no
6/Dvorci/slider

7. мај 2015.

Prag - deo 4/5 - Hradčani - Praški dvorac ( Hradčany - Pražský hrad )

Нема коментара
Prag - deo 4/5 - Hradčani - Praški dvorac ( Hradčany - Pražský hrad )




U jednom od prethodnih putopisa Prag - deo 2/5 Mala Strana (pročitaj više...), tek sam načela priču o Hradčanima (Hradčany) i Praškom dvorcu (Pražský hrad). Radi boljeg upoznavanja i želje da budućim posetiocima olakšam snalaženje, nastaviću priču kao posebnu celinu.
Prilikom obilaska Male Strane, došli smo do velikog trga koji se nalazi ispred ulaza u Hradčane-Hradčanskog trga na kom su smeštene mnogobrojne barokne palate i rezidencije. Jedna od njih je i Schwarzenbersky Palac. Ova je palata prvobitno izgrađena za porodicu Lobkovič. Vremenom je promenila više vlasnika dok 1719.god. nije prešla u vlasništvo porodice Schwarzenbersg. Od 1945.god. u njoj je smešten Vojni muzej.
Najvažniji objekat na Hradčanskom brdu je Praški dvorac (Pražský hrad) po kojem je deo grada, kao i brdo, dobio naziv. Hrad=zamak=dvorac.
Hradčani, odnosno Hradčansko brdo sa Praškim dvorcem se nalazi na levoj obali Vltave i u njemu oduvek bije srce Čeha. To je najvažnije mesto ne samo u Pragu, već i u celoj Češkoj. Sagradio ga je u devetom veku princ Borivoj, a dvorac se od tadašnje drvene tvrđave okružene zemljanim bedemom transformisao u impozantnu građevinu kakvom je danas znamo. Hradčani su u stvari kompleks dvoraca koji se više pruža horizontalno a ne vertikalno i kao takav, Praški dvorac je po Ginisovoj knjizi rekorda najveći na svetu. Zauzima površinu od 70 000 metara kvadratnih, 570 metara je dugačak a 128 širok.

Praški dvorac - (Pražský hrad)

Praški hrad (Praška tvrđava) je smešten na uzvišici. Zamak dominira pogledom skoro iz svakog dela Praga. Sama veličina kompleksa je zapanjujuća: tri dvorišta, zidine i vrtovi, kao Mali Grad na desnoj strani.
Svaki vladar je dvorcu dodavao neko svoje obeležje, tako da dvorac predstavlja mešavinu stilova. Na dvorcu su izvršene četiri velike rekonstrukcije, ali je zadržao klasičan izgled koji je dobio u XVIII veku tokom vladavine Marije Terezije. Oduvek je bio sedište čeških vladara, ali i zvanična rezidencija. Sedište je Predsednika Republike, istorijsko i političko sedište grada i države.
Glavni ulaz u Praški zamak je sa mesta koje se zove Hradčanski trg (Hradčanske namesti). Ulazna kapija je ukrašena skulpturom "Borba titana". To su dva monumentalna kipa titana koji se bore, tako da stražari koji nepomično stoje na ulazu, deluju sićušno i bespomoćno u odnosu na njih. Pokušavamo da odvučemo pažnju stražara, ali čini mi se da čak i ne trepću. Stajemo kraj njih da se fotografisemo dok oni i dalje stoje u stavu mirno.

Ulaz u Praški dvorac-statue "Borba Titana"

