no
6/Dvorci/slider

10. јун 2015.

Planina Malinik - Lazarev kanjon - Lazareva pećina - biseri Istočne Srbije

3 коментара
Planina Malinik - Lazarev kanjon - Lazareva pećina - biseri Istočne Srbije




Južni Kučaj je predeo u Istočnoj Srbiji koji se ističe prelepom florom i bogatom faunom. Pored većeg broja planina i planinskih vrhova, kanjona i klisura, pećina i smaragdno zelenih reka, posebno se ističe planina Malinik koja je sinteza svega ovog što Južni Kučaj ima.

Udaljenost Malinika od Beograda je 220 km. Najviši vrh je Veliki Malinik na 1158  mnv i do njega smo došli iz sela Zlot, prolazeći u početku kraj višestoletnog hrasta, dok nas je opijao miris svežeg sremuša koji je rastao svuda unaokolo. Do samog vrha put nas je vodio šumskim stazama koje su nas štitile od već upeklog sunca, pored potoka i izvora pa preko divnih cvetnih livada, do grebena koji obogaćuje zaista nestvarnim prizorima sa nekoliko prelepih vidikovaca. Svaki od njih je nešto posebno i priča je sama za sebe. 
Sam greben Malinika pruža ono najlepše što on sam i ima, a to je očaravajući pogled pun uživanja u čarima Istočne Srbije koja je najživopisniji spomenik prirode naše divne zemlje.

Dok se sa nekih od vidikovaca pružaju prelepi prizori ka Boru, Borskom Stolu, Velikom i Malom Kršu, Deli Jovanu, Gavranu i Borskom Crnom vrhu, sa drugih se može uživati u nestvarnom pogledu na Lazarev kanjon koji je usečen podno Malinika u dužini od 9 km. 

Lazarev kanjon 

Lazarev kanjon

Mene lično, ovaj vidikovac sa grebena planine je najviše očarao. Posmatrajući dolinu Lazareve reke i njene tri pritoke-Demižlok, Mikulj i Vej, koje su same izdubile kanjonska korita i proticale između planinskih obronaka oduzimao mi je dah. Pogled na sva četiri kraka Lazarevog kanjona me je toliko začarao, da će mi ovaj prizor još dosta dugo titrati pred očima. Nemoguće je opisati, fotografija ovo ne može dočarati, potrebno je doživeti. No, ipak pokušaću da opišem. 
Na slici, krak koji je najbliži nama je kanjon reke Vej, njemu suprotan je kanjon Mikuljske reke, levo se nalazi kanjon reke Demižlok i sva ova tri kraka su ulazna, dok je desni krak – Lazarev, izlazni. Nastavlja se u kanjon reke Demižlok i počinje baš na mestu gde rečica Demižlok ponire u stenama i njihovim useklinama obloženim mahovinom. Od ove tri pritoke, dve su ponornice, prva je kao što već napisah rečica Demižlok a druga je Mikulj.

Za sam vrh  Veliki Malinik (1158 mnv), moram reći da i nije baš nešto posebno interesantan i impresivan, ali doći na planinu Malinik u ulozi planinara, još ako je taj dolazak u sklopu planinarske akcije sa iskusnim vodičima, a ne dospeti do njega je veliki propust i dok sam izlazak na vrh ne ovekovečiti bar jednom fotografijom, dođe kao nepopunjiva praznina u albumu.
Sam uspon nije mnogo ni naporan a ni zahtevan. Oni koji su u dobroj fizičkoj kondiciji do njega stižu za nekih 3.5 sata, dok osobe koje su sporije i manje kondiciono spremne svakako do njega mogu stići za 4 do 4.5 sata.
Zelene livade Malinika

Čekajući da se svi okupimo, pauzu za osveženje i okrepljenje smo napravili na livadi oivičenoj gustim drvećem, a zatim kroz žbunje, trnje i paprat spustili smo se do Malog Malinika na 1019 mnv. Ponovo je usledila kraća pauza i fotografisanje pa spuštanje jednom od markiranih staza ka (šta mislite čemu ?), pa, ka još jednom divnom vidikovcu i pogledu na fascinantan Lazarev kanjon koji je i najduži kanjon Istočne Srbije, čija dubina na pojedinim mestima doseže i 500 m. Laganim hodom, prvo kroz šumu a zatim stazom sa čije se desne strane pri spustu svo vreme krećemo paralelno sa kanjonom dolazimo do Lazareve pećine i planinarskog doma.

Lazarev kanjon

Da Malinik, Lazarev kanjon i Lazareva pećina čine jedinstvenu i neodvojivu celinu, dokazuje upravo to da je priroda stvorila svoj podzemni svet u pećini koja je na samom završetku Lazarevog kanjona u koju se ulazi sa nadmorske visine od 291 m, odnosno sa 6.21 m od korita Lazareve reke koja i danas protiče nekim delovima pećine i krškog vrela ispred njenog ulaza. 

