IksEa7owy7a4L8kd3AnLwlVlzUqDCHrYKwUIUd417Na_j5j4d/s1600/smederevska-jesen.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="225" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgSNo6gpAk4YP94zNDZQaEAvYDsD6okjuCq9zGiblJPGLORHy1sxcTQkkRKf-m8hf3gMNWF_hzZpk0ldy39FGo42qXF221IksEa7owy7a4L8kd3AnLwlVlzUqDCHrYKwUIUd417Na_j5j4d/s1600/smederevska-jesen.jpg" width="320" /></a></div>
<a href="http://beautifulserbia.info/svrljanje-po-rudnickom-kraju/" target="_blank"><span style="color: blue;"><b>http://Švrljanje po Rudničkom kraju</b></span></a> - fotografije redni br. 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8.<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj9ioX-tztplrELfJFrYiC8ncVbg5D5KREW1Lo056-ZFiKTzMgEYLXXu93prAvc8FrSUTny46cLP-qgmWyKyOiVKOw9lOlm8LotYVHJQGLVK3jSb9uXHdAZp_4JIPRwCUD_hByCiioApi1A/s1600/orasac-karadjordje.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="240" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj9ioX-tztplrELfJFrYiC8ncVbg5D5KREW1Lo056-ZFiKTzMgEYLXXu93prAvc8FrSUTny46cLP-qgmWyKyOiVKOw9lOlm8LotYVHJQGLVK3jSb9uXHdAZp_4JIPRwCUD_hByCiioApi1A/s1600/orasac-karadjordje.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
<a href="http://beautifulserbia.info/gornji-milanovac/" target="_blank"><span style="color: blue;"><b>http://Gornji Milanovac</b></span></a> - fotografije redni br. 7, 20, 21, 24.</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEisN_6vUOzxyHgq3TkZHo-yU9WRy06cw09dVXq1IDWbbn8EHlN1qQ2VUhB3bXdKHTWcRFol6GQiUbKr50c7Mmzl81-3YZdp1xd7v4950q7hzKvG_rXHVzzI_KEMl4xjs6LKFuPcpFlxI03U/s1600/vracevsnica-muzej.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="236" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEisN_6vUOzxyHgq3TkZHo-yU9WRy06cw09dVXq1IDWbbn8EHlN1qQ2VUhB3bXdKHTWcRFol6GQiUbKr50c7Mmzl81-3YZdp1xd7v4950q7hzKvG_rXHVzzI_KEMl4xjs6LKFuPcpFlxI03U/s1600/vracevsnica-muzej.jpg" width="320" /></a></div>
<span style="color: blue;"><a href="http://beautifulserbia.info/ovcarsko-%E2%80%93-kablarska-klisura/" target="_blank"><span style="color: blue;"><b>http://Ovčarsko-Kablarska klisura</b></span></a><b> </b></span> - sve fotografije koje prate tekst<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgpxfCsswFdbjY-fifyvkYcIeolYHhDq0iOoSdUwNk_LgmGCF5b1nCpTDmGp2W9P9hfry2DRidrYqKgy5ug6JEjxSRt2Uo8dn9y0AHGS6u8hbGMrC-8pqi4F24l6HfTH-qkAL0lPHt9V1pf/s1600/sretenje-ovcar-kablar.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="214" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgpxfCsswFdbjY-fifyvkYcIeolYHhDq0iOoSdUwNk_LgmGCF5b1nCpTDmGp2W9P9hfry2DRidrYqKgy5ug6JEjxSRt2Uo8dn9y0AHGS6u8hbGMrC-8pqi4F24l6HfTH-qkAL0lPHt9V1pf/s1600/sretenje-ovcar-kablar.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
<a href="http://beautifulserbia.info/kopaonik/" target="_blank"><span style="color: blue;"><b>http://Kopaonik</b></span></a> - svih 6 fotografija u tekstu</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj84UQo1gyhvXxeHdmS-QWIugkuQQG0C1iP7AIMFhcsZr0ot-4AxMF8BDzAZ9bR6zAoDByleITPuuV6SksxafPe-9ZqlqmYWzwE7yJOvRYxvVAsZSHk3XbfbUxWA4pRtXpAYpL0NejhUsgu/s1600/kopaonik-srbija.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="237" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj84UQo1gyhvXxeHdmS-QWIugkuQQG0C1iP7AIMFhcsZr0ot-4AxMF8BDzAZ9bR6zAoDByleITPuuV6SksxafPe-9ZqlqmYWzwE7yJOvRYxvVAsZSHk3XbfbUxWA4pRtXpAYpL0NejhUsgu/s1600/kopaonik-srbija.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
<a href="http://beautifulserbia.info/vrsac-grad-sa-dugom-tradicijom/" target="_blank"><span style="color: blue;"><b>http://Vršac, grad sa dugom tradicijom</b></span></a> - fotografije u tekstu pod rednim br. 1, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10.</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgaUxSN7R82hrB03vQl8W2af6bAFws0iHxRUWaBgfLQ_QFC9Tei9jv0AwFRoMTxkV2JzW40VKU5x1ZA-D7srVnWwzSX6C6lNpDHqjzAz9PCKhccZ0FThijPhKL3Gt_EhYQ5pio21iwSmWG_/s1600/vladicanski-dvor.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="240" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgaUxSN7R82hrB03vQl8W2af6bAFws0iHxRUWaBgfLQ_QFC9Tei9jv0AwFRoMTxkV2JzW40VKU5x1ZA-D7srVnWwzSX6C6lNpDHqjzAz9PCKhccZ0FThijPhKL3Gt_EhYQ5pio21iwSmWG_/s1600/vladicanski-dvor.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
<a href="http://beautifulserbia.info/selo-idvor-mihajlo-pupin/" target="_blank"><span style="color: blue;"><b>http://Selo Idvor - Mihailo Pupin</b></span></a> - sve fotografije u tekstu</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiRDX0DudwICcdpAr9rSyvl3OPBVy6CCO5FHnWlQlk8dsUnKfMMxZMXJ4vxS6d9NZ-b1YBWh7zv2Tvrfis4ej4kctd6O9TWBDlC1dVs1SHz4zB7WX645-P3JLEV2RrIGFQOHHzBFA7WqX8s/s1600/dom-mihajla-pupina.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="239" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiRDX0DudwICcdpAr9rSyvl3OPBVy6CCO5FHnWlQlk8dsUnKfMMxZMXJ4vxS6d9NZ-b1YBWh7zv2Tvrfis4ej4kctd6O9TWBDlC1dVs1SHz4zB7WX645-P3JLEV2RrIGFQOHHzBFA7WqX8s/s1600/dom-mihajla-pupina.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<a href="http://beautifulserbia.info/zasavica-i-sremska-mitrovica/" target="_blank"><span style="color: blue;"><b>http://Zasavica i Sremska Mitrovica</b></span></a> - fotografije redni br. 2, 3, 6, 7, 8, 9, 11, 12, 15.<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgieo700HZs3fleqE5PRQWgswZt6f6NbrwhTJCxopOKJ8JOsjC3W5SBBUgeKjTk8RihOPaVrmmNH9l3_a1A5B4p3J-XMkv8fEYigdNrzM8jiFp-yjXnx1viqC2P2HyzhdEc0WV8gh0VgXVh/s1600/Zasavica.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="214" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgieo700HZs3fleqE5PRQWgswZt6f6NbrwhTJCxopOKJ8JOsjC3W5SBBUgeKjTk8RihOPaVrmmNH9l3_a1A5B4p3J-XMkv8fEYigdNrzM8jiFp-yjXnx1viqC2P2HyzhdEc0WV8gh0VgXVh/s1600/Zasavica.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
Portal je zamišljen kao dinamičan medij koji aktivno komunicira sa posetiocima i koji se konstantno proširuje i dopunjuje novim sadržajima.<br />
<br />
Ovim putem zahvaljujem autoru i uredniku Travel portala <a href="http://beautifulserbia.info/" target="_blank"><b><span style="color: blue;">Beautiful Serbia</span></b></a> na dugogodišnjoj saradnji.<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjilvOiGnv0AcBmcJrhDh5uszvW3_R72pkDT-IGn-FWifphHxb8OnDB8YMeMkyL9v-qx_bNO5KZAkHShlJ8N1gYMrhG7TOZORpILUp3D_17Tscpl9bcV694AsNRtSQnFztUTRBRaJYxoEzV/s1600/logotip-beautiful-serbia.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="131" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjilvOiGnv0AcBmcJrhDh5uszvW3_R72pkDT-IGn-FWifphHxb8OnDB8YMeMkyL9v-qx_bNO5KZAkHShlJ8N1gYMrhG7TOZORpILUp3D_17Tscpl9bcV694AsNRtSQnFztUTRBRaJYxoEzV/s1600/logotip-beautiful-serbia.jpg" width="320" /></a></div>
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
</div>
Unknownnoreply@blogger.com0Smederevo, Serbia44.6658941 20.93351689999997244.575543100000004 20.772155399999971 44.7562451 21.094878399999974tag:blogger.com,1999:blog-1310334729904272952.post-8824549074476749702015-03-24T12:49:00.000+01:002015-05-20T17:44:08.485+02:00Prvo bijenale fotografije Smederevo 2015<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div style="text-align: justify;">
<br />
<br />
<br />
Udruženje umetnika i ljubitelja umetnosti Mirjana Marjanović, raspisalo je konkurs za <b>"Prvo bijenale fotografije" u Smederevu</b>. Konkurs je bio otvorenog tipa i trebalo je poslati autorske fotografije, dok je tema slobodna. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Maksimalan broj fotografija koje je jedan učesnik mogao poslati je pet. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br />
<a name='more'></a></div>
<div style="text-align: justify;">
Žiri ovogodišnjeg bijenala fotografije bio je u sastavu:</div>
<div style="text-align: justify;">
- Nadica Bogicević, diplomirani fotograf</div>
