no
6/Dvorci/slider

20. април 2015.

Bratislavski dvorac i palata Grasalkovič

Нема коментара
Bratislavski dvorac i palata Grasalkovič




Bratislavski dvorac i palatu Grasalkovič sam obišla tokom jednodnevne posete Bratislavi, koja je bila usputno odredište na putovanja u Prag.
Bratislavski dvorac i nazivi dvorca kroz njegovu istoriju i vladavinu Austro-ugarskih monarha (slovački: Bratislavský hrad, nemački: Pressburger Schloss, mađarski: Pozsonyi var
Do dvorca se stiže koloritnim ulicama, popločanim krupnim kamenom koje vode iz starog jezgra grada koje sam detaljno opisala u prethodnom tekstu.
Iako je dvorac u središtu Bratislave, ipak deluje prilično izolovano jer se nalazi na stenovitom bregu Malih Karpata, direktno iznad reke Dunav, odakle neprikosnoveno gospodari panoramom grada. Izgrađen je na platou visine 82 metra i jedna je od najupadljivijih građevina u gradu, koja ujedno predstavlja i simbol grada. Dvorac je jedno od retkih mesta odakle se vide tri države: Austrija (3 kilometra jugozapadno), Mađarska (13 kilometara južno), i naravno, Slovačka. Sa njegovih bedema se kao na dlanu vidi Slovačka prestonica i Dunav kako je seče.

Konstatacija Ivone-vođe puta, da dvorac nazivaju i "naopačke okrenutim stolom" u potpunosti odgovara njegovom izgledu zbog karakterističnog oblika četiri kule kojima je povezan, a koje se nalaze na njegovim ivicama. 
Za dvorac u gotskom stilu zna se već u X veku, a kada Bratislava postaje glavni grad Mađarske, samim tim i krunidbeni grad, dvorac postaje kraljevska rezidencija, te dobija renesansni oblik. Današnji izgled dobio je u prvoj polovini XV veka za vreme vladavine Sigismunda Luksemburškog. On je zapravo srušio gotovo čitav ondašnji kompleks i izgradio nove objekte. Do danas je iz razdoblja pre Sigismunda "preživeo" samo "Krunidbeni toranj'", okrenut prema jugozapadu. Kasnije, tokom renesanse i baroka, Bratislavski dvorac doživeo je dodatne promene i dobio današnje obrise. Najveću severozapadnu kulu nazivaju Draguljna kula. U njoj su čuvani kraljevska kruna i dragulji neprocenjive vrednosti u vreme dok je dvorac bio kraljevska rezidencija, a njegov najpoznatiji stanovnik bila Marija Terezija. Inače, vreme vladavine Marije Terezije bilo je ujedno i zlatno doba ovog kompleksa, kada se u njega mnogo ulagalo sa ciljem stvaranja još jedne reprezentativne habsburške rezidencije.
Poslednju veliku rekonstrukciju u baroknom stilu vrši Marija Terezija u XVIII veku kada se glavni grad Mađarske vratio u Budimpeštu. Kada je Bratislava prestala biti prestonica Mađarske, dvorac se nakon izvesnog vremena pretvorio u školu katoličkog sveštenstva, a kasnije, 1802.god. u barake. 1811.god. nepažnjom pijanih austrijskih vojnika, dvorac zahvata veliki požar i od njega ostaju samo ruševine. Komunisti ga renoviraju u razdoblju od 1956. do 1968.
Danas se u njemu nalaze kabineti Vlade, a na trećem spratu je deo Slovačkog Narodnog muzeja, gde je izloženo oružje, nameštaj i predmeti iz folklorne baštine. Severnije od dvorca, ali unutar zidina, nalazi se Muzej folklorne muzike sa izloženim frulama, zviždaljkama, bubnjevima itd.
U dvorištu tvrđave se nalazi bunar, dubok 85 metara i nekada je bio jedini izvor pitke vode u tvrđavi. Legenda kaže: bacite li novčić u njega, ispuniće vam se prethodno zamišljena želja.

Pogled sa dvorca na novi deo Bratislave i UFO most sa restoranom na vrhu

Vremenom se pojavila potreba za novim intervencijama na kompleksu pa je 2008.god. počela detaljna rekonstrukcija, ali su i dodati neki novi objekti i uređen je i pripadajući vrt. Od kraja 2011.godine se  može posetiti mnogo više delova dvorca nego što je to moglo ranije, a može se uživati i u njegovom izvornom obliku od pre velikog požara, jer je rekonstrukcija urađena po uzoru na 'zlatno doba', odnosno doba iz vremena Marije Terezije.

Palata Grasalkovič

Palata Grasalkovič (Predsednička palata) je rezidencija predsednika Slovačke a nalazi se pored letnje biskupove palate. Palatu smo uspeli videti iz autobusa koji je oko nje kružio dva puta dok nam je Ivona strpljivo pričala detalje iz istorije ove impozantne građevine. 
Građena je u impresivnom rokoko/kasnom baroknom stilu sa francuskim vrtom. Izgrađena je oko 1756. godine za kneza Antala Grasalkoviča, vrhovnika mađarskog veća (neka vrsta ministra ekonomije i finansija u Mađarskom kraljevstvu), a izgradio ju je arhitekt A. Mayerhofer. U njoj se nalaze mnoge predivno uređene sobe i impresivno stepenište.
Nakon izgradnje postala je centar muzičkog života u Bratislavi. Jozef Hajdn je u njoj odsvirao premijere nekih svojih dela. Grof Grasalkovič bio je veliki poklonik carice Marije Terezije, tako da su se u palati održavali razni balovi i zabave za Habsburšku porodicu. Poslednji vlasnici palate pre pada Austro-Ugarske bili su nadvojvoda Fridrih Teschen i njegova supruga Isabella Croy-Dulmen.
Od 1939.-1945. godine palata je bila sedište predsednika Prve Slovačke Republike (Jozef Tiso). Za vreme komunizma, prvo je bila sedište Veća poverenika (pomoćna vlada Slovačke za vreme Čehoslovačke). Godine 1950. palata je pretvorena u Kuću pionira Klementa Gottwalda i postaje centar njihovih aktivnosti. U tom razdoblju prilično je oštećena, pa je bila potrebna kompletna restauracija koja je počela 1989.god. Nakon rekonstrukcije, 1996.god. postaje prebivalište Slovačkog predsednika. Njeni nekada veliki vrtovi danas su javni parkovi i u jednom od njih se nalazi kip bratislavskog kompozitora Jana Nepomuka Hummela.
Još putopisa iz Slovačke: Jedan dan u Bratislavi

author profile image
Abdelghafour

Lorem Ipsum is simply dummy text of the printing and typesetting industry. Lorem Ipsum has been the industry's standard dummy text ever since the 1500s, when an unknown printer took a galley of type and scrambled it to make a type specimen book.

Нема коментара

Постави коментар

Budite slobodni da komentarišete, predlažete, pitate i Vaša iskustva podelite samnom.

Mesto za vašu reklamu. Ukoliko ste zainteresovani kontaktirajte me na sd.sladjana@gmail.com
Što slučajno, što namerno, uglavnom ničim izazvano, malo putujem, malo pišem, malo i fotografišem. Da iz sećanja ne izbrišem, dođoh na ideju da na blogu ponešto i zapišem :) [Slađana Marić] (https://lh5.googleusercontent.com/-uPBpldK3rCU/AAAAAAAAAAI/AAAAAAAAAAA/OTp4WBJB4_g/s96-c/photo.jpg)