Kompleks Praškog zamka čine: Kraljevski dvorac, Katedrala Sv.Vita, Romanska bazilika Sv.Đorđa, manastir Sv.Đorđa, Stara Kraljevska palata, letnjikovac kraljice Ane iz XVI veka koja je poznata kao Belvedere, Rosenberg palata, Nova kraljevska palata, Španska sala, Rudolfova galerija, vrt na južnoj strani, Kraljevski vrt, Plesna dvorana, škola jahanja, Burgraova kuća, Lobkovič palata, bajkovita Zlatna ulica u kojoj je nekada živeo slavni pisac Franc Kafka u plavo okrečenoj kući na br.22, baštice i vrtovi, kule Daliborka i Mihulka (barutna kula), uličice i šarolika dvorišta, pa tako možemo reći da su Hradčani grad u gradu.
Dvorac je u letnjoj sezoni (01.04. - 31.10.) otvoren od 5.00 h - 24.00 h, a u zimskoj (01.11. - 31.03.) od 6.00 h - 23.00 h.
Po temeljima dvorca i vrtovima možemo lutati bez ulaznice, ali da bismo ušli u prostorije i obišli unutrašnjost istorijskih zgrada, one su nam potrebne.
Istorijske znamenitosti unutar dvorca otvorene su svakoga dana osim 24.12. u letnoj sezoni (01.04. - 31. 10.) od 9.00 - 18.00 a u u zimskoj sezoni (01.11. - 31.03.) od 9.00 - 16.00 dok su prostorije koje koristi predsednik Češke Republike otvorene za posetioce svake prve subote u mesecu, nakon 8. maja.
Ulaznice su nam potrebne za Katedralu Sv.Vita, Staru kraljevsku palatu, Baziliku Sv.Đorđa, Zlatnu ulicu sa tornjem Daliborka, izložbu “Priča o Praškom dvorcu”, Likovnu galeriju Praškoga dvorca koja je smeštena u impozantnoj Španskoj sali, Barutni toranj, Palatu Rosenberg, veliki južni toranj katedrale Sv.Vida. Prodajnih mesta je nekoliko, poput informativnih centara pokraj katedrale Sv.Vita i Zlatne ulice. Cena za sve navedene građevine je 300 CZK, dok za decu, mlade i studente do 26 godina postoji popust od 50 odsto. Naravno, mogu se kupiti i pojedinačne ulaznice za neku od znamenitosti.
Za šetnju i obilazak  Praškog dvorca odvojte bar polovinu dana, ponesite sa sobom vedro raspoloženje i obavezno obujte udobnu obuću. 
1918.god je osnovana Predsednička garda, te godine je i zamak postao dom čehoslovačkog predsednika. Kada prođemo kroz kapiju sa titanima i stražarima ulazimo u Prvo dvorište. Ovo prvo dvorište je mesto gde se u podne vrši pompezna ceremonija smene straže, koja je okupila veliki broj turista i potrajala je sigurno 40-ak minuta. Svečana promena straže uključuje trube i fanfare. Svečanost sa zastavom održava se jednom dnevno u 12:00 dok se promena straže kraj kapije dvorca odvija na svakih sat vremena od 7:00 do 20:00 u letnjoj sezoni i od 7:00 do 18:00 u zimskoj sezoni.
U Drugom dvorištu se nalaze barokna Kolova fontana i kapela Sv.Krsta iz XVIII veka u kojoj se nalazi nakit iz riznice katedrale. Od Drugog dvorišta, dvorac odvaja ranobarokna Matejeva kapija iz 1614.god. Od ovog dvorišta stazom možemo doći do Kraljevskog vrta. Bašta je otvorena od 10:00 do 18:00 ali je zimi zatvorena. 
Na suprotnoj strani, u severnom delu dvorca u nekadašnjim carskim štalama, nalazi se Galerija slika Praškog zamka sa delima iz vremena vladavine Rudolfa II. U carskim konjušnicama koje su se nekada nalazile na ovom mestu, pronađeno je mnogo slika iz XVI i XVII veka. Među njima su i dela Ticijana (“Mlada žena u kupatilu”), Tintoreta (“Hrist sa ženom uhvaćenom u preljubi”), Rubensa (“Skup olimpijskih Bogova”), Veronezea, Brandla i drugih, koja su potom rekonstruisana i danas čine izložbenu kolekciju, a galerija u kojoj se ova dela nalaze, zove se Rudolfova galerija. U Španskoj sali se takođe mogu videti umetnička dela izuzetne vrednosti. Cena pojedinačne ulaznice za odrasle je150 CZK ali je za javnost otvorena svega dva puta godišnje - prve subote nakon 8. maja i prve subote nakon 28. oktobra.
U okviru ovog Drugog dvorišta, nalazi se i Kraljevska ergela. Na putu do Trećeg dvorišta se prolazi pored Nove Kraljevske palate u kojoj se nalaze prostorije sadašnjeg češkog predsednika.
Pored Rudolfove galerije ulazimo u Treće dvorište, tzv. Dvorište Katedrale. Nad njim dominira Katedrala Sv.Vita koja zauzima veći deo ovog prostora.
Najveća je crkva u celoj Češkoj. Bezuspešno pogledom pokušavam da obuhvatim celo zdanje gledajući odozdo njene monumentalne trospratne kule. U objektiv apareta je tek nemoguće obuhvatiti je celu, pa zato i ne pokušavajte. Izgubićete dragoceno vreme, bolje uživajte u samom pogledu. Izgradnja Katedrale trajala je čak pet vekova. Započeta je 1344. na mestu iznad nekadašnje rotonde iz X veka. Husitski ratovi su prekinuli gradnju iako je hram nedovršen ipak služio vernicima. Završena je tek posle pola veka, u periodu od 1873-1929. Katedrala je napravljena u gotskom stilu.
Dugačka je 124 m, široka 61 m, a toranj se uzdiže do visine od 34 m iznad glavnog broda, sa 287 stepenika i predstavlja najvišu tačku u Pragu. U njoj su se obavljali obredi krunisanja čeških kraljeva, kraljevstva Bohemija, venčanja, sahrane i krštenja kraljevske dece. Početkom XX veka je završen i preostali deo hrama, fasada i dve prelepe kule. Na ulazu u katedralu se nalazi prozor iz XIX veka u obliku rozete koji je ukrašen vitražem koji prikazuje stvaranje sveta.