<div style="text-align: justify;">
- Miša Jovanović, umetnik fotografije</div>
<div style="text-align: justify;">
- Dušanka Vučković, predsednik <a href="https://www.facebook.com/udruzenje.umetnika.7" style="font-family: Helvetica, sans-serif; font-size: 10.5pt; line-height: 115%; text-align: left;" target="_blank"><span style="color: blue;"><b>Udruženja Umetnika Mirjana Marjanović</b></span></a></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Nakon što je žiri izabrao po dve fotografije svakog učesnika koje će biti takmičarske, u katalog je uvrštena samo po jedna. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Konkurs je bio otvoren do 20. februara 2015. godine. </div>
<div style="text-align: justify;">
Dana 28.02.2015. godine u 12.00 časova napravljen je presek i proglašena pobednička fotografija. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Nagrade su uručene na otvaranju izložbe 28.02.2015.godine koja je počela u 19.00 časova.</div>
<div style="text-align: justify;">
- Prvo mesto žirija zauzela je Marija Matic iz Smedereva,</div>
<div style="text-align: justify;">
- Drugo mesto - Marko Ðordević, Smederevo,</div>
<div style="text-align: justify;">
- Treće mesto - Jelena Jovanić, Smederevo</div>
<div style="text-align: justify;">
Pored nagrada žirija, na otvaranju izložbe dodeljena je i nagrada publike za najbolju fotografiju. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b><span style="color: red;">Cipelice Skitalice</span></b> su takode uzele ucešce na prvom bijenalu i predstavile se sa dve fotografije.</div>
<div style="text-align: justify;">
Fotografija koja je ušla u katalog – <b><span style="color: red;">Vodopad “Veliki buk”</span></b> – Lisine na Beljanici<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgW-jOKgcRtOb1VMt7kgv-eIIQBamoVgXGbyDlYz4WAeUufZqbUDo7Tcz61DXv24vi5a7Ciy56R9TuACzeVuZVpuFYlkQyJGsV1s0I2qJc3jdI8DeLVJWSlejd9oraNODq1Y3IYdRK_mrWJ/s1600/Vodopad-Lisine.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgW-jOKgcRtOb1VMt7kgv-eIIQBamoVgXGbyDlYz4WAeUufZqbUDo7Tcz61DXv24vi5a7Ciy56R9TuACzeVuZVpuFYlkQyJGsV1s0I2qJc3jdI8DeLVJWSlejd9oraNODq1Y3IYdRK_mrWJ/s1600/Vodopad-Lisine.jpg" width="240" /></a></div>
</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiR0pYU2JtYWFAGobmeOsgmOI0HeKi_zU-Ug4xdYlyfeuiF881N1FR8fAn1grR1b7HZyYVjfL0yGZOp5OVilq37L_rIO-eWt_K7VzlrT0XhMs4RkglzdFks4EvBgdu-iOxNUB_0tG82w7CZ/s1600/Sladjana-Maric.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiR0pYU2JtYWFAGobmeOsgmOI0HeKi_zU-Ug4xdYlyfeuiF881N1FR8fAn1grR1b7HZyYVjfL0yGZOp5OVilq37L_rIO-eWt_K7VzlrT0XhMs4RkglzdFks4EvBgdu-iOxNUB_0tG82w7CZ/s1600/Sladjana-Maric.jpg" width="225" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="text-align: left;">Katalog izložbe je uredila Nataša Cvetković, fotograf iz Smedereva. </span></div>
<span style="color: blue;"><b>http/:<a href="http://natasacvetkovic.com/photography/?attachment_id=1835" target="_blank"><span style="color: blue;">Nataša Cvetković</span></a></b></span><br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEii-9se2SI_44SmoZ4j-QG-kCE32eo_Q4Lb9w5MJK3Va2LmPxvJNScAputqZnFE0bhD0-nvGZAOdsoSVzM6i_RZ5YTuMRgxm4I1ITxzt3dlXTh8fpcuI56PMDoq92hzROLI1SKub_9aJtiu/s1600/Katalog-Natasa-Cvetkovic.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEii-9se2SI_44SmoZ4j-QG-kCE32eo_Q4Lb9w5MJK3Va2LmPxvJNScAputqZnFE0bhD0-nvGZAOdsoSVzM6i_RZ5YTuMRgxm4I1ITxzt3dlXTh8fpcuI56PMDoq92hzROLI1SKub_9aJtiu/s1600/Katalog-Natasa-Cvetkovic.jpg" width="213" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
Fotografije su bile predstavljene na izložbi ovog bijenala od 28.02.2015. do 07.03.2015. godine </div>
<div style="text-align: justify;">
u ateljeu Valer, ul. Stevana Nemanje 10, u Smederevu.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Autor naslovne fotografije posta je <b><span style="color: blue;">http//:</span></b><span style="color: blue;"><a href="https://www.facebook.com/misa.jovanovic.779" target="_blank"><span style="color: blue;"><b>Miša Jovanović</b></span></a><b>-Facebook</b></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="text-align: left;"><br /></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="text-align: left;">Čestitke pobednicima!</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="text-align: left;"><br /></span></div>
</div>
Unknownnoreply@blogger.com2Smederevo, Serbia44.6658941 20.93351689999997244.575543100000004 20.772155399999971 44.7562451 21.094878399999974tag:blogger.com,1999:blog-1310334729904272952.post-46717555808226813312015-03-21T21:12:00.002+01:002015-05-20T17:43:18.188+02:00Cipelice Skitalice u Travel portalu & magazinu Via Balkans<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
Cipelice Skitalice, odnosno autor ovog bloga, ostvario je dugogodišnju saradnju sa svima nam poznatim web portalom i magazinom <b>Via Balkans.</b><br />
Urednik i autor renomiranog portala Viabalkans.com prepoznao je moju ljubav prema fotografiji i pisanju, pa je tako veliki broj mojih fotografija i putopisa našlo svoje mesto na portalu. Naime, fotografije prate reportaže Viabalkans.com sa raznih destinacija Balkanskog poluostrva.<br />
Prvo ću vas upoznati sa web portalom (mada sam sasvim sigurna da vam je dobro poznat), a zatim ću vam predstaviti svoje putopise na njemu, kao i fotografije koje prate reportaže.<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgtsdHoru32NLrVhz-k-xyTvQT_EhRK_exGCrvACeOvS5bCeNfHd1PDKwvwwLnjbA5RKTQm3NpAnvSfiiuV3Xuwa_DjTIgqFv7aOcI9YgRWaFemueIEe2EIT0XXv0V3YDnkXx8JOJQ-NPhI/s1600/map-of-balkans.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="304" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgtsdHoru32NLrVhz-k-xyTvQT_EhRK_exGCrvACeOvS5bCeNfHd1PDKwvwwLnjbA5RKTQm3NpAnvSfiiuV3Xuwa_DjTIgqFv7aOcI9YgRWaFemueIEe2EIT0XXv0V3YDnkXx8JOJQ-NPhI/s1600/map-of-balkans.jpg" width="320" /></a></div>
ViaBalkans.com je portal o turizmu i putovanjima.<br />
Predstavlja nam zanimljive turističke destinacije, objekte i lokalitete… kulturu, tradiciju, običaje… razvrstane po različitim kategorijama i podkategorijama.<br />
Cilj portala je da blagovremeno, na jednom mestu, predstavi celokupnu turističku ponudu i turističke potencijale Balkanskog poluostrva.<br />
Na portalu je predstavljena ponuda ukupno 11 zemalja (Srbija, Crna Gora, Hrvatska, Grčka, Turska, Rumunija, Slovenija, Bugarska, Makedonija, Albanija i Bosna i Hercegovina) koje se u geografskom ili geopolitičkom kontekstu nlaze na Balkanskom poluostrvu uključujući i one koje se vrlo malim procentom svoje ukupne teritorije nalaze na „brdovitom“ poluostrvu, Tursku ili Rumuniju npr. Tako su na portalu koji nosi ime <b>„Via Balkans“</b> predstavljene i neke maloazijske i srednjeevropske destinacije poput Ankare, Temišvara, Zagreba ili Rodosa.<br />
Koncept „ViaBalkans“ predstavlja potpuno novu dimenziju shvatanja prostora i turizma spajajuci na istom mestu i pod jednakim uslovima sve turističke kategorije i destinacije uključujući one čuvene i elitne jednako kao one potencijalne i nerazvijene.<br />
<br />
Nakon upoznavanja sa portalom Via Balkans, predstaviću vam svoje fotografije koje slobodno mogu reći, krase reportaže portala :-) kao i putopise koji su na njemu našli svoje mesto.<br />
--------------------<br />
Fotografija koju sam snimila na Gvozdačkom polju dosta dugo se nalazila na<b><span style="color: blue;"> "Home page"</span></b> stranici portala Via Balkans<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEinhfHgaqnJ_XrLzce1g1L-E9jjlQO2GsmDMooLLpmnm4xE4YipE4XZpBaUqnFrn42zELZ1x86BkCYgzRteIwjUXujwN4ao9_xqcwltk8nXCasNzU8IwNl-MoUq7nqZMWwEjofv1XFG1Dzs/s1600/Okolina+Valjeva.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="129" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEinhfHgaqnJ_XrLzce1g1L-E9jjlQO2GsmDMooLLpmnm4xE4YipE4XZpBaUqnFrn42zELZ1x86BkCYgzRteIwjUXujwN4ao9_xqcwltk8nXCasNzU8IwNl-MoUq7nqZMWwEjofv1XFG1Dzs/s1600/Okolina+Valjeva.jpg" width="320" /></a></div>