Lazareva pećina

Pećina se nalazi na istočnom obodu Južnog Kučaja. Od Bora je udaljena 21 km, od Brestovačke banje 14 a od sela Zlot, koje je bilo naša polazna tačka ovog sunčanog dana na uspon, 3 km. Ubraja se u najstarija i najznačajnija arheološka nalazišta u Srbiji, zaštićena kao spomenik prirode prve kategorije. Ukrašena je pećinskim nakitom po kom je poznata u celom svetu. Bogat pećinski nakit čine stalaktiti, stalagmiti i pećinski stubovi sa više dvorana. Sastavljena je od dva kanala, jednog koji je stariji i suv i drugim koji je mlađi i rečni. Dužina istraženih kanala je preko 8 km od kojih je za posete uređeno 1592 m. 
Prva ulazna dvorana je ukrašena tzv. pećinskim svećama od snežnobelog kristalizovanog kalcita. U jednoj od pećinskih prostorija se dolazi do fontane u koju se može baciti novčić i prema verovanju ako ste prethodno zamislili želju, ona će se vrlo brzo i ostvariti. "Koncertna dvorana" i "Dvorana slepih miševa" ostavljaju bez daha. U "Koncertnoj dvorani" se nalaze neobično raspoređeni stalagmiti i stalaktiti koji ostavljaju utisak formirane filharmonije ispred koje stoji dirigent, a odakle je po predanju i sam knez Lazar slušao muziku. 

Glava bizona - Lazareva pećina

Na samo nekoliko metara od nje se nalazi dvorana nezaobilaznih stanovnika mraka, "Dvorana slepih miševa" u kojoj je od registrovanih 27 vrsta na Balkanu, svoj dom našlo čak 24 vrste. Čuvar ulaza u ovu dvoranu je ogromna stena oblika glave bizona. 
Do "Devojačke sobe" vodi niz slapova u vidu stepenica ka vrhu u kojoj su po predanju mestani krili devojke od Turaka.

Slapovi u vidu stepenica - Lazareva pećina

U narodu se prepricava više legendi koje se prenose sa kolena na koleno, a jedna od njih govori da je svoj naziv dobila po knezu Lazaru kada su se ostaci vojske posle Kosovskog boja, bežecći od Turaka u njoj skrivali i hranili. Dokaze za to opravdavaju kosti domaćih životinja koje se i danas mogu pronaći u pećini. Druga legenda kaže da se negde duboko u njenoj unutrašnjosti nalazi neprocenjivo bogatstvo hajduka Lazara koje je on, bežeći od Turaka u njoj zakopao.

Planinarski dom

Nasuprot pećine se nalazi planinarski dom, ispred kog smo se okrepili i povratili izgubljene kalorije, dobrim, gustim i vrlo ukusnim pasuljem iz nažih vojničkih manjerki koje smo ne razmišljajući pre polaska na pešačenje sve vreme vukli sa sobom u rančevima, a mogle su ostati u autobusu i smanjiti težinu ranca. Salata od slatkog kupusa je posebno prijala a osveženje smo našli u hladnom i pitkom "Jelenu Kapitalcu".

Planinarima je suvišno reći da je akcija izvedena u sklopu tradicionalnog prolećnog dana planinara koja se svake godine održava u junu mesecu, a za neupućene nije na odmet da znaju ili sada saznaju da i oni mogu uživati u prelepom Maliniku ako nam se već naredne godine pridruže, jer je nesumnjivo da je ova planina jedna od naših najlepših. 
Za one koji nisu spremni za ovakvu vrstu boravka u prirodi, uvek se pruža mogućnost da ostanu u podnožju planine, prošetaju do obližnjeg prelepog vidikovca i uživaju u podzemnom svetu jedne od najlepših pećina na našim prostorima.... 

author profile image
Abdelghafour

Lorem Ipsum is simply dummy text of the printing and typesetting industry. Lorem Ipsum has been the industry's standard dummy text ever since the 1500s, when an unknown printer took a galley of type and scrambled it to make a type specimen book.

3 коментара

  1. Poštovanje ! Lijepo ste opisali riječima svaki detalj putovanja. Slike su upotpunile cijelu priču.Tako da čitajući rečenice i gledajući slike kao da i sam čitalac putuje do vrha planine i kroz špilje.
    Svo to zelenilo i prirodne lijepote.Hvala Vam što ste nas podsjetili da postoje ovakva mijesta,koja vrijedi posjetiti. Pozdrav !

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Poštovana Milena,
      hvala Vam od srca na komentaru!
      Zadovoljstvo je moje da ste tekst pročitali i da Vam se dopada.
      Iskreno se nadam da ćete imati volje da pratite i naredne...
      Srdačan pozdrav, Slađana

      Избриши
  2. I sama sam oduševljena lepotom prirode Lazarevog kanjona, te sam i ja o tome pisala. Svaka čast. Što više pričamo o našoj lepoj zemlji do više ušiju će dopreti. Pozdrav!

    ОдговориИзбриши

Budite slobodni da komentarišete, predlažete, pitate i Vaša iskustva podelite samnom.

Mesto za vašu reklamu. Ukoliko ste zainteresovani kontaktirajte me na sd.sladjana@gmail.com
Što slučajno, što namerno, uglavnom ničim izazvano, malo putujem, malo pišem, malo i fotografišem. Da iz sećanja ne izbrišem, dođoh na ideju da na blogu ponešto i zapišem :) [Slađana Marić] (https://lh5.googleusercontent.com/-uPBpldK3rCU/AAAAAAAAAAI/AAAAAAAAAAA/OTp4WBJB4_g/s96-c/photo.jpg)