Katedrala Sv.Vita

U Katedralu ulaz je slobodan prvih desetak metara, ali ako je želite videti celu, onda se plaća. Otvorena je svakoga dana od 9:00-17:30 sem nedelje kada je otvorena od 12:00-17:30.
Najlepša od 22 kapelice u unutrašnjosti katedrale je ona u kojoj su smeštene relikvije Sv.Vaclava, češkog princa iz X veka: stotine komada poludragog kamenja koje ukrašavaju slike svetaca na pozlaćenim zidovima iz XIV veka. Kapelu je sagradio Karlo IV u čast Sv.Vaclava-zaštitnika Češke. U sredini kapele je nadgrobni spomenik sveca a u uglu je ulaz u Krunidbenu odaju u kojoj se čuvaju krune čeških kraljeva, pa i kruna Sv.Vaclava, skiptar i jabuka Ferdinanda I, kao i plašt u kom se krunisao Karlo IV. Ključeve od riznice ima predsednik Češke i još šest najvažnijih funkcionera i crkvenih velikodostojnika. Na ovaj način riznica je zaštićena jer niko ne može ući sam. U "Krunidbenim odajama" stalna je izložba zbirke krunskih dragulja Bohemije (srednjevekovno ime za Češku), ali je retko otvorena za javnost. "Kripta" je poslednje počivalište mnogih kraljeva i kraljica Bohemije.
U sredini katedrale je veliki podijum, na njemu je kraljevski mauzolej ograđen renesansnom rešetkastom ogradom gde počiva kralj Ferdinand I Habzburški. Najreprezentativniji nadgrobni spomenik je spomenik pod baldahinom Sv.Jana Nepomuka iz 1729.god. Za pravljenje ovog spomenika utrošeno je preko dve tone srebra. Svetac kleči na srebrnom mrtvačkom kovčegu kog drže anđeli.
Sa južne strane katedrale Sv.Vita, gde je nekada bio glavni ulaz, vidi se zvonik katedrale sa najvećim zvonom u Češkoj. Desno od zvonika je potresan prikaz Strašnog suda, kraja života na zemlji. 
Odmah do Katedrale se nalazi Stari Kraljevski dvorac koji se smatra najvažnijom građevinom Hradčana. Od početka gradnje u XII veku više puta je prepravljan. Uz Konjaničke stepenice su se nekada peli vitezovi, ulazeći u jednu od dvorana, u kojoj su se borili na konjicčkim turnirima. Slavna Vladislavska sala iz XV veka koja se nalazi u Starom Kraljevskom dvorcu je najveća sala u Evropi u kojoj su se priređivale gozbe, balovi, viteški turniri, ali i krunisanje kraljeva. Danas u njoj predsednici Češke polažu zakletvu. I ona je isto kao i Rudolfova galerija otvorena za javnost samo dva puta godišnje - prve subote nakon 8. maja i prve subote nakon 28. oktobra. Cena ulaznice je takođe 150 CZK.
Iza katedrale se nalazi bašta restoran u kom pravimo predah uz osveženje a zatim nastavljamo dalje i stižemo do bazilike Sv.Đorđa, koja je druga najstarija crkva u Pragu. Osnovao ju je vojvoda Vratislav I od Češke, a ostaci prve češke mučenice – vojvotkinje Ljudmile – smešteni su ovde 925.godine. 973.god. crkva je proširena zahvaljujući osnivanju biskupije Sv.Đordja, a obnova je dovela do trobrodne bazilike u ranoromaničkom stilu. 1142.god. požar je teško oštetio zgradu, ali obnovljena je u crkvu kakvu danas možemo videti. Benediktinski manastir Sv.Đorđa na ovom prostoru je najstariji češki manastir. Osnovao ga je princ Boleslav i njegova sestra Mlada 973.god. Srušen je 1782. U kompleksu se nalazi Nacionalna galerija od 1976.god kada je kompleks rekonstruisan i sadrži razne kolekcije rane češke umetnosti iz razdoblja gotike i baroka. Pojedinačna cena ulaznice za odrasle je 150 CZK.