<b><span style="font-size: large;">Krenimo sa reportažama i fotografijama:</span></b><br />
<b>Klikom na linkove (</b>naslovi iznad fotografija upisani plavim slovima<b>) moći ćete da pročitate reportaže urednika i autora Viabalkans.com i ujedno videti prateće fotografije:</b><br />
<b><br /></b>
--------------------<br />
<b><span style="color: red; font-size: large;">Reportaže iz Slovenije:</span></b><br />
--------------------<br />
<span style="color: blue;"><b>http//:</b><a href="http://www.viabalkans.com/uncategorized/bled-i-bledsko-jezero/" target="_blank"><span style="color: blue;"><b>Bled i Bledsko jezero</b></span></a></span><br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhzG7wTvS9XnQHeo7BMfsKkaJs67fDC-w1qGnAaJJnYna-zJ6sXJrDcaKMyVUDoeS-ywB2AQrHGhM1h9HXdEcyh47SoaAOXfBPnxuhelwNlo4_CmXP2XohhaPyMfaDr6-B7eVCZAD8Z-Zfh/s1600/bled-dvorac.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="131" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhzG7wTvS9XnQHeo7BMfsKkaJs67fDC-w1qGnAaJJnYna-zJ6sXJrDcaKMyVUDoeS-ywB2AQrHGhM1h9HXdEcyh47SoaAOXfBPnxuhelwNlo4_CmXP2XohhaPyMfaDr6-B7eVCZAD8Z-Zfh/s1600/bled-dvorac.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgaxAfNo_FqF0wT8_NtIk0uOyZYoXbyq9yLFqIYhKtCHhXDgJPPuUj5S1F2yP6IFYAYnio-r_o1HXClqhoRE-z1JbATV4wV_ZvMUkjOhq_k_YpwcQqfZuaSWQUVQLkKfrapHHqrcuJJcaEt/s1600/bled-vila.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="131" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgaxAfNo_FqF0wT8_NtIk0uOyZYoXbyq9yLFqIYhKtCHhXDgJPPuUj5S1F2yP6IFYAYnio-r_o1HXClqhoRE-z1JbATV4wV_ZvMUkjOhq_k_YpwcQqfZuaSWQUVQLkKfrapHHqrcuJJcaEt/s1600/bled-vila.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
--------------------<br />
Ovde možete videti reportažu o Bledu i na engleskom jeziku<br />
<span style="color: blue;"><b>http//:</b><a href="http://www.viabalkans.com/en/natural-attractions/rivers-and-lakes/the-bled-and-the-bled-lake/" target="_blank"><span style="color: blue;"><b>The Bled and the Bled lake</b></span></a></span><br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgi9zTmtoScxDfzfSffWGMlmQuAYOxgBXH7Z3ABA480AM4-V4SOMwvp4cDhmAipjNN9CmrxjFFBOUIxJazutg0OF1hIgeXLVf4_e62m53obIvNRTA2JcSUORADzr-tWrJ_ZuBFHzKONVxQi/s1600/bled-hoteli.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="131" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgi9zTmtoScxDfzfSffWGMlmQuAYOxgBXH7Z3ABA480AM4-V4SOMwvp4cDhmAipjNN9CmrxjFFBOUIxJazutg0OF1hIgeXLVf4_e62m53obIvNRTA2JcSUORADzr-tWrJ_ZuBFHzKONVxQi/s1600/bled-hoteli.jpg" width="320" /></a></div>
--------------------<br />
<span style="color: blue;"><b>http//:</b><a href="http://www.viabalkans.com/uncategorized/ostrvo-bled-slovenacki-jedinac/" target="_blank"><span style="color: blue;"><b>Ostrvo Bled, slovenački jedinac</b></span></a></span><br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjf9P67eWdbZBjaDfss11ozPOdzLE6dZSpVFpoYPioA3ygZ8HuQwc-6_v6E_JhhQoyut1R320hyISQl6o7-JQOvJkrgJys0v329LpsLnOEOiuVmWXxj70lA6CVyjMuBb8VUr_Td_DqEx9I4/s1600/otok-bled.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="151" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjf9P67eWdbZBjaDfss11ozPOdzLE6dZSpVFpoYPioA3ygZ8HuQwc-6_v6E_JhhQoyut1R320hyISQl6o7-JQOvJkrgJys0v329LpsLnOEOiuVmWXxj70lA6CVyjMuBb8VUr_Td_DqEx9I4/s1600/otok-bled.jpg" width="320" /></a></div>
--------------------<br />
<span style="color: blue;"><b>http//:</b><a href="http://www.viabalkans.com/urbani-centri/metropole/ljubljana-prestonica-slovenije/" target="_blank"><span style="color: blue;"><b>Ljubljana</b></span></a></span><br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEihgz7GD0KI4deAXHOZpQrLcfgBo6xPCH4Yp2LiapuQcqUU6WeQcQegonJZCL_HDYxJtylzWcgrGZZUNmAqBni4hJ6qJlxGQzYt0W9TJ_Rbsbl4a-WIg4DeBlbFGz6t3vDULlnJojE_DDwD/s1600/ljubljana-slovenia.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="131" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEihgz7GD0KI4deAXHOZpQrLcfgBo6xPCH4Yp2LiapuQcqUU6WeQcQegonJZCL_HDYxJtylzWcgrGZZUNmAqBni4hJ6qJlxGQzYt0W9TJ_Rbsbl4a-WIg4DeBlbFGz6t3vDULlnJojE_DDwD/s1600/ljubljana-slovenia.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg8CiBmvj4h-iCHIgCKoL5-ywO1GhdSOFxICxLnvXlCkn-9MpZRketQv8eIQdwhcceTqkwFwh0RoJZzybMWFXcXGo8X-c34oqZlW-A1XpcSZ27DQOfnKQSJIKJhbR58pdN95PrHrv3_k3JX/s1600/ljubljana-castle.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="131" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg8CiBmvj4h-iCHIgCKoL5-ywO1GhdSOFxICxLnvXlCkn-9MpZRketQv8eIQdwhcceTqkwFwh0RoJZzybMWFXcXGo8X-c34oqZlW-A1XpcSZ27DQOfnKQSJIKJhbR58pdN95PrHrv3_k3JX/s1600/ljubljana-castle.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: justify;">
<span style="text-align: left;">--------------------</span></div>
<b><span style="color: red; font-size: large;">Reportaže iz Grčke:</span></b><br />
--------------------<br />
<span style="color: blue;"><b>http//:</b><a href="http://www.viabalkans.com/uncategorized/solun-%CE%B8%CE%B5%CF%83%CF%83%CE%B1%CE%BB%CE%BF%CE%BD%CE%AF%CE%BA%CE%B7-tesaloniki/" target="_blank"><span style="color: blue;"><b>Solun - (Θεσσαλονίκη, Tesaloniki)</b></span></a></span><br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhnIQb9yRX2U0meLqw93_nZX9XuqavEmgzvcS9iSrx5_EGS2wSPC9vpfyyNH6ckYlqP6g0okLJLW-5iDCvdStEMClZC4m62NpImVrXa0wFG36ZT1pjjMezM_KTYGMsO_EvZR48kdo9eMqcm/s1600/galerijev-slavoluk.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="151" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhnIQb9yRX2U0meLqw93_nZX9XuqavEmgzvcS9iSrx5_EGS2wSPC9vpfyyNH6ckYlqP6g0okLJLW-5iDCvdStEMClZC4m62NpImVrXa0wFG36ZT1pjjMezM_KTYGMsO_EvZR48kdo9eMqcm/s1600/galerijev-slavoluk.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgPvfguy7oVnZbv7HgDr5u3LpQANPzPJR_hva5BpH6AM8mfkfbxwm6XaTa1Xptc_9iG1G1H486L44HJsE-2dSZ9ISTwmcEINr5odwptN8_gxl8ozIaD5uBi-UT4cYS3acTXKCU60uZ-aNQ1/s1600/aristotelov-trg-solun.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="152" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgPvfguy7oVnZbv7HgDr5u3LpQANPzPJR_hva5BpH6AM8mfkfbxwm6XaTa1Xptc_9iG1G1H486L44HJsE-2dSZ9ISTwmcEINr5odwptN8_gxl8ozIaD5uBi-UT4cYS3acTXKCU60uZ-aNQ1/s1600/aristotelov-trg-solun.jpg" width="320" /></a></div>
--------------------<br />
<span style="color: blue;"><b>http//:</b><a href="http://www.viabalkans.com/uncategorized/olimp-bogovima-u-pohode/" target="_blank"><span style="color: blue;"><b>Olimp, bogovima u pohode</b></span></a></span><br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjGQDm7JrKQzWMleW9VkKzppjId8NO6aqjZVqfLQRUmascUpaxnn18xR3M1mtBYoLkFMjt7iiA23PzFxN5ECJDFp0xbOexD0Y9haLMn0F2jxATm-U8f7oVDfPVEkR1kqKnaIY9QxDflwR5o/s1600/grcka-olimp.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="131" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjGQDm7JrKQzWMleW9VkKzppjId8NO6aqjZVqfLQRUmascUpaxnn18xR3M1mtBYoLkFMjt7iiA23PzFxN5ECJDFp0xbOexD0Y9haLMn0F2jxATm-U8f7oVDfPVEkR1kqKnaIY9QxDflwR5o/s1600/grcka-olimp.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
--------------------<br />
<b><span style="font-size: large;"><span style="color: red;">Reportaža o Nacionalnom parku Đerdap i rezervatu prirode Portile de Fier</span> ( u Rumuniji, preko puta Đerdapa - IRON GATE)</span></b><br />
--------------------<br />