U “Dvorskim vrtovima” se nalazi Kraljevski letnjikovac Sv.Ane-najznačajnija i najlepša renesansna građevina u Pragu, čija je izgradnja završena 1563. poznata je i po nazivu Zamak Belvedere. Sadrži čuvenu “Pevajuću fonatanu” na kojoj proticanje vode proizvodi muziku. Fontana je delo Tomaša Jarosa iz 1568.god.
Šetajući Hradčanima uspeli smo videti još i Strahovski manastir u romanesknom stilu, u kom se nalazi Bogorodičina crkva i Strahovska biblioteka sa Teološkom većnicom iz 1679. i Klasičnom filozofskom većnicom iz 1794. Prvi manastir je napravljen još 1140. na teško dostupnom uzvišenju i postao je stecište učenih ljudi i hodočasnika. Ispred manastira je bila straža, pa je manastir zato i dobio ime Strahov (češki “strahovat”-straža). U manastirskoj biblioteci se nalazi mnogo starih rukopisa velike istorijske vrednosti poput Jevanđelja iz X veka. Ulaznica za Strahovsku biblioteku košta 80 CZK i otvorena je svakoga dana od  9:00-12:00 i od 13:00-17:00.
Iznad Praškog zamka se nalazi Loreta, crkva Sv.Marije Loretanske, koja je počela da se gradi 1626.god. Sadrži i baroknu crkvu iz 1735. u čijoj se kuli nalazi 30 zvona. U njoj je “Praško sunce”, luster ukrašen sa 6222 dijamanta. Napravljen je u Beču 1699.god. i bio je poklon vojvotkine Ljudmile iz Kolovrata Mariji Loretanskoj. Za posete je otvorena od utorka do nedelje 9:00-12:00 i od 13:00-16:30. Cena ulaznice je 110 CZK, dozvola za fotografisanje je 100 CZK, a može se uzeti i audio vodič na nekoliko jezika po ceni od 150 CZK.
Lobkovič palata - izgrađena je tokom XVI veka od strane porodice Pernštajn, a potom je 1627. postala vlasništvo Poliksene Lobkovič. Dograđena je u periodu od 1651-1658. Od 1983. predstavlja deo Nacionalnog muzeja i sadrži neka dela češke umetnosti, uključujući i kopije kruna čeških kraljeva.
Barutna kula Muhulka je takođe sagrađena kao deo utvrđenja iz XIII veka. Prečnik kule je 20 m i povremeno je služila kao skladište za barut. Do 1982.godine u kuli su se nalazili laboratorija jednog alhemičara i zvono iz vremena kralja Rudolfa II. U Mihulka kuli se takođe nalazi i Muzej igračaka, koji nema ništa sa dvorcem, ali sadrži neke vrlo interesantne stare i nove igračke. Lutke koje liče na decu, kuhinje, sudići, mali servisi, vojnici, železnice, brodovi, kamioni. Barutni toranj (cena za odrasle 50 CZK). 
Valenštajnski vrt - podignut je 1630. u tada modernom stilu manirizma, obuhvata malo jezero pravilnog oblika, pećinu sa veštačkim ukrasima i motivima iz grčke mitologije, fontanu, vrt sa ružama, magnolijama i japanskim trešnjama, statue koje su kopije originalnih radova Adrijana de Vraja iz 1926. i 1927. godine. U njegovim prelepim baštama je sniman i deo filma o Betovenu iz 1994. godine sa Geri Oldmanom u glavnoj ulozi (Immportal Beloved).
Valenštajnska palata (Valdštejnský palác) 