<span style="color: blue;"><b>http//:</b><a href="http://www.viabalkans.com/prirodne-atrakcije/nacionalni-parkovi/iron-gate-srbija-i-rumunija/" target="_blank"><span style="color: blue;"><b>Iron gate - Srbija i Rumunija</b></span></a></span><br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg5MZ4Ue6dz_RRy_04w33Svlpree2sShWfdC42EmyAQNdkzAFUxLvE1P0C-SIqsryxd7hyTOt8eDA_ouJMk6aIwLbUYOiCABEle2blVUgUeMTTq9pXw6aZH9flvd4Sy5mrslBSQNoJjclVR/s1600/kralj.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="191" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg5MZ4Ue6dz_RRy_04w33Svlpree2sShWfdC42EmyAQNdkzAFUxLvE1P0C-SIqsryxd7hyTOt8eDA_ouJMk6aIwLbUYOiCABEle2blVUgUeMTTq9pXw6aZH9flvd4Sy5mrslBSQNoJjclVR/s1600/kralj.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiI8UZmIvbN7ZtigffFQLvQqOcVtG7HPnIkIg-apfUX3MWSYkCCzQAZOBb-NMdcBzC8YM9p6kebEsYINN-A9TYlT5ZML5TJkTQ7Fx37rkktDtsdy82AQqLcnZcBOKruzrUpxIxaFb_8aRTg/s1600/trajanova-tabla.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="131" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiI8UZmIvbN7ZtigffFQLvQqOcVtG7HPnIkIg-apfUX3MWSYkCCzQAZOBb-NMdcBzC8YM9p6kebEsYINN-A9TYlT5ZML5TJkTQ7Fx37rkktDtsdy82AQqLcnZcBOKruzrUpxIxaFb_8aRTg/s1600/trajanova-tabla.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
--------------------</div>
<div>
<div style="text-align: left;">
<b><span style="font-size: large;"><span style="color: red;">Sledeći linkovi prikazuju moje </span><span style="color: blue;">putopise</span><span style="color: red;"> sa fotografijama objavljenim na portalu:</span></span></b></div>
</div>
--------------------<br />
<span style="color: blue;"><b>http//:</b><a href="http://www.viabalkans.com/istorijska-mesta/dvorci-i-zamkovi/dvorac-peles-dragulj-juznih-karpata/" target="_blank"><span style="color: blue;"><b>Dvorac Peleš, dragulj južnih Karpata</b></span></a></span><br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjD8SEQt2rtdjCL-fgjbKKALLlTW04WXJW5VBsfQKCZtZmCninalNywo_DbV7xnJ_F2cjUyo4pfJCB9vFHPUXVU1bg5syTMGr47YF0CnNzYBJ_p41GT3C9RkVdPHQ4Y-zSAnYzxybUBz00E/s1600/peles.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="151" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjD8SEQt2rtdjCL-fgjbKKALLlTW04WXJW5VBsfQKCZtZmCninalNywo_DbV7xnJ_F2cjUyo4pfJCB9vFHPUXVU1bg5syTMGr47YF0CnNzYBJ_p41GT3C9RkVdPHQ4Y-zSAnYzxybUBz00E/s1600/peles.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEge9R9BIaegVRdA4IG_HUoSbw-8OL0FsrjbKXQy620pXY0fe_lLXS2XIsEkIhCM1ckNq5s3ubkW4CJNm3pHbkA-jmetlqUxpvdbz8mt6hmLsFWQLg7aVM8wa-K02pZS2I02hptl_z8yBTht/s1600/castle-pelesh-romania.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="152" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEge9R9BIaegVRdA4IG_HUoSbw-8OL0FsrjbKXQy620pXY0fe_lLXS2XIsEkIhCM1ckNq5s3ubkW4CJNm3pHbkA-jmetlqUxpvdbz8mt6hmLsFWQLg7aVM8wa-K02pZS2I02hptl_z8yBTht/s1600/castle-pelesh-romania.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg9EiiTZTZLF1L9jm_nvoC09XYcpglfNuEPaM8FuLYBQiY5IR6q0ndu_327Kon1RbkVa9Wk0tU81lbd0qBYxhuhhtlxVYu239AZiBdtjxp_9Y4SJ1ZfjZlcnDboCFA5oXgxl8pE3jJ0qx7G/s1600/statue.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="161" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg9EiiTZTZLF1L9jm_nvoC09XYcpglfNuEPaM8FuLYBQiY5IR6q0ndu_327Kon1RbkVa9Wk0tU81lbd0qBYxhuhhtlxVYu239AZiBdtjxp_9Y4SJ1ZfjZlcnDboCFA5oXgxl8pE3jJ0qx7G/s1600/statue.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhxtAzALjP3v8WL5bmelDkaRSRXmspjVCUDW5MatrxppupnUikJc2KuCl0wpJAbEIE4_rej67ZDI4nVkE4THjszh000MRaBvj2BauLQNaJb8IK8nXDkXqO-T4wzV_QaMHBofHl2j4cBAn12/s1600/fasada-dvorca.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="152" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhxtAzALjP3v8WL5bmelDkaRSRXmspjVCUDW5MatrxppupnUikJc2KuCl0wpJAbEIE4_rej67ZDI4nVkE4THjszh000MRaBvj2BauLQNaJb8IK8nXDkXqO-T4wzV_QaMHBofHl2j4cBAn12/s1600/fasada-dvorca.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
--------------------</div>
<span style="color: blue;"><b>http//:</b><a href="http://www.viabalkans.com/putopisi/kroz-anticku-grcku/" target="_blank"><span style="color: blue;"><b>Kroz antičku Grčku</b></span></a></span><br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhSEIm1G61glCH_VtYJkisOeUSINrYMXUk7MCRgZOs0FMAt94WPjycK_9hNWRkOGQFtgNSIBbtL1LjCFpOYi_p2Ej14g89SaCpDt9o2TyK21jiOq79cvYKteJkyPZx_Q4o3yZBjWRGELMtF/s1600/temple.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="131" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhSEIm1G61glCH_VtYJkisOeUSINrYMXUk7MCRgZOs0FMAt94WPjycK_9hNWRkOGQFtgNSIBbtL1LjCFpOYi_p2Ej14g89SaCpDt9o2TyK21jiOq79cvYKteJkyPZx_Q4o3yZBjWRGELMtF/s1600/temple.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj3XdxV2fAQtXwEOBmHAxAfrhEvRsVyScYS-dVDtox5c7flDZP0H4KgP3f02DV6XVi4pC0XRTKUyxwxXVAXvLcamoRPBr14mgUWMmJ3eP1JXw5uWUEYK-ELAPLESc4gayGpbZAPknaKqNxo/s1600/acropolis.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="131" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj3XdxV2fAQtXwEOBmHAxAfrhEvRsVyScYS-dVDtox5c7flDZP0H4KgP3f02DV6XVi4pC0XRTKUyxwxXVAXvLcamoRPBr14mgUWMmJ3eP1JXw5uWUEYK-ELAPLESc4gayGpbZAPknaKqNxo/s1600/acropolis.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjCP4mQ0vdkVWkLQs9h7RPTqxbS3uISeRySTO2IKYxw3VuE7iWj5rF9MxTUpfvQCKDf6qJLPSwwJef2gp8PyrfpFxmRlrfmx_X3954tRI65Q-hHFJbK1kYP8rw11z82ZO90Tvi1jJGPdoJv/s1600/karijatide.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="131" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjCP4mQ0vdkVWkLQs9h7RPTqxbS3uISeRySTO2IKYxw3VuE7iWj5rF9MxTUpfvQCKDf6qJLPSwwJef2gp8PyrfpFxmRlrfmx_X3954tRI65Q-hHFJbK1kYP8rw11z82ZO90Tvi1jJGPdoJv/s1600/karijatide.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEibMK1IZCcQ8cdSP8MPEBiiGPeiabQiIRphualSyOIori0jghJHw_dJfwX1bSZiv97wFumVGI8Q0CBjxu8EjdQH2cc5l9VLb4fIoRgrYQa7HvMxmatwtrmh05zqgDJw9yL10ZzvJpzLYaP6/s1600/korintski-kanal.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="131" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEibMK1IZCcQ8cdSP8MPEBiiGPeiabQiIRphualSyOIori0jghJHw_dJfwX1bSZiv97wFumVGI8Q0CBjxu8EjdQH2cc5l9VLb4fIoRgrYQa7HvMxmatwtrmh05zqgDJw9yL10ZzvJpzLYaP6/s1600/korintski-kanal.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg6q37Qknq2UaGD5jZJ5Fzmcu9Z0qAW637Ioq3ycsffJZSNRf53-NIyOtBzi8WzBNzfNypYXlsAksUnrXpxI4v42pkbPZHcZ0p5w6Q32Ygwi66ZVEgp0089lOPTnY7pXNbzxCgsY8_KuPyy/s1600/mikena.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="131" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg6q37Qknq2UaGD5jZJ5Fzmcu9Z0qAW637Ioq3ycsffJZSNRf53-NIyOtBzi8WzBNzfNypYXlsAksUnrXpxI4v42pkbPZHcZ0p5w6Q32Ygwi66ZVEgp0089lOPTnY7pXNbzxCgsY8_KuPyy/s1600/mikena.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjX2bxaH8Pq5GQ8rX0qGYbVZbPFf07iT5vt1NXieV3JWdmPoIILSFRHB-tUkS8XIdKYrFKBIZTNTKIN-1H2hegsoRstnftD6lPPNflL-lHq7wMkSMX3vz97j_ve3xWHllNEb4EAzIO6EvVo/s1600/muzej-u-olimpiji2.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="131" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjX2bxaH8Pq5GQ8rX0qGYbVZbPFf07iT5vt1NXieV3JWdmPoIILSFRHB-tUkS8XIdKYrFKBIZTNTKIN-1H2hegsoRstnftD6lPPNflL-lHq7wMkSMX3vz97j_ve3xWHllNEb4EAzIO6EvVo/s1600/muzej-u-olimpiji2.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhsUeXCAAE8a33T65Ax-Y8Zemd78nNrD_VqSUdOEV99Zr7IlkQrXBxNC8bXWXUPzd0XOt5fi1y9LE8y1aS5DwgRbx-uPKt_8-a5-GEJzaQ4k-KiE7XOfF9zUVEptv_RCJ1UFXVoX9GEhhUr/s1600/1anticka-grcka.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="129" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhsUeXCAAE8a33T65Ax-Y8Zemd78nNrD_VqSUdOEV99Zr7IlkQrXBxNC8bXWXUPzd0XOt5fi1y9LE8y1aS5DwgRbx-uPKt_8-a5-GEJzaQ4k-KiE7XOfF9zUVEptv_RCJ1UFXVoX9GEhhUr/s1600/1anticka-grcka.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi76_SJ7KB0Avh3Fbxzmt8OECG-pEfHMjliMgOROFHDiZHImXL-yC_vZfznPhRpv-Jvsypf66Nl5HZIJUyH3XHHHtxKmmeb_LnksNfPh5zdW3LAtZucg7UGZH-cuKo4QFOHcZycKBPW_WG1/s1600/zejtinlik.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="131" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi76_SJ7KB0Avh3Fbxzmt8OECG-pEfHMjliMgOROFHDiZHImXL-yC_vZfznPhRpv-Jvsypf66Nl5HZIJUyH3XHHHtxKmmeb_LnksNfPh5zdW3LAtZucg7UGZH-cuKo4QFOHcZycKBPW_WG1/s1600/zejtinlik.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
--------------------</div>
<span style="color: blue;"><b>http//:</b><a href="http://www.viabalkans.com/urbani-centri/gradovi/vidin-grad-na-dunavu/" target="_blank"><span style="color: blue;"><b>Vidin, grad na Dunavu</b></span></a></span><br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgXowh4mW6g_Ig-Va0KsfwRM3L35_d-yOdVYYw0IjcyAfv7oCiuQu0-IocQEqE9Ksykgm-PZ8jHda4FFlWGkWguWIQ1PwEHQq-n9ubrmKxsGkLiRfdkEZ3QE9m1BGN6NwTEC3ArAA2O0SB7/s1600/vidin-na-dunavu.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="193" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgXowh4mW6g_Ig-Va0KsfwRM3L35_d-yOdVYYw0IjcyAfv7oCiuQu0-IocQEqE9Ksykgm-PZ8jHda4FFlWGkWguWIQ1PwEHQq-n9ubrmKxsGkLiRfdkEZ3QE9m1BGN6NwTEC3ArAA2O0SB7/s1600/vidin-na-dunavu.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEihx84XeQx4k6kqcyRuNUlz70I62Q6ldb8lPMmaUPKy0Ooqy5rt5peyUQc5uMG53LWeVE5-5YvD4s5i9BegUqtS8aU2GFF8C2YkAPR0JrNCpJCZzKrfpPrxe_Oz12NxnTDOrtnUbdDRvnTw/s1600/tvrdjava-belogradcik.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="149" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEihx84XeQx4k6kqcyRuNUlz70I62Q6ldb8lPMmaUPKy0Ooqy5rt5peyUQc5uMG53LWeVE5-5YvD4s5i9BegUqtS8aU2GFF8C2YkAPR0JrNCpJCZzKrfpPrxe_Oz12NxnTDOrtnUbdDRvnTw/s1600/tvrdjava-belogradcik.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
--------------------</div>
<span style="color: blue;"><b>http//:</b><a href="http://www.viabalkans.com/prirodne-atrakcije/belogradcik-pecina-magura-i-belogradciske-stene/" target="_blank"><span style="color: blue;"><b>Belogradčik: Pećina Magura i Belogradčiške stene</b></span></a></span><br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhc3vN9ImqkPF8QZWcbxv1Y9WSWp7qWfoXTwo2Jen9bNnLvOpGa7iAQIuR8UJK8s4uDZ2d6NUvCYOawgHpFZpDSuc90jmDDYV5UEVATFK8ETh5MpyTE-_SlafmbrHarXDyr-8BJRP413Pou/s1600/magura-pecinski-ukrasi.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="131" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhc3vN9ImqkPF8QZWcbxv1Y9WSWp7qWfoXTwo2Jen9bNnLvOpGa7iAQIuR8UJK8s4uDZ2d6NUvCYOawgHpFZpDSuc90jmDDYV5UEVATFK8ETh5MpyTE-_SlafmbrHarXDyr-8BJRP413Pou/s1600/magura-pecinski-ukrasi.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
--------------------</div>
<span style="color: blue;"><b>http//:</b><a href="http://www.viabalkans.com/istorijska-mesta/crkve-i-manastiri/rilski-manastir-bugarska/" target="_blank"><span style="color: blue;"><b>Rilski manastir - Bugarska</b></span></a></span><br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg2NBjwYSA2XWecGB8yXopHdCPwCLXA5_xxB536_fve5dk6PeD9YK6PWtgKIgDc1dKoal_-ED5ceFvH1xm5qY4h7jYsH7wSSHeY-7ZeVsblQ3AfiZUeP3Sm_oXNEML2rZPOj36JBeSuGLvP/s1600/rilski-manastir.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="131" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg2NBjwYSA2XWecGB8yXopHdCPwCLXA5_xxB536_fve5dk6PeD9YK6PWtgKIgDc1dKoal_-ED5ceFvH1xm5qY4h7jYsH7wSSHeY-7ZeVsblQ3AfiZUeP3Sm_oXNEML2rZPOj36JBeSuGLvP/s1600/rilski-manastir.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
Ovo bi bila još jedna retrospektiva i osvrt na moje radove i saradnju sa <b>portalom & magazinom </b><a href="http://viabalkans.com/"><span style="color: blue;"><b>Viabalkans.com</b></span></a><b> </b><br />
<b>Facebook: </b><a href="https://www.facebook.com/ViaBalkans" target="_blank"><span style="color: blue;"><b>ViaBalkans-Facebook</b></span></a><br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhyer1RJVZw2SzxNPNcBB45FomCB6A7LUb_MERpkzkx2IRPprDzXXxpTzzGPq1XmP-3lNT8LF0g5sB5ktaKL_9PVjI1iokmCEUv864r4jg9yppCtvSnyTaVRQ8Y2mYcbBfoUROHZu0tOoKU/s1600/Viabalkans-1.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="53" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhyer1RJVZw2SzxNPNcBB45FomCB6A7LUb_MERpkzkx2IRPprDzXXxpTzzGPq1XmP-3lNT8LF0g5sB5ktaKL_9PVjI1iokmCEUv864r4jg9yppCtvSnyTaVRQ8Y2mYcbBfoUROHZu0tOoKU/s1600/Viabalkans-1.jpg" width="320" /></a></div>
</div>
Unknownnoreply@blogger.com0Serbia44.016521 21.00585899999998738.1897835 10.678710499999987 49.8432585 31.333007499999987tag:blogger.com,1999:blog-1310334729904272952.post-80144666493539267082015-03-20T23:12:00.001+01:002015-05-20T18:55:49.656+02:00Cipelice Skitalice / Klub putnika / Putovanja info<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="separator" style="clear: both;">
Blog Cipelice Skitalice je dobio svoje novo ruho, odnosno izgled bloga je promenjen i moram priznati da sam vro zadovoljna :). Nadam se da ćete se složiti samnom i verujem da će i vama biti mnogo lakše i preglednije da čitate nove i stare postove na njemu. U svakom slučaju možete izneti svoje primedbe i sugestije, uvek su dobro došle.</div>
<div class="separator" style="clear: both;">
Obzirom da se moji putopisi nalaze na nekoliko web portala, došla sam na ideju da uradim jednu retrospektivu, linkovima ih vežem za ovaj post i na taj način imam uvid gde se i šta nalazi a ujedno da i vas upoznam sa dosadašnjim radom. </div>
<div class="separator" style="clear: both;">
Neke od sledećih putopisa koje ću navesti u ovom postu ste već imali prilike da pročitate na blogu, neke još uvek ne. U međuvremenu su pisani novi...</div>
<div class="separator" style="clear: both;">
Naime, tektovi su objavljivani na web portalima <b>Klub putnika, Putovanja info, Vesti.rs, Naslovi.net, dnevnik.hr</b></div>
<div class="separator" style="clear: both;">
Sada se nalaze na jednom mestu, na blogu <b>Cipelice Skitalice</b>, a ovo bi bio osvrt unazad:</div>
<div class="separator" style="clear: both;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
Moji putopisi na Klubu putnika i Putovanja info:</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiXVevc5g9f-2Er2gSoOm_ayKO7AyK8NOhdSAVyIQRksyp2KysKHGsSCpo1ERzkKM2d7zYmZij5Wk_hY5F0V3nxd0U1-DTGoDlNZ2ay25YFPwWEGYWw1F89SDCDUvXD6KN24-VH2Uy_RJGv/s1600/klub+putnika1.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="78" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiXVevc5g9f-2Er2gSoOm_ayKO7AyK8NOhdSAVyIQRksyp2KysKHGsSCpo1ERzkKM2d7zYmZij5Wk_hY5F0V3nxd0U1-DTGoDlNZ2ay25YFPwWEGYWw1F89SDCDUvXD6KN24-VH2Uy_RJGv/s1600/klub+putnika1.JPG" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiO6S42MLffvTyy81eAh9aB0NibeACyO-zHDldnJu06MwkoWEjc2U47biwP-TEVHilzNiSKTE2TawEjKFUsTkZsYtRp30KGtSxrQfGNO75cy4Dzfvky9trWAiu7lDFmz5NoIZ305iEB2coX/s1600/putovanjainfo.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="96" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiO6S42MLffvTyy81eAh9aB0NibeACyO-zHDldnJu06MwkoWEjc2U47biwP-TEVHilzNiSKTE2TawEjKFUsTkZsYtRp30KGtSxrQfGNO75cy4Dzfvky9trWAiu7lDFmz5NoIZ305iEB2coX/s1600/putovanjainfo.jpg" width="320" /></a></div>
--------------------<br />
<br />
<b>- Klub putnika </b>- 10. novembar 2010. godine<br />
<a href="http://klubputnika.net/profiles/blogs/kroz-anticku-grcku" target="_blank"><b>Kroz antičku Grčku</b></a><br />
<b>- Putovanja info </b>- 10. novembar 2010. godine<br />
<a href="http://www.putovanja.info/forum/topic/14011-putopis-kroz-anticku-grcku/" target="_blank"><b>Kroz antičku Grčku</b></a><br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgmppgJNJZiQ2EoNxdgKnEwGJ5pSPMH1XnZp1C-xtPu8pzAiatS0fFDuSpYyQTOHK9wO4WHtX37G9cdYStMPzpj_ksbrrhf6BUXP8ofADdUHCrbh2ab9a60PNf-HVVIVTtFza_QKnz2nk9j/s1600/Atina-Akropolj-Grcka.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="203" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgmppgJNJZiQ2EoNxdgKnEwGJ5pSPMH1XnZp1C-xtPu8pzAiatS0fFDuSpYyQTOHK9wO4WHtX37G9cdYStMPzpj_ksbrrhf6BUXP8ofADdUHCrbh2ab9a60PNf-HVVIVTtFza_QKnz2nk9j/s1600/Atina-Akropolj-Grcka.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both;">
--------------------</div>
<div class="separator" style="clear: both;">
<br /></div>
<b>- Klub putnika </b>-13. novembar 2010. godine<br />
<a href="http://klubputnika.net/profiles/blogs/tragom-grofa-drakule" target="_blank"><b>Tragom grofa Drakule</b></a><br />
<b>- Putovanja info </b>-13. novembar 2010. godine<br />