Oko vrta je podignuta i Valenštajnska palata (Valdštejnský palác) u baroknom stilu, Viteška dvorana i astronomska opservatorija. Palatu je 1630. godine podigao Albreht fon Valenšajn, vojvoda od Meklenburga, koji se proslavio kao komandant carske vojske u Tridesetogodišnjem ratu. Samo za radove u enterijeru plaćeno je 70.000 dukata, i još 134.000 dukata za drago kamenje i escajg od plemenitih metala. Veliki tamnosivi zid od veštackih stalaktita se nalazi na južnom obodu palate koja okružuje vrt i za većinu turista je baš ovaj zid i najupečatljiviji prizor. 
Vraćamo se onim putem kako smo i krenuli u obilazak ovog velikog dvorca, praveći ogroman krug. Ulazimo u Zlatnu ulicu, pa nazad kroz drugo pa prvo dvorište, stižemo na Hradčanski trg.
Zlatna ulica je još jedna praška znamenitost koja se mora posetiti. Takođe, smatra se jednom od najčuvenijih mesta u Pragu. Kuće iz XVI. veka ugrađene su u gradske zidine.

Zlatna ulica - Plava kuća na br.22 u kojoj je živeo Franc Kafka

U Zlatnoj ulici je originalno bilo 24 kuće Ulica je dobila ime po svojim prvim stanovnicima, dvorskim alhemičarima. Nekada su tu živeli gradski dvorski strelci, zlatari a kasnije su se naselili siromašni ljudi. Različitih su boja, a najpoznatija u nizu ovih minijaturnih kućica je plava kuća na broju 22, kuća slavnog književnika Franca Kafke koji je u njoj živeo par godina. U kući na broju 12 su se sastajali poznati pesnici i književnici. Kuće su nakon Drugog svetskog rata nacionalizovane i obnovljene i danas su tu uglavnom knjižare, galerije i suvenirnice. U blizini su stepenice koje vode do kule Daliborke. To je vojna kula podignuta kao deo utvrđenja oko zamka. Sve do kraja XVIII veka služila je kao tamnica. Izgrađena u XV veku, tačnije 1496.god. Ime je dobila po Daliboru, jednom od vođa seljačke bune, koji je u kuli bio zatvoren a potom i ubijen. Prema legendi, on je naučio da svira violinu i njegovo sviranje se može čuti u celom dvorcu…Ova priča je Beržihu Smetani poslužila za operu "Dalibor", a ja se nadam da će ova moja priča o Praškom dvorcu inspirisati vas da što pre posetite ovaj zaista "Zlatni grad".

author profile image
Abdelghafour

Lorem Ipsum is simply dummy text of the printing and typesetting industry. Lorem Ipsum has been the industry's standard dummy text ever since the 1500s, when an unknown printer took a galley of type and scrambled it to make a type specimen book.

Нема коментара

Постави коментар

Budite slobodni da komentarišete, predlažete, pitate i Vaša iskustva podelite samnom.

Mesto za vašu reklamu. Ukoliko ste zainteresovani kontaktirajte me na sd.sladjana@gmail.com
Što slučajno, što namerno, uglavnom ničim izazvano, malo putujem, malo pišem, malo i fotografišem. Da iz sećanja ne izbrišem, dođoh na ideju da na blogu ponešto i zapišem :) [Slađana Marić] (https://lh5.googleusercontent.com/-uPBpldK3rCU/AAAAAAAAAAI/AAAAAAAAAAA/OTp4WBJB4_g/s96-c/photo.jpg)