<a href="http://www.putovanja.info/forum/topic/14033-putopis-tragom-grofa-drakule/" target="_blank"><b>Tragom grofa Drakule</b></a><br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj9IKAZijR9g_KGmjn-BrVLHKo_tDk6N2HoeP54VyNf34rJ__Y3Hmtn_YKMdOTarIMez79Ud3zZCGWF4EmVxIrFKc5yRkh7e4KcOzUW3uvZP38zxhzOVjg0gbpCtUo2BajZ1rW7J46Fjqg9/s1600/Sigi%C5%A1oara-Rumunija.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="240" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj9IKAZijR9g_KGmjn-BrVLHKo_tDk6N2HoeP54VyNf34rJ__Y3Hmtn_YKMdOTarIMez79Ud3zZCGWF4EmVxIrFKc5yRkh7e4KcOzUW3uvZP38zxhzOVjg0gbpCtUo2BajZ1rW7J46Fjqg9/s1600/Sigi%C5%A1oara-Rumunija.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both;">
--------------------</div>
<div class="separator" style="clear: both;">
<br /></div>
<b>- Klub putnika </b>- 24. novembar 2010. godine<br />
<a href="http://klubputnika.net/profiles/blogs/vikend-u-bugarskoj" target="_blank"><b>Vikend u Bugarskoj </b></a><br />
<b>- Putovanja info </b>- 24. novembar 2010. godine<br />
<a href="http://www.putovanja.info/forum/topic/14255-putopis-vikend-u-bugarskoj/" target="_blank"><b>Vikend u Bugarskoj</b></a><br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiDYpbVE5KsYdcTgBMoD2wx39EM6WXl-Jlp4IrBWMGHJU3VtsqVth5ovEyjuOGSX36vvPj9zGr-D0fkRNdIevLr7HysCsuxQfQzvsYhPdlrQSb8mN5OkT0oxG8HbaC2SbNb2EnrxYUXr_tj/s1600/Musala-Rila-Bugarska.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="239" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiDYpbVE5KsYdcTgBMoD2wx39EM6WXl-Jlp4IrBWMGHJU3VtsqVth5ovEyjuOGSX36vvPj9zGr-D0fkRNdIevLr7HysCsuxQfQzvsYhPdlrQSb8mN5OkT0oxG8HbaC2SbNb2EnrxYUXr_tj/s1600/Musala-Rila-Bugarska.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both;">
--------------------</div>
<div class="separator" style="clear: both;">
<br /></div>
<b>- Klub putnika </b>- 29. januar 2011. godine<br />
<a href="http://klubputnika.net/profiles/blogs/proslost-i-sadasnjost" target="_blank"><b>Prošlost i sadašnjost</b></a><br />
<b>- Putovanja info </b>- 29. januar 2011. godine<br />
<a href="http://www.putovanja.info/forum/topic/15744-putopisproslost-i-sadasnjost-dvorac-ceski/" target="_blank"><b>Prošlost i sadašnjost</b></a><br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhUAev-r4XrNNejZVdDOt8Gkt9SL7rqNxUwPnYZz_BkxOvhYz7tn0yft3SYpvUmsGaL6iehsk_SZaZO9Of8lCFF2PlocSN1VQzPIeajNrFqyYWPpChLveagmZUTJjuO8HJyX-AZZCh0vQ-s/s1600/Ceski+Sternberg.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="240" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhUAev-r4XrNNejZVdDOt8Gkt9SL7rqNxUwPnYZz_BkxOvhYz7tn0yft3SYpvUmsGaL6iehsk_SZaZO9Of8lCFF2PlocSN1VQzPIeajNrFqyYWPpChLveagmZUTJjuO8HJyX-AZZCh0vQ-s/s1600/Ceski+Sternberg.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both;">
--------------------</div>
<div class="separator" style="clear: both;">
<br /></div>
<b>- Klub putnika </b>- 07. februar 2011. godine<br />
<a href="http://klubputnika.net/profiles/blogs/dragulj-juznih-karpata" target="_blank"><b>Dragulj južnih Karpata</b></a><br />
<b>- Putovanja info </b>- 07. februar 2011. godine<br />
<a href="http://www.putovanja.info/forum/topic/15905-dragulj-juznih-karpata-dvorac-peles/" target="_blank"><b>Dragulj južnih Karpata</b></a><br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhjlAT1Fhc21mOz9sVPNES2w3bv2MvjWIYZjYD5MjvwncF-If-7w2DuWR0ziFeWPrqZtRT84U5klK-7DaxseZARa6RICVhNsFUgPA5MBucZMgbUCZX7AcfhLHtOCNrqFlyLPFLFFtB1YDO0/s1600/Dvorac-Pele%C5%A1-Rumunija.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="211" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhjlAT1Fhc21mOz9sVPNES2w3bv2MvjWIYZjYD5MjvwncF-If-7w2DuWR0ziFeWPrqZtRT84U5klK-7DaxseZARa6RICVhNsFUgPA5MBucZMgbUCZX7AcfhLHtOCNrqFlyLPFLFFtB1YDO0/s1600/Dvorac-Pele%C5%A1-Rumunija.JPG" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both;">
--------------------</div>
<div class="separator" style="clear: both;">
<br /></div>
<b>- Klub putnika</b> - 24. februar 2011. godine<br />
<a href="http://klubputnika.net/profiles/blogs/stene-dotaknute-nebom" target="_blank"><b>Stene dotaknute nebom</b></a><br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjikCrh2Kf0Ueaxyhpzcy5iDsYFqbo3CRnCPEpZJ-q9FoNl3KYjRkr_lOUvszAXm-kUL6qVWLzeaa9GHp1Qb2njSGi4spk9EmeYrtDWEJcnJGnDbst5J02ep3MRdBA0biawjibpQ-4JxHLS/s1600/Belograd%C4%8Dik-Bugarska.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="240" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjikCrh2Kf0Ueaxyhpzcy5iDsYFqbo3CRnCPEpZJ-q9FoNl3KYjRkr_lOUvszAXm-kUL6qVWLzeaa9GHp1Qb2njSGi4spk9EmeYrtDWEJcnJGnDbst5J02ep3MRdBA0biawjibpQ-4JxHLS/s1600/Belograd%C4%8Dik-Bugarska.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both;">
--------------------</div>
<div class="separator" style="clear: both;">
<br /></div>
<b>- Klub putnika </b>-11. maj 2011. godine<br />
<a href="http://klubputnika.net/profiles/blogs/latinicnim-slovom-s-kroz-grad" target="_blank"><b>Latiničnim slovom S kroz grad na vodi</b></a><br />
<b>- Putovanja info </b>- 11. maj 2011. godine<br />
<a href="http://www.putovanja.info/forum/topic/18624-latinicnim-slovom-s-kroz-grad-na-vodi/" target="_blank"><b>Latiničnim slovom S kroz grad na vodi</b></a><br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiaRRXDt-WOi1g_PC0j_iyiri4COG3HY4LpxpauAGXuI40hesjhQD80_-j8_2mdJD51DU1lPR2YcXXxCHBrTEchhV9VxgWNyPFqAvYcBBsKa3J04QYuIbr1PdWX-idoYdqeReDyakKxYPb3/s1600/Latinicno+slovo+S-Venecija.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="185" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiaRRXDt-WOi1g_PC0j_iyiri4COG3HY4LpxpauAGXuI40hesjhQD80_-j8_2mdJD51DU1lPR2YcXXxCHBrTEchhV9VxgWNyPFqAvYcBBsKa3J04QYuIbr1PdWX-idoYdqeReDyakKxYPb3/s1600/Latinicno+slovo+S-Venecija.jpg" width="320" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
--------------------</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
Pojedini putopisi od gore navedenih su takođe objavljeni i na portalima:<br />
<b>Vesti.rs, Naslovi.net i dnevnik.hr</b><br />
a što se može videti na sledećim linkovima:<br />
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<b><span lang="sr-Latn-BA">- Vesti.rs – 21.05.2011. godine</span></b></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="sr-Latn-BA"><a href="http://www.vesti.rs/Turizam/Dvorac-Peles-dragulj-Juznih-Karpata.html" target="_blank"><b>Dvorac-Peles-dragulj-Juznih-Karpata</b></a></span></div>
<div class="MsoNormal">
<b><br /></b></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR; mso-bidi-language: AR-SA; mso-fareast-font-family: "Times New Roman"; mso-fareast-language: SR;"><b>- Vesti rs – 06.04.2011. godine</b></span></div>
<b><a href="http://www.vesti.rs/Gr%C4%8Dka/Kroz-anticku-Grcku-2.html" style="font-family: 'Times New Roman', serif; font-size: 12pt;" target="_blank">Kroz antičku Grčku</a><span style="font-family: 'Times New Roman', serif; font-size: 12pt;"> </span></b><br />
<b><br /></b>
<b>- Vesti.rs - 06. april 2011. godine</b><br />
<a href="http://www.vesti.rs/Turizam/Belogradcik-Pecina-Magura-i-Belogradciske-stene-2.html" target="_blank"><b>Pećina Magura i Belogradčiške stene</b></a><br />
<b><br /></b>
<b>- Naslovi.net - 13. mart 2011. godine</b><br />
<div class="MsoNormal">
<b><span lang="sr-Latn-BA"></span></b></div>
<a href="http://www.naslovi.net/2011-03-13/viabalkans/kroz-anticku-grcku/2466567" target="_blank"><b>Kroz antičku Grčku</b></a><br />
<div class="MsoNormal">
<span lang="sr-Latn-BA"><b><br /></b></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="sr-Latn-BA"><b>- blog.dnevnik.hr – 01.08.2011.</b></span></div>
<div class="MsoNormal">
<b>Dragulj južnih Karpata</b></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
---------------------<br />
<br />
A o tome da volim i da fotografišem i zabeležim svaki trenutak na putovanju govore sledeći foto albumi:<br />
<br />
<b>- Klub putnika </b><br />
<a href="http://klubputnika.net/photo/photo/listForContributor?screenName=0pzm31zkfcmvy" target="_blank"><b>Foto galerija</b></a><br />
<b>- Putovanja info</b><br />
<a href="http://www.putovanja.info/galerije/pretraga/?search_term=sladjana+maric" target="_blank"><b>Foto galerija</b></a><br />
--------------------<br />
<div style="-webkit-text-stroke-width: 0px; color: black; font-family: 'Times New Roman'; font-size: medium; font-style: normal; font-variant: normal; font-weight: normal; letter-spacing: normal; line-height: normal; margin: 0px; orphans: auto; text-align: left; text-indent: 0px; text-transform: none; white-space: normal; widows: 1; word-spacing: 0px;">
<b>Za danas sam uspela da povežem navedeno , a ovih dana više o mojoj saradnji sa web portalima <span style="color: #073763;">Beautiful Serbia i Viabalkans.com</span></b><br />
<b><span style="color: #073763;"><br /></span></b>
<b><span style="color: #073763;"><br /></span></b></div>
</div>
Unknownnoreply@blogger.com0Smederevo, Serbia44.6658941 20.93351689999997244.575543100000004 20.772155399999971 44.7562451 21.094878399999974tag:blogger.com,1999:blog-1310334729904272952.post-26685316667740240982015-03-13T19:19:00.000+01:002015-05-28T12:04:14.753+02:00Prošlogodišnji i dugogodišnji uspesi Planinarskog Kluba "Čelik" iz Smedereva<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div class="MsoNormal">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div style="text-align: justify;">
<div style="text-align: left;">
Ovo bi bio tekst o mom matičnom planinarskom klubu PK “Čelik”
iz Smedereva. Klub koji mi je omogućio
da spoznam i upoznam našu zemlju na jedan nov i jedinstven način. Zahvaljujući PK “Čelik”- u iz Smedereva,
prokrstarila sam Srbijom uzduž I popreko, pešačila divnim planinskim stazama,
boravila u najlepšoj prirodi i udisala čist vazduh punim plućima. Uz sve to,
zavirila u mnogobrojne pećine, obišla dosta arheoloških lokaliteta, etno i eko centara,
kuća i farmi. Divila se mnogobrojnim srednjevekovnim manastirima i
utvređenjima. Slušala šum vodopada i reka…Družila se sa vedrim i nasmejanim
ljudima koji su uvek spremni da pomognu u kakvoj god situaciji da se nađem na
stazi.</div>
</div>
</div>
<div class="MsoNormal">
<div style="text-align: justify;">
<div style="text-align: left;">
<br /></div>
</div>
</div>
<div class="MsoNormal">
<div style="text-align: justify;">
<div style="text-align: left;">
Razlog za pisanje ovog teksta nije samo moj lični utisak, već
i želja da se ljubitelji prirode
upoznaju sa mnogobrojnim uspesima PK “Čelik“ koji su se nizali iz godine u
godinu od samog osnivanja. Nagrade i priznanja nisu izostala ni u godini koja
je za nama.</div>
</div>
</div>
<div class="MsoNormal">
<div style="text-align: justify;">
<div style="text-align: left;">
<br /></div>
</div>
</div>
<div class="MsoNormal">
<div style="text-align: justify;">
<div style="text-align: left;">
PK “Čelik” osnovala je grupa ljubitelja prirode i planina - radnika
tadašnje Železare Smederevo 21.03.1961. godine. Od tada, PK “Čelik” već 54 godine okuplja članove, planinare,
visokogorce, alpiniste, orijentirce i ostale ljubitelje prirodnih lepota. Organizovano
je bezbroj akcija, osvojeni su mnogi vrhovi, organizovani mnogobrojni pohodi. “Čelik” je osvojio 112 planinskih vrhova viših od 2000 metara, a
ve<span lang="SR">ć</span>inu njih i više puta. U
akcijama sekcija: za izlete,
visokogorske uspone, alpinizam i orijentaciona takmičenja učešće je uzelo više od 3000 članova. Time se “Čelik”
uvrstio u red najaktivnijih planinarskih društava u Srbiji i postao
prepoznatljiv po masovnosti planinarskih
akcija. Svojim uspesima je zaslužio počasti najtrofejnije sportske organizacije Smedereva.</div>
</div>
</div>
<div style="text-align: justify;">
<a name='more'></a></div>
<div class="MsoNormal">
<div style="text-align: justify;">
<div style="text-align: left;">
<br />
Planinarski klub “Čelik” je član dva sportska saveza:</div>
<div style="text-align: left;">
<span style="font-size: 7pt; font-stretch: normal;">- </span><b>Planinarskog</b> i</div>
<div style="text-align: left;">
<span style="font-size: 7pt; font-stretch: normal;"> - </span><b>Orijentiring</b> saveza Srbije.</div>
</div>
</div>
<div class="MsoNormal">
<div style="text-align: justify;">
<div style="text-align: left;">
<br /></div>
</div>
</div>
<div class="MsoNormal">
<div style="text-align: justify;">
<div style="text-align: left;">
<div style="text-align: center;">
<div style="text-align: justify;">
Klub ima i tri sekcije:<br />
- <b>Sekcija za masovne akcije</b> <span style="text-align: left;">koju vodi </span><span style="text-align: left;"><b>Radojko Dimitrijević</b></span><span style="text-align: left;">, svima nama bolje poznat kao drug <b>Raja</b></span><br />
<span style="text-align: left;">- <b>Sekcija za Visokogorstvo i Alpinizam</b> </span><span style="text-align: left;">koju vodi </span><span style="text-align: left;"><b>Slavko Stevanović</b></span><span style="text-align: left;"> i</span><br />
<span style="text-align: left;">- <b>Sekcija za Planinarsku orijentaciju i Orijeniring</b> na </span><span style="text-align: center;">čelu sa </span><b style="text-align: center;">Sašom Nikolićem.</b><br />
<br /></div>
</div>
</div>
</div>
</div>
<div class="MsoNormal">
<div style="text-align: justify;">
<div style="text-align: left;">
<div style="text-align: center;">
<u><span style="font-size: 14.0pt; line-height: 115%;">Uspesi kluba od osnivanja do danas:<o:p></o:p></span></u></div>
</div>
</div>
</div>
<div class="MsoNormal">
<div style="text-align: justify;">
<div style="text-align: left;">
<b><u><span style="font-size: 14.0pt; line-height: 115%;"><br /></span></u></b></div>
</div>
</div>
<div class="MsoNormal">
<div style="text-align: justify;">
<div style="text-align: left;">
U planinarstvu se razvijala i jedna sportska disciplina – <b>orijentacija</b>, koju su članovi “Čelika”
posebno zavoleli i u njoj, posle
nekoliko godina, postali jedan od <b>najjačih
klubova u Jugoslaviji</b>. </div>
</div>
</div>
<div class="MsoNormal">
<div style="text-align: justify;">
<div style="text-align: left;">
<br /></div>
</div>
</div>
<div class="MsoNormal">
<div style="text-align: justify;">
<div style="text-align: left;">
- Tri puta su osvajali prvo mesto, dva puta drugo i tri puta
treće, dok su na republičkim prvenstvima bili šest puta prvi, osam puta drugi i
devet puta treći.</div>
</div>
</div>
<div class="MsoNormal">
<div style="text-align: justify;">
<div style="text-align: left;">
<br /></div>
</div>
</div>
<div class="MsoNormal">
<div style="text-align: justify;">
<div style="text-align: left;">
- Za to vreme su visokogorci – alpinisti “Čelika” osvajali vrhove na
Balkanu i to: Olimp u Grčkoj, Musalu u Bugarskoj, Olter Gran Paradizo u
Italiji, Mont Blan u Francuskoj. Visokogorski
uspesi su se nastavili osvajanjem
Kilimandžara u Africi, Elbrusa u Rusiji i Akonkagve u Južnoj Americi, vrhovima
u Australiji.</div>
</div>
</div>
<div class="MsoNormal">
<div style="text-align: justify;">
<div style="text-align: left;">
<br /></div>
</div>
</div>
<div class="MsoNormal">
<div style="text-align: justify;">
<div style="text-align: left;">
- Za 25-godišnjicu
postojanja, Čelik je od Vlade SFRJ, odlikovan <b>Ordenom rada sa srebrnim zracima</b>.</div>
</div>
</div>
<div class="MsoNormal">
<div style="text-align: justify;">
<div style="text-align: left;">
<br /></div>
</div>
</div>
<div class="MsoNormal">
<div style="text-align: justify;">
<div style="text-align: left;">
<u>- <b>Čelik se može
pohvaliti I trasiranjem pešačkog puta (transverzala) pod nazivom “Smederevska
transverzala”, koja se poteže od Tvrđave, preko Udovica, Vodnja, Drugovca...do
grada, koja se izdvaja kao jedan od doprinosa turističkoj ponudi grada.</b><o:p></o:p></u></div>
</div>
</div>
<div class="MsoNormal">
<div style="text-align: justify;">
<u><b><br /></b></u></div>
</div>
<div class="MsoNormal">
<div style="text-align: justify;">
<div style="text-align: left;">
- 2011. godine Planinarskom Klubu "Čelik" na svoju
50-godišnjicu od osnivanja, <a href="https://www.blogger.com/null" name="_GoBack"></a>je uručena <b>Svetosavska povelja</b> – najviše priznanje
koje dodeljuje grad Smederevo za oblast razvoja sporta i afirmacije grada.</div>
</div>
</div>
<div class="MsoNormal">
<div style="text-align: justify;">
<div style="text-align: left;">
<br /></div>
</div>
</div>
<div class="MsoNormal">
<div style="text-align: justify;">
<div style="text-align: left;">
Nagrade i priznanja u 2014.godini - <b><u>Sekcija
za masovne akcije</u></b>:</div>
</div>
</div>
<div class="MsoNormal">
<div style="text-align: justify;">
<div style="text-align: left;">
<br /></div>
</div>
</div>
<div class="MsoNormal">
<div style="text-align: justify;">
<div style="text-align: left;">
- 2014. godina <b>Prvoplasirani
klub po masovnosti na Republičkim akcijama</b> u sekciji za masovne akcije koju
vodi Radojko Dimitrijević - <b>Raja</b>.
Klub je u prethodnoj godini izveo 42
planinarske akcije, a učešće je uzelo 1210 planinara.</div>
</div>
</div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<div style="text-align: left;">
- Visokogorci su u 2014.godini
ispeli i osvojili Musalu – najviši vrh Balkana – 2925 mnv, Mitikas na Olimpu
2918 mnv, planinari Čelika su u svoje knjižice ubeležili i Pirin. Za dva dana su popeli Vihren 2914 mnv, najvišu kotu ove planine u Bugarskoj i treći po visini vrh na Balkanu i vrh Todorka. Bobotov Kuk na Durmitoru, Midžor na Staroj planini.</div>
</div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<div style="text-align: left;">
- Alpinisti su ispenjali više
smerova u stenama Kablara, Malog Vukana, Borskog Stola kao i tokom
alpinističkog kampa u Crnoj Gori – Žijevo.</div>
</div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<div style="text-align: left;">
- U Ovčar Banji je završio obuku na
letnjem alpinističkom tečaju Milan Pavlović.</div>
</div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<u><br /></u></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<div style="text-align: left;">
<u>Uspesi u <b>Orijentacionim takmičenjima</b> u 2014.godini:<o:p></o:p></u></div>
</div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<div style="text-align: left;">
- Drugoplasirani klub u ukupnom
plasmanu u Ligi Srbije u planinarskoj orijentaciji u 2014.godini</div>
</div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<div style="text-align: left;">
- Juniori su zauzeli prvo mesto na
prvenstvu Srbije u Zlotu kod Bora (Milan Pavlović I David Gostinčar)</div>
</div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<div style="text-align: left;">
- Veterani Drgutin Jeremić I
Branko Grujić – prvo mesto.</div>
</div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<div style="text-align: left;">
<b><u><br /></u></b></div>
</div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<div style="text-align: left;">
<b><u>Orijentiring u 2014.godini:<o:p></o:p></u></b></div>
</div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<div style="text-align: left;">
- Željko Ćorić drugo mesto na
Noćnom prvenstvu Srbije i drugo mesto na prvenstvu Srbije na srednjim
distancama.</div>
</div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<div style="text-align: left;">
- Sača Nikolić – prvo mesto na
prvenstvu Srbije u kombinaciji, drugo mesto na dugim distancama i treće na
srednjim distancama.</div>
</div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<div style="text-align: left;">
- Aleksandar Vijatović – drugi na
prvenstvu Srbije na dugim distancama, treći u prvenstvu Srbije u kombinaciji u
kategoriji M21B.</div>
</div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<div style="text-align: left;">
- Dragan Nikolić – prvo mesto na
prvenstvu Srbije u kombinaciji i drugo mesto na prvenstvu Srbije na dugim
distancama u kategoriji M50.</div>
</div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<div style="text-align: left;">
- Branko Grujić je zvanični prvak
Srbije u kombinaciji u kategoriji M60. </div>
</div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<div style="text-align: left;">
<b><u>Na osnovu postignutih rezultata
PK “Čelik” je dobio organizaciju Prvenstva Srbije u Sprint orijentiringu za
2015.godinu, koja će se održati 13. Septembra u Smederevu.</u></b></div>
</div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<div style="text-align: left;">
<b><u><br /></u></b></div>
</div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<div style="text-align: left;">
Pozdrav svim planinarima,
alpinistima, visokogorcima, orijentircima i mnogobrojnim obožavaocima prirode i boravka u prirodi.</div>
</div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<div style="text-align: left;">
Poseban pozdrav našem
dugogodišnjem vodiču Radojku Dimitrijeviću - <b>Raji,</b> Predragu Stanisavljeviću –<b>Peđi</b>, koji je krenuo Rajinim stopama i <b>Gojku</b> Saviću – predsedniku kluba koji su uvek bili uz mene da mi
daju podršku i snagu da istrajem u osvajanju najlepših planinskih vrhova
Srbije.</div>
</div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<div style="text-align: left;">
<br /></div>
</div>
<div class="MsoNormal">
<div style="text-align: justify;">
<div style="text-align: left;">
<b>21. marta je 54-godišnjica postojanja PK "Čelik" Smederevo a 27. marta će se održati prigodna proslava i Izborna Skupština Kluba </b></div>
</div>
</div>
<div class="MsoNormal">
<div style="text-align: justify;">
<div style="text-align: left;">
<br /></div>
</div>
</div>
<div class="MsoNormal">
<div style="text-align: justify;">
<div style="text-align: left;">
Članovi kluba se okupljaju u svojim prostorijama u Karađorđevoj ulici, na broju 43. Neizostavno treba posetiti i muzej – trofejnu salu kluba koja je dokaz tradicije i velikih sportskih uspeha naših planinara. Klub je otvoren utorkom i četvrtkom od 18.00 do 21.00 časova a po potrebi i češće. </div>
</div>
</div>
<div>
<div style="text-align: justify;">
<div style="text-align: left;">
<br /></div>
</div>
</div>
<div class="MsoNormal">
<div style="text-align: justify;">
<div style="text-align: left;">
<b>Lokacija: pogledaj na mapi - <i><a href="http://www.nadji.info/rs/celik-planinarski-klub-karadjordjeva-smederevo/ve68776/"><span style="color: red;">PK Čelik - Karađorđeva br.43 Smederevo</span></a></i></b></div>
</div>
</div>
<div class="MsoNormal">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhmUyJCU2hOo9rNt9OgK8EDsutVlgT1bJ8C9JhV8n1O-MjHhsgwQrUdlstj2TaUOKASF7VnN0X2v323Ce3TcHH0x9Qy4BQnVkj11wy3N4BdEfvO-f6tAop36R4kxvHzudCKkx5tehbbgN2L/s1600/PK-%C4%8Celik-3.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhmUyJCU2hOo9rNt9OgK8EDsutVlgT1bJ8C9JhV8n1O-MjHhsgwQrUdlstj2TaUOKASF7VnN0X2v323Ce3TcHH0x9Qy4BQnVkj11wy3N4BdEfvO-f6tAop36R4kxvHzudCKkx5tehbbgN2L/s1600/PK-%C4%8Celik-3.jpg" width="320" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Fotografije: Slađana Marić</b></div>
</div>
<div class="MsoNormal">
<div style="text-align: justify;">
<a href="http://sladjanamaric.blogspot.com/" target="_blank"><span style="color: red;"><b>Putopisni blog: Cipelice Skitalice</b></span></a></div>
</div>
<div class="MsoNormal">
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
</div>
</div>
Unknownnoreply@blogger.com4Smederevo, Serbia44.6658941 20.93351689999997244.5755416 20.772155399999971 44.756246600000004 21.094878399999974